Institute For Research Of Genocide Canada (IGC)

04/30/2026

04/30/2026

Human future must be forced to set themselves towards genocide in Prijedor
Genocide and other forms of crimes against humanity and international law committed in the territory of Prijedor municipality continued throughout the period 1992‑1995.
Do you remember Prijedor? Never forget genocide in Prijedor. As long as they deny the genocide we will beat them with the scientific and judicial truth.
http://instituteforgenocide.org/?p=9869

Ljudska budućnost mora biti prinuđena da sebe odredi prema genocidu u Prijedoru
Genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na području općine Prijedor trajala su kontinuirano u periodu 1992-1995.
Sjećaš li se Prijedora? Da se nikada ne zaboravi Genocid u Prijedoru. Sve dok se oni negiraju genocid mi ćemo ih tući naučnom i sudskom istinom
http://instituteforgenocide.org/?p=9872&lang=bs

04/30/2026

Odgovor novinaru američkog medija: The Washington Times, Marku Vargasu - Negiranje genocida u Srebrenici je kriminalni čin, a ne sloboda govora!
Naša sloboda govora je ograničena zakonima Kanade. Vaša, gospodine Mark Vargas, sloboda govora je ograničena zakonima SAD. Ne može se pozivati na mržnju i reći da je to sloboda govora. Ako je sloboda govora da ja mogu kazati šta god hoću, kad god hoću, o kome god hoću, onda je to potpuni haos, potpuna anarhija.
instituteforgenocide.org/bs/odgovor-novinaru-americkog-medija-the-washington-times-marku-vargasu-negiranje-genocida-u-srebrenici-je-kriminalni-cin-a-ne-sloboda-govora/

04/29/2026

30. april 1992.: Početak genocida u Prijedoru.
Ljudska budućnost mora biti prinuđena da sebe odredi prema genocidu u Prijedoru.
Naučno dokazan genocid u Prijedoru je istina o ponižavanju ljudskog dostojanstva i nacionalnog identiteta Bošnjaka i Hrvata, istina o rušenju svega što odražava bošnjački i hrvatski nacionalni identitet, istina o getoizaciji Bošnjaka i Hrvata za stvaranje "Velika Srbija", istina o pokušaju uništenja Bošnjaka i Hrvata kao naroda i prisvajanju teritorije na kojoj su živjeli.
Genocid u Prijedoru - Srebrenica u kontinuitetu.
Preživjele žrtve i svjedoci agresije i genocida u Prijedoru su poniženi jer im se zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu. Žrtvama i preživjelima genocida u Prijedoru poru’ujemo danas i uvijek, stojimo s vama.
April 30. 1992: The beginning of the genocide in Prijedor.
Human future must be forced to set themselves towards genocide in Prijedor.
Scientifically proven genocide in Prijedor is the truth about the humiliation of human dignity and national identity of Bosniaks and Croats, the truth about the destruction of everything that reflects the Bosniak and Croat national identity, the truth about the ghettoization of Bosniaks and Croats to create a "Greater Serbia", the truth about the attempt to destroy Bosniaks and Croats as a nation and the appropriation of the territory where they lived.
The genocide in Prijedor - Srebrenica in continuity
The surviving victims and witnesses of the aggression and genocide in Prijedor are being humiliated and denigrated by having to beg for the right to publicly remember the their own suffering and to commemorate the deaths of their family members, friends, and fellow citizens To the victims and survivors of the Prijedor Genocide, - today and always, we stand with you.
IGK/IGC

04/29/2026

Negiranje genocida u Srebrenici se u pravnom i civilizacijskom smislu ne tretira kao sloboda govora, već kao kažnjivo djelo u mnogim kontekstima, posebno u Bosni i Hercegovini.

Evo ključnih aspekata ove teme:
Pravni okvir u BiH: Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik, predviđaju kazne zatvora za negiranje, minimiziranje, opravdavanje ili veličanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina pravosnažno utvrđenih sudskim odlukama.

Stav IGK-a: Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) ističe da negiranje genocida nije sloboda govora, već oblik veličanja ratnih zločina i nacizma, upoređujući to sa negiranjem holokausta.

Izazovi u primjeni: Uprkos zakonu, procesuiranje negiranja genocida je sporo, a do 2023. godine bilo je malo optužnica.

