What are the opening hours?

Monday 12:00 - 20:00 Tuesday 08:30 - 16:30 Wednesday 12:00 - 20:00 Thursday 12:00 - 20:00 Friday 08:30 - 16:30

https://poliklinika-hospitalija.hr/

Poliklinika za neurologiju Hospitalija, Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb (2025)

13/11/2025

🧠 Neurotehnologija: čitanje misli više nije znanstvena fantastika

Znanost je bliža nego ikad mogućnosti „čitanja misli“ zahvaljujući neurotehnologiji, koja spaja mozak, računalstvo i umjetnu inteligenciju.

🔹 Što je BCI (engl. brain-computer interface) ?
Sučelje mozak-računalo (BCI) omogućuje izravnu komunikaciju između mozga i računala. Mozak stvara električne impulse kad razmišljamo ili zamišljamo pokret; senzori (npr. EEG-a) ih bilježe, a umjetna inteligencija ih prevodi u digitalne naredbe. Dovoljno je pomisliti na pokret da biste tipkali tekst, upravljali računalom ili kontrolirali protezu – što osobama s paralizom donosi novu razinu neovisnosti.

🤯 Zanimljivost: strojevi mogu prepoznati namjere i emocije iz mozga čak i prije nego što napravimo fizički pokret!

⚖️ Etika i privatnost: Ako tehnologija „čita misli“, tko kontrolira podatke? Kako zaštititi mentalnu privatnost?

💡 Cilj neurotehnologije: razumjeti mozak i pomoći u liječenju bolesti, a ne kontrolirati misli.

📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb
📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr

09/11/2025

🧠 Mozak i emocije: kada bolest mijenja našu osobnost

Mozak nije samo centar misli i pamćenja – on upravlja našim emocijama, ponašanjem i načinom na koji doživljavamo svijet. Kada neurološke bolesti zahvate dijelove mozga odgovorne za regulaciju emocija (frontalni režanj, limbički sustav, amigdala), mogu se javiti promjene osobnosti koje su teške i za oboljelog i za njegovu obitelj.
🔹 Alzheimerova bolest – smanjuje sposobnost prepoznavanja emocija i kontrole impulsa. Osoba može postati razdraživa, povučena, zbunjena ili agresivna.
🔹 Parkinsonova bolest – poremećaji u prijenosu dopamina mogu uzrokovati tugu, apatiju ili depresiju.
🔹 Multipla skleroza, moždani udar i traumatske ozljede mozga – mogu izazvati nagle promjene raspoloženja, emocionalnu nestabilnost ili neprimjereno ponašanje zbog oštećenja veza između emocija i kognicije.
💡 Važno znati: takve promjene nisu “karakterni nedostatak”, već posljedica oštećenja neuronskih mreža. Razumijevanje toga prvi je korak prema prihvaćanju i kvalitetnijoj skrbi.
Stručni pristup uključuje:
• neurološku i neuropsihološku procjenu
• psihoterapiju i edukaciju obitelji
• prilagodbu terapije po potrebi
• uključivanje u kognitivnu rehabilitaciju

💛 Empatija i znanje čine razliku – podrška obitelji i stručnjaka pomaže očuvati kvalitetu života.

📍 U Poliklinici Hospitalija pružamo sveobuhvatnu dijagnostiku i podršku oboljelima i njihovim obiteljima:

📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb

06/11/2025

🧠 Mozak i hormoni: kako hormoni oblikuju naš mozak i emocije

Mozak i hormoni neprestano komuniciraju – svaka promjena u hormonima odražava se na naše misli i emocije. 💫
Promjene u razinama estrogena, progesterona ili kortizola mijenjaju način na koji mozak obrađuje emocije, stres i informacije.

