Quest Svojim znanjem i stručnošću želimo da pomognemo unapređenju Vašeg zdravlja i lepote.Negovati z

06/01/2016
Drage dame,Srećan praznik želi Vam ordinacija La Denta!
07/03/2014

Drage dame,
Srećan praznik želi Vam ordinacija La Denta!

25/04/2013

=^.^=

22/04/2013

Healthy mouth = Healthy body!

shared by ::WOD:: .. Team

17/04/2013

ZBRKA OKO ZUBNIH PASTA
Kako odabrati pravu zubnu pastu za vaše dete!

Sve ostale informacije o zdravlju zuba kod beba, dece i adolescenata možete da pronađene na našoj stranici DEČJA STOMATOLOGIJA:
https://www.facebook.com/pg/Decja-STOMATOLOGIJA-Prof-dr-Jovan-Vojinovic-151925488194098/photos/?tab=album&album_id=1352306844822617

Kada je reč o zubnim pastama za decu poslednjih godina roditelji su potpuno zbunjeni prilično kontraverznim izjavama stomatologa, reklamnim kampanjama različitih proizvođača, samim sastavom proizvoda, a ulje na vatru dodaje sve veći broj “bombastičnih” internet članaka o teorijama zavere i masovnom trovanju pre svega sa fluorom u zubnim pastama.

Do skora, a još uvek provlađujući, stav dečjih stomatologa je bio:

1. Čišćenje zuba je nophodno započeti još pre njihovog nicanja(šiste se desni ujutru i uveče), a najkasnije sa pojavom prvih zuba i to obavezno ujutru i uveče.

2. Do 2. godine života najbolje je zube čistiti bez bilo kakve paste. Preporučuje se da to upočetku bude sa gazicom, posebni naprstkom, specijalnim maramicama, a tek kasnije da se prelazi na četkice.

3. U periodu od 2.- 6. godine koriste se tzv „dečje zubne paste“ koje sadrže manje koncentracije fluorida(najčešće oko 500-700 ppm) zbog mogućnosti da se razvije fluoroza zuba usled gutanja paste. Fluoroza je defekt gleđi stalnih zuba(najčešće bela prebojenost) ukoliko se u periodu njenog razvoja(najopasnije je prva godina, ali i kasnije do 6. godine) unosa veće količine fluorida.

Istraživanja su pokazala da dete uzrasta 2-3 godine u proseku proguta i do 48% paste za zube(mlađa i značajno više), a 6-7 godina 25%.

6. Posle 6. godine se preoručuje već korišćenje „zubnih pasta za omladinu i odrasle“ koje sadrže preko 1000 ppm fluorida.

Poslednjih godina su se iskristalisala neka nova saznjanja koja su u stručnim krugovima značajno promenila shvatanja, pa i protokole:

-Fluoridi su za sada jedino sredstvo, pogodno za masovnu primenu, a da ima jasno i u eksperimentalnim i u kliničkim studijama dokazano desjtvo u smanjenju zubnog kvara. To desjtvo je pre svega posledica lokalnog efekta na površinu zubne gleđi gde podstiče njen oporavak, tj. vraćanje minerala koji se usled karioznog procesa izvlače iz nje(stručan naziv je remineralizacija). Videti detaljnije u ranijoj objavi:
http://www.facebook.com/photo.php?fbid=406226462763998&set=a.151976378189009.40453.151925488194098&type=1&theater

-Zubne paste(ako se redovno i dovoljno dugo drže na zubima-oko 3 minuta) su odgovorne za smanjenje karijesa od 19-27%, ali to se odnosi samo na paste koje sadrze više od 1000 ppm fluorida.(1 ppm znači 1 deo na 1 milion). Dečje zubne paste sa manje od 1000 ppm fluorida su praktično neefikasne u smanjenju zubnog kvara(ne razlikuju se u odnosu na paste bez fluora).

-Poslednjih godina se beleži značajan porast karijesa ranog detinjstva(karijes beba do 3 godina o kome često pišemo na ovoj stranici), što zahteva pojačanu preventivnu zaštitu.

-Da bi se razvila fluoroza neophodno je da dete mlađe grupe(ispod 4 godine) unese više od 0,05 mg Fluorida/kg telesne težine. Za starije grupe(4-6 godina) to je više od 0,1 mgFluorida /kg telesne težine. Šta to praktično znači(videti sliku):

a) Dete od godinu dana ima prosečno 10 Kg, i rizik od fluoroze se javlja ako redovno unosi više od 0,5 mg fluorida dnevno(0,05 x 10). Zrno graška zubne paste na četkici(videti sliku) teži oko 0,25g. Ako pasta ima 1000 ppm to bi onda iznosilo 0,25 mg fluorida. Ako se dva p**a peru zubi to je 0,5 mg fluoride, ukoliko se proguta 50%- 2,5 mg fluoride dnevno, što predstavlja već rizičnu dozu, pogotovu što zubna pasta nije jedini izvor unesenih fluoride.

b) Ako bi se na četkicu stavljao samo razmaz paste(težina oko 0,125 g) sa 1000 ppm fluoride(sadrži 0,125 mg fluoride). Dnevno bi se nanosilo 0,25 mg, a gutalo(ako se 50% proguta) 0,125 mg fluoride. Rizična doza za dete tog uzrasta bi iznosila preko 0,5 mg, tako da se u slučaju kontrolisane primene razmaza paste dva p**a dnevno obna ne bi prelazila.

