07/09/2025
DRAGOCJEN PRIRUČNIK
Ramiza Idrizović, „Biljke i ja“, Merkator International d. o. o., Bijelo Polje, 2024.
Kada sam poodavno za Televiziju Crne Gore radio emisiju o Ramizi Idrizović uvjerio sam se u njenu posvećenost i odanost biljkama od kojih je napravila čudesni svijet što u njemu nalaze utočište mnogi nevoljnici od Evrope do Amerike. Šetajući po čarobnim livadama njenog rodnog Godijeva pokazivala mi je ljekovite trave, mazila ih i nešto im šaputala. Prosto, ophodila se prema njima kao nekom izuzetno dragom. Govorila je kako posjeduju izuzetnu moć, bezgranični život i da zaslužuju poseban odnos. Uvidio sam koliko jaka može biti privrženost nečemu što se razumije i prihvata kao dar koji se mora čuvati, posebno u današnjem svijetu s manjkom empatije i viškom otuđenosti i samoljublja.
Svoje dugogodišnje iskustvo u proučavanju biljnog svijeta, posebno njegovih ljekovitih odlika i zapažanja oljudima koji se susreću s raznim bolestima Ramiza je pretočila u nekoliko djela; Drugi život, Knjiga o životu i smrti i Knjiga tuđih života. Najnovijom knjigom Biljke i ja ona utvrđuje svoje značajno mjesto u svijetu fitoterapije, odnosno alternativne medicine. Njen rad odavno privlači pažnju javnosti, ali i stručnjaka i institucija i u zemljama gdje je ova oblast izuzetno razvijena. To potvrđuje niz priznanja koje je dobila u tim sredinama.
Knjiga je formalno podijeljena u tri dijela, kao i dodatak posvećen liječenju biljem i narodnim receptima mada ima slojevitu strukturu koja dotiče mnoge činioce iz oblasti kojima se bavi. Naučnici kažu da su se otprilike prije petsto miliona godina na Zemlji pojavile prve primitivne biljke polako stvarajući zemljište i oslobađajući kiseonik. Malo po malo i nastala je zelena planeta. Biljke danas nadmašuju sav ostali svijet na našoj planeti i u potpunosti zavisimo od njih. Arheolozi su dokazali da su ljuidi koristili biljke za liječenje još prije šezdeset hiljada godina i mnoge od njih vremenom su postale zaštitni znak bogova. Prirodni ljekovi danas se koriste u mnogim oblastima alternativne medicine. I Ramiza je potpuno tome posvećena. Ona njeguje svoju znatiželju, posebno o ljekovitim biljkama koje nekad mogu dati rješenja čak i tamo gdje zvanična medicina nema odgovor. Kako kaže, pokušava da stvori lijek na biljnoj bazi koji će koristiti kod određenih bolesti. Čitaoci u ovoj knjizi mogu da se informišu o mnogim ljekovitim biljkama i njihovoj primjeni, a Ramiza u njenoj razgranatoj strukturi gradi jedan osobeni svijet zasnovan na temeljima humanizma i osjećanja da uvijek treba pomoći onima u nevolji.
Vještina liječenja biljkama je manje više razvijena kod svih naroda. Recimo, u Rusiji odavno postoji navika liječenja biljem i taj način liječnja ubraja se među najstarije na svijetu. Statistika kaže da 58% ruske populacije koristi biljke kao oblik liječenja. Baš u toj sredini Ramiza ima zavidnu reputaciju. Tradicija ove oblasti ogleda se, na primjer, i na primjeru starogrčkog ljekara Hipokrata koji opisuje kako kora vrbe ublažava bol i snižava povišenu tjelesnu temperaturu. Nju su narodi na Bliskom istoku koristili kao lijek, a Indijanci su takođe znali za njena svojstva. Mnogo vremena je trebalo da prođe dok na njenoj bazi farmaceuti nijesu napravili aspirin. Znanje o ljekovitim biljkama tradicionalno se prenosilo s generacije na generaciju.
Naše doba pojačava osjećaj za zelenu planetu. Bez biljnog svijeta život na zemlji bio bi nezamisliv. Pored ostalog, različite biljke koriste se u farmaceutskoj industriji, kozmetici, kulinarstvu, medicini. Naučnici su dokazali da su biljke osjetljive, društvene i komunikativne. Na fonu toga i Ramiza modeluje svoje stavove poručujući nam da se o njima mora govoriti s pažnjom i poštovanjem. Ona kaže:“ Porasla sam okružena biljkama. A sada, mnogo godina kasnije, čini mi se, naučila sam da razgovaram sa biljkama.“ Kako se slično razmišljanje reflektuje u globalnoj sferi vidimo na primjeru katalonske književnice Marte Oriols koja ima zanimljiv roman Naučiti razgovarati s biljkama. One su predmet vječitog proučavanja pa danas imamo neke iznenađujuće podatke o njima. Recimo, doktor Daniel Čamovitz, svjetski poznati biolog, dokazuje da biljke znaju da se orjentišu u prostoru, imaju neka osjećanja i svjesne su svoje okolime, a još je Darvin opazio kako se sve biljke savijaju prema izvoru svjetlosti.
Knjiga Ramize Idrizović Biljke i ja predstavlja dragocjen priručnik za raspoznavanje i upotrebu nekih ljekovitih biljaka. Iz konteksta ove knjige proizilazi da u današnjem dinamičnom svijetu i samo druženje s njima može biti ljekovito. Život u njihovom okruženju je najbolje sredstvo protiv stresa. U knjizi su prikazane ljekovite i farmaceustske biljke. Kako sama kaže, Ramiza od djetinjstva živi u povezanosti s biljkama tako da se ovdje govori iz lične perspektive, s osobenom prisnošć. Za nju je priroda otvorena knjiga iz koje crpi svoje znanje. U širokoj lepezi interesovanja Ramiza obuhvata mnoge elemente vezane za biljni svijet tako da ova knjiga može biti zanimljiva različitojj strukturi čitalaca s razuđenim interesovanjima. Ona, ujedno, upućuje na mnoge rukavce iz ove oblasti ukoliko to nekoga posebno zanima. Osim što ima edukativni karakter, knjiga se valjano pridružuje carstvu radova sličnih interesovanja kod nas i u svijetu, mada smo, što se tiče ovakvih radova, prilično deficitarni. Knjiga svakako može poslužiti i kao dobar predložak budućim proučavaocima biljnog svijeta koji uvijek pruža nešto novo i fantastično.
Bogić Rakočević