🔹 Tijekom PMS-a pad estrogena i serotonina donosi razdražljivost, tugu i „maglu u glavi“. Estrogen potiče dobro raspoloženje i motivaciju, pa njegov manjak usporava moždane impulse i smanjuje osjećaj zadovoljstva. Zato tada i raste želja za slatkim – mozak traži dodatni izvor serotonina! 🍫

🔹 U menopauzi manjak estrogena utječe na dijelove mozga zadužene za pamćenje i donošenje odluka. Rezultat su zaboravljivost, promjene raspoloženja i poremećaj sna. 😴

🔹 Kronični stres i povišen kortizol „troše“ neuronske veze i pojačavaju negativne emocije – mozak se teže smiruje i sporije oporavlja. 💭

💡 Dobra vijest?
Mozak se može obnoviti! 🧘‍♀️
Uravnotežena prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, redovita fizička aktivnost, tehnike opuštanja i inovativni tretmani poput NESA X-Signal tehnologije potiču regeneraciju živčanih mreža i vraćaju emocionalnu stabilnost. 🌿✨

Za više informacija o tretmanu kontaktirajte nas na:

📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb

29/10/2025

🧠 Moždani udar svake godine pogađa više od 15 milijuna ljudi, a trećina ostaje trajno onesposobljena.
Kod muškaraca najčešći simptomi su: slabost jedne strane tijela, utrnulost, problemi s govorom.
Kod žena se češće javljaju atipični znakovi: vrtoglavica, nagla zbunjenost, mučnina, povraćanje, bol u licu ili udovima, pa se udar kod njih nerijetko kasnije prepozna. Upravo zato je edukacija o simptomima ključna.

⚠️ Kako prepoznati udar? Koristite GROM metodu:
✔️ G – Govor: nerazumljive riječi, teškoće u izgovoru
✔️ R – Ruka: slabost ili utrnulost, nemogućnost podizanja
✔️ O – Osmijeh: spušten k*t usana, asimetrija lica
✔️ M – Minuta: odmah zovite 112 – svaka minuta spašava mozak!

🔹 Čimbenici rizika: povišen tlak, šećerna bolest, pušenje, masnoće, manjak tjelesne aktivnosti.

🩺 Preventivne pretrage u Poliklinici Hospitalija:
CDFI (Color Doppler Flow Imaging)
🔹 Otkriva stanje stijenke krvne žile i prisutnost plakova (mekih, tvrdih, kalcificiranih)
🔹 Procjenjuje stupanj suženja ili zatvorenost žile
🔹 Prati smjer i brzinu protoka kroz karotide i vertebrale

TCCD (Transkranijski Color Doppler)
🔹 Mjeri protok krvi u moždanim arterijama u realnom vremenu
🔹 Otkriva vazospazme, stenoze, tromboze i embolije
🔹 Procjenjuje kolateralnu cirkulaciju (obilazne puteve krvi)
➡️ Posebno koristan kod: moždanog udara i praćenja moždane cirkulacije.

💙 Brza i bezbolna dijagnostika uz pregled od 20 minuta koji može spasiti život!
📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb
📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr

27/10/2025

Demencija mijenja pamćenje i ponašanje, ali osobe koje s njom žive i dalje trebaju toplinu, razumijevanje i poštovanje.

✔️ Govorite jasno, mirno i jednostavnim rečenicama.
✔️ Održavajte kontakt očima i osmijeh, neverbalna komunikacija prenosi sigurnost.
✔️ Postavljajte kratka i jednostavna pitanja (da/ne).
✔️ Dajte osobi dovoljno vremena da odgovori.
✔️ Usmjerite se na osjećaje, a ne na činjenice i ne ispravljajte svaku pogrešku.
✔️ Koristite rutinu i poznate predmete koji stvaraju osjećaj sigurnosti.
✔️ Ponovite informaciju kad je potrebno, ali uvijek s blagim tonom.
✔️ Ohrabrite osobu da se uključi u razgovor ili aktivnost, bez pritiska.
✔️ Pratite neverbalne znakove (pogled, geste, izraz lica) i reagirajte primjereno.

✨ Važno je zapamtiti da ono što kažete je manje važno od načina na koji to kažete. Ton, dodir i osmijeh često vrijede više od riječi.

👩‍⚕️ Poliklinika Hospitalija nudi stručnu dijagnostiku, terapije i podršku oboljelima i njihovim obiteljima, jer svaki trenutak razumijevanja i pažnje čini razliku.

📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb
📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr

25/10/2025

Gluten je bjelančevina iz pšenice, ječma i raži. Kod većine ljudi ne stvara problem, ali kod osoba s celijakijom ili preosjetljivošću na gluten izaziva imunološku reakciju koja može utjecati i na mozak.

👩‍⚕️ Kod oboljelih gluten može uzrokovati:
🔹upalu i autoimunu reakciju
🔹neuropatije i epilepsiju
🔹„moždanu maglu“, glavobolje, poteškoće koncentracije i pamćenja
🔹depresiju i anksioznost
🔹 kognitivni pad i demenciju (neliječena celijakija povećava rizik)
🔹 poremećaje ravnoteže i koordinacije (tzv. glutenska ataksija), koji se mogu ublažiti bezglutenskom prehranom
Bezglutenska prehrana u tim slučajevima poboljšava neurološke i kognitivne simptome.

⚠️ Kod zdravih osoba bez dijagnoze:
🔹nema dokaza da bezglutenska prehrana poboljšava zdravlje mozga
🔹dugoročno može uzrokovati manjak vlakana, vitamina B skupine i minerala važnih za živčani sustav

Znanstveni dokazi o dobrobitima glutena
✔️ Izvor proteina, vlakana, vitamina (posebno B skupine) i minerala poput željeza i magnezija.
✔️ Poboljšava probavu i može smanjiti rizik od nekih crijevnih bolesti i raka debelog crijeva.
✔️ Smanjuje rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih kroničnih bolesti
Bezglutenska prehrana je nužna terapija za osobe s celijakijom i glutenskom osjetljivošću, jer štiti mozak i poboljšava neurološke funkcije.
Za zdrave osobe ona nema dokazane koristi za mozak i dugoročno može čak dovesti do nutritivnih nedostataka.

📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb
📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr

23/10/2025

Kratkotrajni stres može biti koristan jer aktivira tijelo i mozak, ali dugotrajni stres mijenja samu strukturu i funkciju mozga.

Što se točno mijenja?
Hipokampus (odgovoran za pamćenje i učenje) : kronično povišen kortizol smanjuje broj novih neurona i “smanjuje” volumen ovog dijela mozga.
Prefrontalni korteks (zadužen za koncentraciju, donošenje odluka i kontrolu emocija) slabi, što otežava racionalno razmišljanje i planiranje.
Amigdala (centar za strah i emocije) postaje preaktivna, pa se pojačavaju anksioznost, razdražljivost i strah.

⚠️ Kako se manifestira?
🔹slabija koncentracija i pamćenje
🔹oscilacije raspoloženja, tjeskoba ili depresija
🔹smanjena otpornost na nove stresne situacije
🔹fizički simptomi: nesanica, glavobolje, probavne tegobe, kronični umor

✨ Što možemo učiniti?
✔️ Redovit san (7–9 h) tijekom kojeg se mozak obnavlja i “čisti” od stresa.
✔️ Tjelesna aktivnost smanjuje razinu kortizola i potiče stvaranje novih neuronskih veza.
✔️ Tehnike opuštanja (disanje, meditacija) umiruju amigdalu i jačaju prefrontalni korteks.
✔️ Pravilna prehrana uz omega-3 masne kiseline, vitamine B skupine i magnezij, koji podržavaju rad mozga.
✔️ Kada stres postane kroničan i narušava kvalitetu života, važno je potražiti pomoć neurologa ili psihologa.

S pravim navikama i stručnom podrškom zaustavite i preokrenite ove promjene.

📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb
📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr

21/10/2025

🧠 Dugo se vjerovalo da se moždane stanice ne mogu obnavljati, no danas znamo da je regeneracija moguća. Proces stvaranja novih neurona naziva se neurogeneza, a najaktivniji je u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za pamćenje i učenje. Uz to, mozak posjeduje neuroplastičnost, sposobnost stvaranja novih veza i prilagodbe nakon oštećenja. Upravo ti mehanizmi omogućuju oporavak i prilagodbu kod različitih neuroloških stanja.
🧠💡 Znaš li da se i tvoj autonomni živčani sustav može regenerirati?
Autonomni živčani sustav (ANS) upravlja svime što radiš bez razmišljanja – disanje, otkucaji srca, probava, termoregulacija, san, reakcije na stres...