Politički kontekst: Negiranje je i dalje prisutno u javnom prostoru, često kroz izvještaje komisija koje negiraju sudski utvrđene činjenice.

Sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici su temelj za pravnu zabranu njegovog negiranja.

Oštra reakcija zbog Dodika: Institut traži da mu se ne dodijeli nagrada za demokratiju
IGK poslao protesno pismo predsjedniku Univerziteta Judson dr. Grene Crume povodom dodijeljivanja nagrade za liderstvo i zalaganje za demokratiju Miloradu Dodiku
http://instituteforgenocide.org/bs/igkposlao-protesno-pismo-predsjedniku-univerziteta-judson-dr-grene-crume-povodom-dodijeljivanja-nagrade-za-liderstvo-i-zalaganje-za-demokratiju-miloradu-dodiku/
Institute for Research of Genocide Canada criticizes Judson University for honoring Milorad Dodik
The Institute for Research of Genocide Canada has sent a protest letter to the president of Judson University, Dr. Grene Crume, regarding the decision to award a leadership and democracy advocacy prize to Milorad Dodik.
http://instituteforgenocide.org/letter-of-concern-regarding-judson-universitys-decision-to-host-mr-milorad-dodik-and-present-him-with-the-leadership-and-standing-up-for-democracy-award/

IGK – Letter of Protest to Judson University, Dodik repeatedly undermined democratic Principles
https://sarajevotimes.com/igk-letter-of-protest-to-judson-university-dodik-repeatedly-undermined-democratic-principles/?amp=1&fbclid=IwZnRzaARe0KlleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZAo2NjI4NTY4Mzc5AAEe8ZJ6XHhfSypNbcyZ_xYtL9oaGUT3_9iEUj8kwgWvWW-ewbnivq31eqtyTMM_aem_qJXBDVJKQEiCKePMCSyg6A

Dodikovi plaćeni lobisti pišu o aktivnostima Kanadskog instituta za istraživanje genocida u američkim medijima.
https://www.facebook.com/share/p/1bFbwF5w2G/?mibextid=wwXIfr

04/29/2026

Očuvanje države i sjećanja je obaveza novih generacija.
Ljiljanin su historijski simbol Bosne, vezan za srednjovjekovnu bosansku državnost i dinastiju Kotromanića.
Zastava s ljiljanima govori:Bosna je imala svoje ime, svoje vladare, svoje simbole i svoj historijski trag mnogo prije današnjih negatora drzave BiH.

04/29/2026

Nas odgovor
Zeljana Zovko je iznijela tvrdnju koja se kosi sa svim dostupnim činjenicama: da je federalni model koji podrazumijeva treći entitet „legitiman i priznat rezolucijama Evropskog parlamenta“.

Ova izjava predstavlja vrhunac antibosanskog djelovanja. Evropski parlament, kao tijelo koje zastupa građane EU, nikada nije usvojio, pa čak ni ozbiljno raspravljao o formiranju trećeg etničkog entiteta u BiH. Naprotiv, sve relevantne rezolucije ovog tijela naglašavaju potrebu za funkcionalnom, građanskom i decentralizovanom državom zasnovanom na vladavini prava, a ne na daljnjim etno-teritorijalnim podjelama koje bi zemlju odvele direktno u aparthejd.

PORUKA IZ KANADE: "Izjave Željane Zovko jasno govore da ona stoji iza najnovije reinkarnacije politike iz devedesetih godina.

IGK će o navedenoj antibosanskoj izjavi upoznati kanadske političke i akademske lidere i subjekte.

Institut za istraživanja genocida Kanada izražava svoje negodovanje povodom izjave Željane Zovko koja je usmjerena protiv suvereniteta Bosne i Hercegovine i koja je nastavak politike Republike Hrvatske koja je osuđena u Haškom tribunalu zbog udruženog zločinačkog poduhvata.

Željana Zovko već duži niz godina iznosi potpune neistine o navodnoj ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sve to radi kako bi pomogla zvaničnoj politici Zagreba na ostvarenju ratnih ciljeva.

