11/04/2020
Covid-19 - pogled u budućnost iz ugla dr Valentine Arsić – Arsenijević
Od samog nastanka, načina prenošenja, odabira rizičnih pacijenata...od nijemog kliconoštva preko simptoma prehlade koja „prođe na nogama“, pa sve do najtežih kliničkih slučajeva u kojima respirator nije karta za siguran oporavak, Covid -19 je od kad je dobio zvanično ime za globalnu prijetnju, pa sve do danas enigma. Enigma koja dovodi u pitanje autoritet i povjerenje u struku, nauku, politiku, ekonomiju, sport, život.....
Bezbroj je razloga zbog kojih smo sigurno narušili ekvilibrijum ekosistema i kao posljedicu dobili mutaciju životinjskog virusa na ljude...od ranije znamo da takve mutacije imaju težu kliničku sliku i da se one vjerovatno ne bi ni desile da smo poštovali zakone prirode.
Kina je nakon tri mjeseca proglasila pobjedu nad epidemijom, a pri tome nisu sigurni jesu li još uvijek pobjedili...iako o samom uzročniku SARS-COV-2 znaju mnogo više nego na kraju prošle godine, Covid-19 kao oboljenje i dalje je enigma.
Isto pitanje koje je mučilo Kineze krajem prethodne i početkom ove prestupne 2020. godine, a zbog kojeg je problem i poprimio svjetske razmjere jednako ih muči i danas- imunološka reakcija organizma na prisustvo ovog virusa.
Malo detaljnija analiza ove teme daje ironičan ton samom nazivu virusa koji mu je dat (sars-cov-2). Novija saznanja upućuju da ipak suština problema ne leži u akutnom respiratornom distres sindromu, nego u citokinskoj oluji koja je razlog nekontrolisane imunološke reakcije organizma. Slučajevi sa teškom kliničkom slikom i obostranom upalom pluća, koji ipak nisu rezervisani samo za starije, samo za hronične bolesnike. Rjeđe se javlja kod imunokompetentnih, ali opet javlja se. Rjeđe se javlja i kod djece, ali opet se javlja. Češće kod muškaraca? Polne razlike su nezgodna tema svakako, pa ne čudi da je i čuveni pulmolog profesor Nestorović naišao na ozbiljne kritike javnosti zalijetajući se sa ovom temom. Da je u tom trenutku pretpostavio koje razmjere će epidemija poprimiti u Italiji, sigurno bi bio malo obazriviji.
Predsjednik SAD gospodin Donald Tramp, takođe je na početku podcjenio Covid-19 . Njega su u procjenu vodile brojke-zgrožen brojem ljudi koji svake godine umru od gripa, on je Covid-19 svrstao u slična oboljenja. Sve dok nije počeo da plaća cijenu takvih odluka. Dok ne dobijemo odgovor na pitanje koja je to optimalna reakcija našeg organizma, možemo samo da pretpostavljamo. I da slušamo vlasti i epidemiologe.
Da li su našoj zemlji bile neophodne ovako radikalne mjere ne može se odgovoriti iz perspektive običnog građanina, mada najnovija mjera sa obaveznim nošenjem rukavica mi nikada neće biti u potpunosti jasna.
Pretpostavka koja raduje je da je u našoj zemlji za razliku od recimo spomenute Amerike, još uvijek obavezna BCG vakcinacija po kalendaru vakcinacije (celularni imuntitet), te da bi ova vakcina mogla donekle imati protektivni efekat. Makar u smislu zaštite na taj način da nam imuni sistem ne daje autogolove.
Najzanimljivije iz intervjua sa dr Valentinom je da rješenje zagonetke zapravo leži u patogenezi oboljenja a koraci koji treba da uslijede uključuju:
- multidisciplinarni pristup (epidemiolog, imunolog,hematolog, virusolog, patolog, farmakolog);
- serološku dijagnostiku; hematološke analize i ispitivanje uloge željeza ; vakcinu.
Ono po čemu se ovaj intervju razlikuje od drugih, sličnih, je sumnja u efikasnost respiratora (za koji se zna da je mač sa dvije oštrice) i buduća hipoteza o efikasnosti transfuzije krvi kojom bi se eliminisala toksičnost željeza iz organizma (moguća veza sa osobama muškog pola).
Aleksandra Žuža
Gost: Prof dr Valentina Arsić-Arsenijević - Institut za mikrobiologiju i imunologiju i profesor Medicinskog fakul...
