Čarovac Lab

09/03/2023

Svjetski dan bubrega obilježava se na inicijativu Međunarodnog društva za nefrologiju i Internacionalnog udruženja Fondacije za bubreg u više od 100 zemalja širom svijeta, drugog četvrtka u martu od 2006. godine. Cilj je podizanje svijesti o značaju bubrega, organa koji ima ključnu ulogu u održavanju života i upoznavanje javnosti sa činjenicom da su bolesti bubrega česte, opasne, ali i izliječive.

Ove godine, Svjetski dan bubrega obilježava se danas, 9. marta 2023. godine pod sloganom „Zdravlje bubrega za sve – pripremamo se za neočekivano, podržavamo ranjive!“ i podiže svijest o značaju adekvatne pripreme zdravstvenih službi i pacijenata sa hroničnim nezaraznim bolestima, posebno bubrežnim, za sve izazove koje sa sobom nose moguće katastrofe, prirodne ili uzrokovane ljudskim faktorom.

Različiti katastrofalni događaji, bilo lokalni (zemljotres, poplave, rat, ekstremne vremenske prilike) ili globalni (pandemija COVID-19) utiču na uslove života i funkcionisanje zajednice u cjelini uzrokujući mnogobrojne posljedice po zdravlje, život ljudi, ekologiju i ekonomiju. Ovim poremećajima su posebno pogođene osobe sa hroničnim bolestima, od kojih bubrežni bolesnici čine više od 850 miliona ljudi širom svijeta, zbog otežanog pristupa odgovarajućim dijagnostičkim uslugama i liječenju.

03/03/2023

Svake godine 3. marta obilježava se Svjetski dan uha i sluha, s ciljem podizanja svijesti i podsticanja aktivnosti koje doprinose očuvanju i unapređenju zdravlja uha i prevenciji gubitka sluha. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije preko 466 miliona ljudi ima ozbiljno oštećenje sluha, a od toga 34 miliona djece. Kod djece je gotovo 60% gubitka sluha posljedica uzroka koji se mogu izbjeći. Isto tako, kod odraslih se najčešći uzroci gubitka sluha, poput izlaganja glasnim zvukovima i ototoksičnim lijekovima, mogu spriječiti.

Obilježavanje Svjetskog dana sluha 2023. godine naglašava značaj integrisanja zaštite zdravlja sluha u okviru primarne zdravstvene zaštite, pa tema ovogodišnjeg obilježavanja nosi naziv: Briga o ušima i sluhu za sve - učinimo da to postane stvarnost!

Više o ovoj temi možete saznati na stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH

https://www.zzjzfbih.ba/svjetski-dan-sluha-2023/

01/03/2023

Mart je mjesec podizanja svijesti i ukazivanja na simptome endometrioze, iscrpljujućeg stanja koje pogađa preko 176 miliona žena širom svijeta. Simptomi su nespecifični i zavise od lokalizacije čvorića endometrioze, ali tipični i najčešći simptom je bol u maloj zdjelici. Bolna menstrualna krvarenja, bolni spolni odnosi, bol pri mokrenju i defekaciji, sve to mogu biti simptomi endometrioze. Dijagnoza se obično postavlja kasno (od pojave prvih simptoma u prosjeku prođe 8-9 godina), što povećava rizik nastanka komplikacija i neželjenih posljedica. Pravovremenom dijagnostikom i liječenjem moguće je popraviti kvalitet života i spriječiti dugoročne posljedice, na prvom mjestu neplodnost koja je i najčešća komplikacija endometrioze. Ukoliko prepoznate simptome, ne odlažite ginekološki pregled!

01/03/2023

15/02/2023

13/02/2023

Fizički ili emocionalni stres takođe može utucati na rezultate laboratorijskih pretraga. Stresne situacije uzrokuju oslobađanje hormona stresa kao što su renin, aldosteron, somatotropin, kateholamini, kortizol, glukagon i prolaktin.

Koncentracije prolaktina u serumu variraju u zavisnosti od doba dana, a najveće su tokom spavanja i neposredno nakon buđenja. Emocionalni stres ili intenzivan trening neposredno prije testa mogu povećati koncentraciju prolaktina.

Kod određivanja prolaktina trebalo bi se držati sljedećih preporuka: u laboratoriju doći maksimalno 3 do 4 sata nakon buđenja, ali ne neposredno nakon buđenja; izbjegavati fizički napor i emocionalni stres prije vađenja krvi. Ukoliko Vam se desi neka nepredviđena, stresna situacija, bolje je vađenje krvi odgoditi za neki drugi dan. U cilju dobijanja preciznih rezultata, endokrinolozi često traže vađenje krvi nakon mirovanja u trajanju od 30 minuta. Svom ljekaru naglasite ukoliko koristite neke lijekove ili suplemente zbog eventualnog uticaja na koncentraciju prolaktina u serumu.

11/02/2023

Multivitamine, vitamine B kompleksa, preparate za ljepotu kože, kose i noktiju i druge dodatke prehrani koji sadrže biotin (vitamin B7) nemojte uzimati 72 sata prije odlaska u laboratoriju, naročito ako Vam je Vaš ljekar tražio određivanje hormona!

