01/26/2026
Rosensaft: Sjećanje na Holokaust ne oslobađa nikoga moralne odgovornosti, ne smijemo biti jednostrani
Rosensaft, govoreći uoči Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, istakao je da Holokaust, bez obzira na poređenja s drugim stradanjima, ostaje jedinstven po svom obimu i sistematskoj organizaciji, te upozorio na to da je važno razumjeti širi kontekst koji je doveo do genocida.
"Holokaust je na toliko mnogo načina bio najveći zločin protiv čovječnosti, genocid koji je ikada počinjen. Ne želim reći da je patnja tokom Holokausta bila veća nego patnja neke druge grupe, ali želim naglasiti da se razlikovao po svom obimu – njegov opseg bio je veći nego u bilo kojem drugom genocidu", rekao je Rosensaft.
Dodao je da sjećanje na žrtve ne smije biti svedeno samo na njihovu patnju, već mora uključivati i razumijevanje okolnosti koje su dovele do njihove smrti.
"Moramo razumjeti da sjećanje na žrtve Holokausta ne znači samo sjećanje na njihovu patnju, nego i na sve okolnosti koje su dovele do njihove smrti i stradanja", poručio je.
Govoreći o opasnosti širenja nasilja, Rosensaft je naveo da u mnogim genocidima ključni faktor predstavlja širenje mržnje, koje se teško može zaustaviti jednom kada eskalira.
"Realnost je takva da, nakon što se zapali neka vatra, njen kapacitet da se proširi postaje nepredvidiv", istakao je.
Rosensaft je ukazao na razliku između Holokausta i genocida u Srebrenici i Ruandi, naglasivši da su, iako jednako tragični, bili lokalizirani.
"Ono što se desilo u Srebrenici bilo je lokalizirano. Republiku Srpsku, ni Karadžića ni Mladića, nije zanimalo da li muslimani žive u Turskoj ili Bugarskoj – njima su meta bili Bošnjaci muslimani", rekao je.
Slično je naveo i za Ruandu.
"Hute u Ruandi nije zanimalo da li su Tutsi živjeli u susjednim državama; oni su samo željeli pobiti one koji su živjeli u njihovoj blizini", kazao je.
Rosensaft je podsjetio da je Holokaust bio jedinstven i zbog toga što je nacistička Njemačka planirala i sprovodila genocid nad Jevrejima širom okupirane Evrope.
"Nacistička Njemačka odlučila je pobiti sve Jevreje – to je bio međunarodni, transnacionalni genocid, koji je pogodio Jevreje u svim državama pod nacističkom okupacijom", rekao je.
Dodao je da su Jevreji deportovani iz različitih zemalja Evrope u logore smrti na teritoriji okupirane Poljske.
"Jevreji su transportirani iz Grčke, Belgije, Francuske, Njemačke i drugih država u logore smrti, logore uništenja, u Poljskoj pod njemačkom okupacijom", naveo je Rosensaft.
Istakao je da ubijanja nisu bila nasumična, već organizovana i vođena idejom efikasnosti.
"Ubijanje se nije vršilo puškama ili mačetama – to nacistima nije bilo dovoljno djelotvorno. Građene su gasne komore povezane s krematorijima, i hiljade i hiljade ljudi sistematski je ugušeno, a zatim spaljeno. Iza njih je ostao samo pepeo", rekao je.
Rosensaft je naglasio da je Holokaust trajna opomena o tome koliko daleko mogu otići mržnja, rasizam i dehumanizacija.
"Kad govorimo o Holokaustu, moramo se sjetiti da se, nakon što se vatra mržnje oslobodi, nakon što se takve emocije puste bez kontrole, otvara potencijal za masovno uništenje", upozorio je.
Dodao je da društvo mora reagovati na prve znakove opasnih ideologija.
"Kad kažemo da je jedna grupa ‘manja’ ili ‘manje vrijedna’ od druge, kad nekoj grupi pripisujemo nešto neljudsko – kada to vidimo, moramo kao društvo uraditi sve što je u našoj moći da zaustavimo širenje takvih osjećaja i one koji ih zagovaraju", poručio je.
Rosensaft je upozorio da svijet ulazi u period kada svjedočenja preživjelih Holokausta više neće biti dostupna.
"Nalazimo se u kritičnom trenutku, jer preživjeli Holokausta umiru. Uskoro ih više nećemo moći slušati kako govore šta im se dešavalo, i sada je na nama da se pobrinemo da njihova sjećanja o Holokaustu, koja smo naslijedili, postanu dijelom naše svijesti", rekao je.
Izrael i Palestina: sukob između dva prava
Govoreći o sukobu na Bliskom istoku, Rosensaft je naglasio da legitimitet Izraela i legitimnost palestinskog entiteta da postoji uz njega moraju biti priznati istovremeno.
"Legitimitet postojanja Izraela i legitimitet palestinskog entiteta da postoji uz njega neraskidivo su povezani. Sukob između Izraela i Palestine nije sukob između ispravnog i pogrešnog, već sukob između dva prava", kazao je Rosensaft.
Poručio je da i Izraelci i Palestinci imaju pravo na sigurnost i slobodu.
"Izrael i Izraelci imaju apsolutno pravo da žive u miru i sigurnosti, a Palestinci na Zapadnoj obali i u Gazi imaju isto tako apsolutno pravo na samoopredjeljenje i – govorim u svoje ime – pravo na vlastitu državu pored Izraela", rekao je.
Rosensaft je naglasio da nijedna strana nema pravo na nasilje, te da zločini moraju biti osuđeni bez selektivnosti.
"Hamas je, ako je 7. oktobra odlučio ubijati Izraelce, silovati žene, napadati ljude i otimati taoce, počinio krivično djelo. Ako izraelski naseljenici na Zapadnoj obali napadaju Palestince, fizički nasrću na njih, spaljuju njihovu imovinu i u nekim slučajevima ih ubijaju – i to je krivično djelo", rekao je.
Dodao je da moral podrazumijeva jednak princip prema svima.
"Ne smijemo biti jednostrani i osuđivati samo jednu stranu. Moral zahtijeva da vidimo obje strane i da pokušamo utvrditi kako dva naroda mogu živjeti dalje", zaključio je Rosensaft.
Na kraju je poručio da se sjećanje na Holokaust ne smije koristiti kao opravdanje za nepravdu.
"Sjećanje na Holokaust ne oslobađa nikoga moralne odgovornosti i ko god to tvrdi, zloupotrebljava sjećanje na Holokaust. Sjećanje na Holokaust nikome ne daje pravo da vrši pritisak nad drugima, niti da se progoni", zaključio je.
Menachem Rosensaft, lider Pokreta druge generacije djece preživjelih Holokausta, bivši visoki zvaničnik Svjetskog jevrejskog kongresa, advokat i književnik, ...