Poručujemo Željani da je prošlo vrijeme velikohrvatske nadmoćnosti i nametanja ‘istina’ koje su, ustvari, najobičnije podvale i laži. Ona treba znati da je Bosna i Hercegovina ostala država kroz dugu svoju historiju. Za razliku od Hrvatske, Bosna i Hercegovina je imala dublju državnu i društvenu slobodu zahvaljujući svome historijskom, državnom trajanju.

Bosna i Hercegovina je stoljećima svjedočila da se može u miru živjeti sa različitostima i to Željani najviše smeta.

Kao što su se patriote u i van Bosne i Hercegovine uspjeli suprotstaviti velikohrvatskom agresoru, tako će se i dans suprostaviti Željani i sličnim koji rade protiv jedne evropske države.

Ona mora računati na one koji se neće odreći svoje države. Njena kontinuirana antibosanska kampanja je osuđena od svih istinskih prijatelja ponosne države Bosne i Hercegovine.

Bosanskohercegovački narodi i građani, posebno oni u Kanadi, preziru Željanu. Jer učestvuje u Čovićevom udruženom antidržavnom, antibosanskom poduhvatu u razbijanju jedinstvene i suverene države Bosne i Hercegovine.

Njene izjave imaju samo jedan cilj sakrivanje grijeha Hrvatske u agresivnom razbijanju jedinstvene i suverene države Bosne i Hercegovine. Hrvatska politika se nikada do kraja nije ogradila od razbijanja države Bosne i Hercegovine. Njene izjave jasno govore da ona stoji iza najnovije reinkarnacije politike iz devedesetih godina, politike koja je uspostavila paradržavu u suverenoj i međunardno priznatoj državi Bosni i Hercegovini, takozvanu Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, koja je pravosnažno osuđena od Haškog tribunala.

Bosna i Hercegovina je ponosna zemlja njenih hrabrih sinova i ponosnih kćeri koji su uvijek budni i prkosni od sna. Zato njene neljudske izjave ne mogu ništa ugroziti u Bosni i Hercegovini. Ali zato govore o njenoj ličnosti, političkoj profilaciji i liderskim težnjama koji će završili na marginama historije.

Uz pozivanje na jačanje bosanske koalicije, IGK će o navedenoj antibosanskoj izjavi upoznati kanadske političke i akademske lidere i subjekte. IGK poručuje da smo svjesni ovakvih “prijatelja” i da još jače lobiramo za državu. Mi ne odustajmo od naše Bosne i Hercegovine. Pozivamo bosanskohercegovačku dijasporu da se ujedini na platformi bosanske koalicije. Učimo našu djecu o državi Bosni i Hercegovini. Ne smijemo dizati ruke od Bosne i Hercegovine zbog onih koji su se žrtvovali da bi se u njoj danas živjelo i da bismo mogli otići u svoju rodnu grudu. Bosna i Hercegovina je preživjela i gore neprijatelje u prošlosti.
IGK

04/28/2026

Historičar dr. Muamer Džananović govori o ulozi SDB-a Srbije, dolasku paravojnih formacija, hapšenju i oslobađanju Legije, zločinima na Kula Gradu i u Bijelom Potoku, masovnoj grobnici Crni vrh te podatku da je na području Zvornika ubijeno ili nestalo najmanje 2.472 osobe, dok ukupni broj žrtava povezanih s ovim prostorom prelazi 7.000

VIŠE NA: https://bosna.hr/bosnjacki-intelektualci-su-dezavuirali-narod-i-obesmislili-odbranu-zvornik-je-postao-epicentar-genocida/

04/28/2026

29. 04. 2017. - 29. 04. 2026.
Kultura sjecanja na uzoritog bosanskohercegovačkog novinara i književnika Vehida Gunića.
Vehid je simbol nesalomljivog bosanskohercegovačkog duha kojeg ništa ne može dugotrajno poremetiti i ugroziti. To je baza iz koje je nastala dobrota bosanskohercegovačkog čovjeka. Vehid i poslije odlaska na bolji svijet ostaje svojim djelima vršiti svoju jedinstvenu i neponovljivu misiju koju mu je sudbina i historija dodjelila. Vehid ulazi u bosanskohercegovačko historijsko pamćenje jer je oličenje renesanse bosanskohercegovačkog čovjeka.
IGK