2020. godine, Agencija za hranu i lijekove SAD (FDA) je izdala upozorenje da biotin, koji se često nalazi u dodacima prehrani, može uzrokovati klinički značajne greške rezultata laboratorijskih analiza. Posebno je zabrinjavajući bio uticaj na analizu troponina koja se koristi u dijagnostici srčanih udara. Pokazalo se da biotin može uzrokovati lažno smanjenje koncentracije troponina, a samim tim i odlaganje pravovremene dijagnostike i potencijalno ozbiljnih kliničkih posljedica.

Poznat i kao vitamin B7, biotin se nalazi u multivitaminima (uključujući prenatalne multivitamine), kompleksima B vitamina i brojnim dodacima prehrani. Mnogi suplementi za zdravlje i ljepotu kose, kože i noktiju sadrže količine biotina do 650 p**a veće od preporučenog dnevnog unosa. Oboljeli od multiple skleroze takođe mogu uzimati visoke nivoe biotina, prema preporukama ljekara.

Pored troponina, biotin utiče i na laboratorijske analize brojnih hormona, uzrokujući lažno povećanje koncentracije testosterona, estradiola, kortizola, slobodnog trijodtironina (FT3) i slobodnog tiroksina (FT4), i lažno smanjenje koncentracija tireostimulirajućeg hormona (TSH), folikulostimulirajućeg hormona (FSH), luteinizirajućeg hormona (LH), paratireoidnog hormona (PTH) i humanog horionskog gonadotropina (beta HCG).

10/02/2023

Mnogi lijekovi i dodaci prehrani mogu značajno uticati na rezultate laboratorijskih analiza. Veoma je važno da svom ljekaru naglasite ukoliko koristite neke lijekove ili suplemente zbog eventualne interferencije sa analiziranim parametrima, kako bi Vaši nalazi bili pravilno protumačeni.

Navodimo samo neke primjere: acetilsalicilna kiselina (aspirin) povećava koncentracije AST i ALT u serumu i proteina u urinu, furosemid povećava serumsku koncentraciju glukoze, amilaze, alkalne fosfataze (ALP) i mokraćne kiseline, a smanjuje koncentraciju natrija, kalija, kalcija i magnezija, lijekovi iz grupe statina, paracetamol i antiepileptici mogu povećati serumske koncentracije AST, ALT i GGT, propranolol može produžiti protrombinsko vrijeme (PT), odnosno INR vrijednost, što je od značaja kod pacijenata na antikoagulantnoj terapiji. Tri kategorije lijekova koji se veoma često prepisuju i koriste, a značajno utiču na laboratorijske analize, su antibiotici, psihotropni lijekovi i kontrastna sredstva.

10/02/2023

Kao što je potrebno biti 12 sati natašte prije davanja biološkog materijala, tako je poželjno i izbjegavati intenzivnu fizičku aktivnost 48 sati prije planiranog odlaska u laboratoriju. Preporuke o izbjegavanju hrane i pića, osim vode, pacijentima djeluju prilično logično, ali zašto je loša ideja vježbati?

Fizička aktivnost je drugi važan faktor koji može uticati na rezultate laboratorijskih analiza. Na koji način i u kojoj mjeri fizički napor utiče na rezultate zavisi od vrste fizičke aktivnosti: anaerobni trening visokog intenziteta, kratkog trajanja ili aerobne aktivnosti manjeg inteziteta koje se mogu održavati duži vremenski period.

Srednje teški fizički napor povećava koncentraciju glukoze u serumu i stimuliše lučenje insulina. Mišićna aktivnost takođe povećava koncentracije enzima aspartat-aminotransferaze (AST), laktat dehidrogenaze (LDH) i kreatin kinaze (CK), kao i koncentracije laktata i masnih kiselina. Dugotrajan fizički napor dovodi do smanjenja koncentracija glukoze, holesterola i triglicerida, ali i povećanja koncentracije kreatinina i višestrukog povećanja koncentracije laktata. 24-48 sati nakon vježbanja test trakom se u urinu često detektuju proteini ili krv (proteini mišićnog tkiva, mioglobin).

Vožnja bicikla može uzrokovati mehaničku traumu prostate, koja se može manifestovati oslobađanjem prostata-specifičnog antigena (PSA) i lažnog povećanja njegove koncentracije u serumu.

Maratonsko trčanje ili dugotrajno hodanje dovodi do mehaničkog oštećenja i hemolize (raspadanja) eritrocita. Hemoliza dovodi do lažnog povećanja koncentracija AST, alanin-aminotransferaze (ALT), LDH, ukupnog bilirubina, glukoze, kalcija, fosfora, ukupnih proteina, albumina, magnezijuma, amilaze, lipaze, kreatin kinaze (CK), željeza, hemoglobina i srednje koncentracije hemoglobina u eritrocitima (MCHC). S druge strane, hemoliza može lažno smanjiti koncentracije kreatinina, alkalne fosfataze (ALP), kalija i vrijednost srednjeg volumena eritrocita (MCV).