Dugo se smatralo da oštećenja u ANS-u nisu reverzibilna. No, moderna neuroznanost danas potvrđuje:
✨ Neuroplastičnost i neuroregeneracija su mogući čak i u autonomnom živčanom sustavu.
✨ Na tim principima temelji se i NESA X-Signal® neuromodulacija. Ova metoda koristi niskofrekventne bioelektrične signale koji ciljano djeluju na autonomni živčani sustav. Rezultat je poboljšana komunikacija među neuronima, smanjenje kroničnog stresa, bolja regulacija sna te ublažavanje simptoma kronične boli, umora, anksioznosti i drugih stanja. Terapija je neinvazivna, provodi se bez lijekova i igala, a rezultati se često primjećuju već nakon nekoliko tretmana.

Uz poticanje neuroplastičnosti i suvremene terapije poput NESA X-Signal® moguće je značajno poboljšati rad živčanog sustava i kvalitetu života. Poliklinika Hospitalija prvi je i jedini centar u Hrvatskoj koji provodi ovu inovativnu metodu.

📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb
📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr

19/10/2025

Iako se najčešće povezuje sa starijom dobi, moždani udar sve češće pogađa mlađe odrasle osobe. Oko 10 do 15% moždanih udara događa se kod djece i odraslih mlađih od 45 godina, a taj broj raste.

🔬 Zašto se događa u mlađoj dobi?
🔹Neliječeni visoki krvni tlak, povišen kolesterol i dijabetes.
🔹Pušenje, pretilost i fizička neaktivnost.
🔹Hormonalna kontracepcija u kombinaciji s pušenjem.
🔹Autoimune i urođene bolesti krvnih žila.
🔹Genetska sklonost i obiteljska anamneza.
🔹Povećana izloženost stresu i nezdrav način života.

⚠️ Kod mlađih osoba simptomi se često kasno prepoznaju jer “nitko ne očekuje” moždani udar u toj dobi, što dodatno povećava rizik trajnih posljedica.

✅ Kako ga spriječiti?
🔹redovito kontrolirati krvni tlak, masnoće i šećer u krvi
🔹prestati pušiti i ograničiti unos alkohola
🔹održavati zdravu tjelesnu težinu i biti fizički aktivan
🔹prepoznati rizične obiteljske čimbenike i javiti se na preventivne preglede

📌 Ultrazvučna dijagnostika krvnih žila (CDFI i TCCD) omogućuje pravovremeno otkrivanje suženja, začepljenja i poremećaja cirkulacije te predstavlja važan korak u prevenciji moždanog udara.

💙 Prevencija nema dobnu granicu, briga o zdravlju krvnih žila počinje danas.

📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb
📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr

16/10/2025

San je ključan za pravilno funkcioniranje živčanog sustava. Tijekom sna mozak provodi procese konsolidacije pamćenja, regeneracije stanica i uklanjanja metaboličkih nusprodukata. Kronični poremećaj sna ima izravne posljedice na moždane strukture i kognitivne funkcije.

🔬 Posljedice lošeg sna:
🔹Nakupljanje beta-amiloida i tau proteina u mozgu, što povećava rizik za Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije.
🔹Poremećaj neuroplastičnosti, što otežava učenje i pamćenje.
🔹Povećan rizik cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti (moždani i srčani udar, aritmije).
🔹Promjene u emocionalnoj regulaciji, češća anksioznost, depresija i razdražljivost.
🔹Metabolički poremećaji, inzulinska rezistencija, debljanje i oslabljeni imunitet.

😴 Polisomnografija je zlatni standard u dijagnostici poremećaja spavanja. Tijekom cjelonoćnog, neinvazivnog snimanja u poliklinici bilježe se moždana aktivnost, disanje, rad srca, pokreti mišića i faze sna, čime se otkrivaju apneja u snu, nesanica, narkolepsija, sindrom nemirnih nogu i parasomnije. Poligrafija je jednostavnija metoda koja se obično provodi kod kuće i mjeri disanje, rad srca, razinu kisika i hrkanje, najčešće kod sumnje na apneju.