04/28/2026

Sramna odluka Suda BiH: Ratnom zločincu Dragoljubu Kunarcu ukinut kućni pritvor, može se kretati po Foči gdje je činio zločine
On je u februaru ove godine prebačen u Bosnu i Hercegovinu iz Njemačke, gdje je bio na odsluženju 28-godišnje kazne zatvora, na koju ga je osudio Haški tribunal
Državni sud je Dragoljubu Kunarcu, optuženom za zločine u Foči, izmijenio mjeru zabrane napuštanja boravišta na način da mu je, umjesto kućnog pritvora, ograničeno kretanje na području općine, potvrđeno je za Detektor.�Iz Suda su pojasnili da je optuženom za zločine u Foči i dalje zabranjeno putovanje, sastajanje sa određenim osobama, te da je obavezan javljati se nadležnoj policijskoj stanici tri p**a sedmično.�Kunarac je na nedavnom ročištu kazao da je 28 godina proveo u zatvoru i da je imao dva sata da prošeta, a da “sada nema ništa i da smatra da to nije korektno¨.
On je u februaru ove godine prebačen u Bosnu i Hercegovinu iz Njemačke, gdje je bio na odsluženju 28-godišnje kazne zatvora, na koju ga je osudio Haški tribunal za više silovanja te za porobljavanje dvije žene koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu.�Trenutno mu se sudi za zločine u Foči. Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske (VRS) zvane “Žaga”, s drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine” jedinice, 27. i 28. jula 1992. s područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Potpeće, u okviru progona, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti. Kunarac se tereti i da je, prilikom napada na civile bošnjačke nacionalnosti, učestvovao u paljenju kuća i imovine.

The State Court has changed the ban on Dragoljub Kunarac, accused of crimes in Foča, to restrict his movement within the municipality instead of house arrest, it has been confirmed to Detektor. He was transferred to Bosnia and Herzegovina in February this year from Germany, where he was serving a 2...

04/28/2026

IGK preporuka za knjigu, autobiografiju “Srebrenica genocide i unisteno dijetinjstvo”

04/28/2026

IGK: APRILSKI SERIJAL U POVODU 31 GODINA OD GENOCIDA U SREBRENICI
SERIJAL BR.9. Kanada obilježava Dan bijelih traka
Kanadski grad Hamilton obilježava Dan bijelih traka
Izjava Brian Masse povodom Svijetskog dana bijelih traka
Brian Masse je zločin u Prijedoru nazvao jedino ispravnim imenom – genocid