Naravno, sa većom količinom zubne paste na četkici mogućnosti gutanja rizičnih doza su veče jer pola glave dečje šetkice prekrivene pastom iznosi oko 0,5 g paste, a cela glava 1g paste.

Zbog svega ovoga Evropsko akademija dečjih stomatologa(EAPD), Američka akademija dečjih stomatologa(AAPD), Američko udruženje stomatologa(ADA), Stomatološki fakultet u Beogradu predlažu nove protokole primene fluorida(videti sliku):

Američka akademija dečjih stomatologa(AAPD) i Američko udruženje stomatologa(ADA) preporučuju:

1. U svim uzrastima se preporučuje primena zubnih pasti sa najmanje 1000 ppm stim da količine paste budu različite:

- do 2. godine samo razmazn(trakasti)i sloj paste od 1000 ppm

-2-6 godine veličine manjeg zrna graška paste sa 1000-1450 ppm

-preko 6 godine preko cele četkice, pasta sa 1450 ppm

2. Zubi se peru najmanje dva p**a dnevno uz strogu kontrolu roditelja i minimlano gutanje.

3. Poželjno bi bilo(posebno kod rizične dece) da se usta ne ispiraju kako bi se fluorid što duže zadržali na površini gleđi.

Evropsko udruženje dečjih stomatologa(EAPD) i Klinika za dečju i preventivnu stomatologiju imaju nešto izmenjenji stav:

1. Od 6 meseci do 2 godine koriste se dva p**a dnevno zubne paste sa 500 ppm fluorida u veličini zrna graška.

2. Od 2 - 6 godina dva p**a dnevno paste sa 1000 ppm fluorida u veličini zrna graška.

3. Preko 6 godina dva p**a dnevno paste sa 1450 ppm fluorida preko cele četkice(1-2 cm)

U sklopu ovakvih stavova na tržištu su se pojavile zubne paste poznatih kompanija čak i za decu od 0-3 godine koje sadrže optimalne količine fluorida(1000 ppm), a preko 3 godine sa 1450 ppm.

Sastav jedne takve dečje paste za uzrast od 0-3 godina sa 1000ppm fluorida od poznate kompanije:

Sorbitol, Aqua, Hydrated Silica, PEG-12, Sodium Lauryl Sulfate, Cellulose Gum, Aroma, Sodium Saccharin, Polyethylene, Sodium Fluoride, Mica, Glycerin, Limonene, Cosmetic colourant, Cosmetic colourant – opacifier

U nekim drugim zemljama zvanični stavovi su se još uvek zadržali na primeni do 6 godina zubnih pasti sa koncentracijama fluorida manjim 1000 ppm. Jedino se kod rizične dece preporučuju veće koncentracije strogo u dogovoru i pažljivu kontrolu stomatologom.

Kao što smo ranije pisali, nisu samo fluoridi moguća opasnost u zubnim pastama. Tu su deterdženti poput SLS, veštačke boje i drugi aditivi:
http://www.facebook.com/photo.php?fbid=401142193272425&set=pb.151925488194098.-2207520000.1366116105&type=3&theater

koji se takođe nalaze i u zubnim pastama za najmlađe. Tako da kada se traže zubne paste bez fluora treba se više brinuti za prisustvo ovih hemikalija.

DA LI POSTOJI ALTERNATIVA ZA ZUBNE PASTE SA FLUOROM?

Bez obzira na različite reklamne kampanje, teške reči protiv fluora(„otov za pacove“, otrov iz logora i sl.), koje uglavnom nemaju mnogo osnova niti naučne potvrde, fluor u zbnim pastama je jedino naučno dokazano sredstvo koje moze sa sigurnošću da utiče na smanjenje zubnog kvara.