⚠️ Neliječeni poremećaji sna povećavaju rizik od moždanog i srčanog udara, aritmija, dijabetesa, ali i problema s pamćenjem i koncentracijom.
Pravovremena dijagnostika ključ je očuvanja zdravlja mozga i cijelog organizma. Dogovorite svoj termin već danas:

📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb
📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr

14/10/2025

Naš mozak ne doživljava boje samo kao vizualni dojam, one aktiviraju emocionalne i kognitivne centre u mozgu, mijenjajući raspoloženje, koncentraciju pa čak i fiziološke reakcije poput pulsa ili krvnog tlaka.

Kada oko primi svjetlosni signal određene valne duljine, on se prenosi do vidnog korteksa, ali i do limbičkog sustava, dijela mozga odgovornog za emocije i pamćenje. Zato boje imaju snažan utjecaj na emocionalno stanje i ponašanje.
Studije u području neuroestetike i psihofiziologije potvrđuju da različite boje mogu potaknuti smirenost, uzbuđenje, kreativnost ili osjećaj opasnosti.

🌈 Kako pojedine boje djeluju:
🔵 Plava smanjuje stres, potiče koncentraciju i osjećaj smirenosti
🟢 Zelena povezana s prirodom i ravnotežom, opušta i vraća osjećaj stabilnosti
🔴 Crvena povećava budnost i energiju, ali može povisiti puls i krvni tlak (zato se povezuje i s opasnošću) 🟡 Žuta potiče optimizam i kreativnost, ali previše može izazvati nervozu
⚪ Siva je neutralna, ali može izazvati umor i apatiju

📊 Zanimljivost:
Boje mogu utjecati na performanse – npr. ispitanici koji rade zadatke na plavoj pozadini pokazuju bolje rezultate od onih koji rade na crvenoj. Boje nisu samo estetika, one aktiviraju moždane mehanizme koji oblikuju naše emocije, pažnju i ponašanje.

📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb
📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr

11/10/2025

Utjecaj alkohola na mozak ovisi o količini i učestalosti konzumacije. Istina je da prekomjerno i dugotrajno pijenje ozbiljno mijenja strukturu i funkciju mozga, dok umjerene količine kratkoročno remete rad živčanog sustava bez trajnih oštećenja.

Umjerene količine (povremena čaša vina ili piva) ne ubijaju direktno neurone, ali usporavaju prijenos živčanih signala i remete komunikaciju među stanicama. Zato se javljaju smetnje ravnoteže, sporije reakcije i usporeno razmišljanje. Kad alkohol izađe iz organizma, funkcija se vraća u normalu.

👉 Prekomjerno i kronično pijenje ipak ostavlja trajne posljedice:
🔹ne ubija izravno neurone, ali oštećuje njihove veze (sinapse) i mijenja strukturu moždanih stanica
🔹smanjuje volumen sive i bijele tvari u mozgu
🔹oštećuje hipokampus, područje odgovorno za pamćenje i učenje
🔹uzrokuje nedostatak vitamina B1 (tiamina) što može dovesti do teškog oštećenja mozga (Wernicke-Korsakoff sindrom)
🔹najviše stradavaju područja zadužena za pamćenje, donošenje odluka, kontrolu emocija i motoričke funkcije

Zato je umjerenost ključ. Povremeno i odgovorno konzumiranje alkohola ne mora biti štetno, ali pretjerivanje uvijek nosi rizik koji mozak pamti mnogo duže nego mi sami.

📍 Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb
📞 01/389 9866 | 099/866 2099
📩 info@poliklinika-hospitalija.hr

Poliklinika za neurologiju Hospitalija

13/11/2025

09/11/2025

06/11/2025

29/10/2025

27/10/2025

25/10/2025

23/10/2025

21/10/2025

19/10/2025

16/10/2025

14/10/2025

11/10/2025

Address

Opening Hours

Telephone

Website

Alerts

Contact The Practice

Shortcuts

Featured

Share

Category

Monday	12:00 - 20:00
Tuesday	08:30 - 16:30
Wednesday	12:00 - 20:00
Thursday	12:00 - 20:00
Friday	08:30 - 16:30