Institut za istraživanje genocida Kanada zvanično je pokrenuo inicijativu za usvajanje rezolucije o priznavanju Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi.
Radi se o velikom koraku u institucionalizaciji kulture sjećanja na genocidu Prijedoru u Kanadi. Na 30. godišnjicu prijedorskih bijelih traka pokrenuta inicijativa da se 31. maj, Svjetski dan bijelih traka prizna u Kanadi. Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} je dobio saopćenje od Briana Massea, člana Kanadskog parlamenta. U saopćenju se potvrđuje da je u Parlamentu Kanade zvanično pokrenuta inicijativa za usvajanje rezolucije o priznavanju Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi. Sponzior navedene rezolucije je Brian Masse, veliki prijatelj istine o agresiji i genocidu u BiH, pravde za žrtve tih zločina i veliki prijatelj države BiH. Takođe ovim saopćenjem Brian Masse jasno i nedvosmisleno zločin u Prijedoru naziva genocidom.
"Dana 31. maja 1992. godine, u Prijedoru, gradu u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, nakon nasilnog preuzimanja opštinske vlasti, vlasti bosanskih Srba izdale su dekret na lokalnom radiju kojim se naređuje svim nesrpskim građanima da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili bijelom čaršavima i da nose bijele trake na rukama kada izlaze iz kuće. Desetine hiljada članova porodica onih koji su bili prisiljeni da nose bijele trake bili su zatočeni u logorima osnovanim tokom rata u Bosni i Hercegovini. U Prijedoru su tokom rata ubijene 3.173 osobe, od čega 256 žena i 102 djece. Gotovo 31.000 ljudi bilo je zatočeno u logorima, a 53.000 je bilo prisiljeno da pobjegne. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu osudio je nekoliko bosanskih Srba na zatvorske kazne, od kojih su neki na višedecenijske kazne, za ratne zločine počinjene u Prijedoru i okolini. Preživjeli su ispričali Haškom tribunalu o užasnim djelima mučenja, silovanja i ubistava počinjenih u logorima. Prijedorčani su 2012. godine, uoči 20. godišnjice dekreta o bijelim trakama, formirali grupu Stop Genocide Denial, sa ciljem podizanja svijesti o Svjetskom danu bijelih traka. Od tada, širom svijeta raste sjećanje na ove zločine i zločine protiv čovječnosti. Svjetski dan bijelih traka podsjeća nas na brutalnost mržnje i ljudsku sposobnost za neizrecivu okrutnost. Svi smo dužni osigurati da se zločini genocida i torture trajno iskorijene, da se žrtve takvih zločina pamte, a da se počinioci razotkriju i privedu pravdi. Borba protiv poricanja genocida je suštinski dio procesa. Kao dio ovog napora, radit ću s kolegama članovima parlamenta Kanade na usvajanju rezolucije za priznavanje Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi. Danas je dan za sjećanje i podršku žrtvama zločina, zajedno sa cijelom globalnom zajednicom posvećenom istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodica”, navodi se u pismu Briana Massea.
Danas se kontinuitet zločinačke ideje u Prijedoru ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Frustrirane općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih fašističkih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja. Prijedorski Bošnjaci i Hrvati su i dalje poniženi građani drugog reda. Javno se ponižavaju organizacije koje okupljaju žrtve i svjedoke genocida i tako namjerno, organizovano i ciljano širi strah među porodicama ubijenih i nestalih Prijedorčana. Istovremeno se Prijedorom slobodno šetaju ratni zločinci zauzimajući pozicije u lokalnoj vlasti. Dozvoljavaju se skupovi fašističkih grupa protiv kojih su se Prijedorčani i svi antifašisti borili u Drugom svjetskom ratu, a žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu. Ignorišu sezahtjevi predstavnika međunarodne zajednice koji su jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o genocidu mora biti dokučena, da se zločinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih žrtava moraju obilježiti jednako, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Ovi i mnogi drugi ataci na osnovna ljudska prava i slobode ruše ugled Prijedora i BiH, napadaju na osnovne temelje savremene demokratije i posebno teško krše temeljne odrednice međunarodnog prava. Niko nema pravo da žrtvama genocida zabranjuje sjećanje na zločin. U Prijedoru je izdan ljudski rod – i ta izdaja još traje.
Što policijsko, politički establišment grada Prijedora više zabranjuju kulturu sjećanja na Svjetski dan bijelih traka u Prijedoru, Kanada više radi na institucionalizaciji kulture sjećanja. 31. maj je već odavno u Kanadi trajno datumsko obilježje prijedorskih „bijelih traka“, kao izraza najrigidnijeg fašističkog apartheida.
Komemoracije tridesete godišnjice Dana bijelih traka su održane širom Kanade. Ispred Parlamenta Kanade u Otavi, ispred Skupštine grada Toronta, ispred Skupštine grada Hamiltona, ispred spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u Vindsoru i u školama bosanskog jezika u Kanadi. Zajednička poruka sa komemoracija: Istina o prijedorskim bijelim trakama, istina o ubijenoj prijedorskoj djeci i istina o ubijenim prijedorskim civilima čuva se u Kanadi od zaborava. Kanada je za pravdu za ubijenu djecu Prijedora, za pravdu za žrtve genocida u Prijedoru, za dostojanstveno komemorisanje 31. maja i 20. jula - datuma koji simbolišu genocid u Prijedoru. Kanada je za dostojanstveno i humano obilježavanje stratišta žrtava genocida u Prijedoru. Ne postoji ništa na ovom svijetu što bi moglo izliječiti naše rane. Od istine i pravde nikada nećemo odustati.
Iz Kanade šaljemo poruku da sa ponosom nosimo bijele trake i tako svjedočimo da preživjele žrtve nisu same, da se njihov glas čuje u Kanadi, u Vladi i Parlamentu Kanade. Prijedorske bijele trake, simbol zločina počinjenog u Prijedoru su odavno prepoznate Kanadi. Danas više nikome u Kanadi ne morate objašnjavati šta je počinjeno u Prijedoru. Politička, akademska i šira javnost se sve više upoznaje s tim. To sada sa uspjeom rade naša djeca.