Pojedine naučne studije ukazuju da prisustvo KSILITOLA u zubnoj pasti moze da isto tako utiče na smanjenje karijesa(oko 9%). Da bi se to ostvarilo ksilitol mora biti u koncentracijama vecim od 20%. To se može pretpostaviti po mestu koje ksilitol zauzima na deklaraciji(prvo ili drugo):
http://www.facebook.com/photo.php?fbid=407069286013049&set=pb.151925488194098.-2207520000.1366116102&type=3&theater

Na našem tržištu za sada postoji jedna pasta za bebe bez fluora sa ksiltolom, ali koncentracije u njoj nisu verovatno dovoljne(klilitol je tek na četvrtom mestu) da bi sa sigurnođu mogli da se oslonimo na njihovo preventivno dejstvo:

Ingredients: Aqua(Water), Sorbitol, Hydrated silica, Xylitol, Glicerin, Cellulose gum,Titanium Dioxide, Sodium, Lauroyl Sarcomisate, Aroma(Flavour), Sucralose.

Ostale paste koje se reklamiraju na bazi različitog bilja, vulkanskiog kamenja i voda, ajurvedskih recepata i sl nemaju bilo kakvu naučnu i iskustvenu osnovu, a često u sebi sadrže i gore navedene potencijalno štetne aditive.

Budućnost možda leži u pastama na bazi nanoapatita, ali pored obećavajućih eksperimentalnih dokaza, nema dovoljno kliničkih studija, i za sada je njihova cena prilično nepristupačna za svakodnevnu primenu.

ŠTA URADITI

I pored gore navedene zvanične preporuke(nije obavezujuća) Stomatološkog fakulteta u Beogradu postoje tri mogućnosti. Lično preporučujem poslednju, ali ona važi samo za decu koja se nalaze pod redovnom kontrolom. Sa aspekta javnog zdravlja i zaustavljanja epidemije ranog karijesa, stav najačih svetskih udruženja ima čvrstu podlogu.

A.
Jedan od pristupa, što je i zvanični stav Evropske Akademije dečjih stomatologa i protokola Stomatološkog fakulteta u Beogradu je primena zubnih pasti sa većim koncentracijama fluorida kod sve dece posle 6 meseci sa količnom paste prema uzrastu(videti sliku). Predopostavlja se da je rizik od moguće fluoroze manji od razvoja karijesa. Važno je kontrolisati i unos ostalih količina fluora preko hrane, vode za piće, čajeva i sl.

B.
Primena zubnih pasti sa 1000 ppm fluora samo kod rizične dece. Rizik treba da odredi i prati stomatolog.

C.
Možda bi zdravstveno i ekološki najprihvatiljiviji bio sledeći režim:

1. Odmah po nicanju zuba odrediti rizik deteta, kod stomatologa koji je upoznat sa metodama i praćenjem.

Određivanje rizika prema karijesu
http://www.facebook.com/photo.php?fbid=394918460561465&set=a.151976378189009.40453.151925488194098&type=3&theater

2. Ako je rizik nizak slobodno se može poštovati i na početku navedeni(do sada važeći) protokol održavanja higijene zuba.

3. Ako je rizik visok, uz konsultaciju sa stomatologom, poželjnije je odmah koristiti dodatne preventivne mere poput KSILITOL SIRUPA i FLUOR LAKOVA. Roditelji nanose ksilitol sirup prilikom redovnog pranja zuba. Sirup se kasnije moze zameniti sa drazejama, a posle 6 godine i sa žvakama.

4. Zubne paste sa fluorom, ksilitolom ili nanopatitima, koristiti posle 2 godine.

Ako već dođe do razvoja ranog karijesa(cirkularni karijesa) tu sad važe druga pravila i druga sredstva koja određuje isključivo stomatolog.

VAŽNO:

Zubne paste bez fluora se mogu koristiti samo ako se primenjuju druge preventivne mere i sredstva. U suprotnom rizik od razvoja karijesa je veoma visok.

Pogledati još:

Da li su zubne paste otrov za pacove
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=469137323139578&set=a.151976378189009.40453.151925488194098&type=1&theater

Da li su zubne paste potrebne deci:
http://www.facebook.com/photo.php?fbid=402676423119002&set=pb.151925488194098.-2207520000.1366120561&type=3&theater

Da li su zubne paste otrov za pacove
http://www.facebook.com/photo.php?fbid=469137323139578&set=pb.151925488194098.-2207520000.1366120375&type=3&theater

12/04/2013

AND A GOOD DENTIST:

08/04/2013

Ko ostane bez zuba brzo ostaje i bez srca! Ljudi koji sebi dozvole da ostanu bez zuba imaju slabije srce Rezultati nedavnih istraživanja pokazala su da gubitak zuba utiče na nekoliko rizičnih faktora poput pušenja visokog krvnog pritiska i dijabetesa koji se povezuju sa bolestima srca

Dirección

Buenos Aires

Página web

Notificaciones

Sé el primero en enterarse y déjanos enviarle un correo electrónico cuando Quest publique noticias y promociones. Su dirección de correo electrónico no se utilizará para ningún otro fin, y puede darse de baja en cualquier momento.

Compartir

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram

Categoría