24/10/2025
Svjetski dan borbe protiv poliomijelitisa
Poliomijelitis- dječija paraliza je teško akutno virusno oboljenje. Uzrokuju ga tri tipa Polyo virusa. Najčešće obolijevaju djeca mlađa od pet godina. Ukoliko tokom prvih mjeseci i godina svog života nisu bile u kontaktu sa ovim virusom, mogu se zaraziti osobe svih dobnih skupina.
Virus inficira samo ljude. Ulazi u organizam preko sluzokože organa za varenje. Razmnožava se u crijevima. Prvih sedam dana infekcije se izlučuje sekretom ždrela, a zatim tri do šest nedelja stolicom. Prenosi se direktnim kontaktom sa zaraženom osobom ili preko prljavih ruku, hrane ili vode zagađene stolicom inficirane osobe.
Kod oko 90% inficiranih osoba uopšte se ne javljaju znaci oboljenja ili se javlja blaga, nespecifična bolest koja se karakteriše povišenom temperaturom i prolazi bez trajnih posljedica. Kod 4 do 8 % zaraženih se nakon početnih simptoma crijevne infekcije i povišene temperature, javljaju znaci upale moždanica- ukočen vrat, glavobolja, povraćanje. Kod oko 1% inficiranih dolazi do pojave mlitave paralize, koja se brzo razvija- kroz 3 do 4 dana i zadržava duže od dva mjeseca. Ova paraliza može djelimično da se povuče tokom narednih mjeseci, ali može i da se pogorša i ostavi trajnu onesposobljenost. Kod 5 do 10 % paralizovanih osoba javlja se i paraliza mišića za disanje, što može dovesti do smrti. Preležana bolest ostavlja dožvotan imunitet specifičan za tip virusa koji je doveo do oboljenja.
Lijek protiv poliomijelitisa ne postoji. Zato se intenzivno radi na prevenciji ovog oboljenja. Najbolje sredstvo u borbi protiv poliomijelitisa je vakcina. Ona se nalazi i u kalendaru obavezne vakcinacije u našoj zemlji. Vakcinišu se djeca sa dva, četiri i šest mjeseci života, zatim sa godinu i po dana i pred polazak u školu u okviru kombinovanih četvorovalentnih i petovalentnih vakcina.
U dvadesetom vijeku širom Svijeta su izbijale velike epidemije poliomijelitisa. Najveća epidemija u SAD je bila 1952. godne tokom koje je od gotovo 58 000 oboljelih lica umrlo 3 145, a 21 269 ljudi je ostalo trajno paralizovano. Procjenjuje se da danas u Svijetu živi 10 do 20 miliona osoba sa paralizom nakon infekcije polyo virusom.
Svjetska zdravstvena organizacija je 1988. godine donijela strategiju za eradikaciju virusa poliomijelitisa u cijelom Svijetu. Broj oboljelih je od tada smanjen za 99,9% ( sa 350000 oboljelih 1988. godine na 75 oboljelih 2015. godine). Naša zemlja je 2002. godine dobila sertifikat da je oslobođena od poliomijelitisa.
Obzirom na veliki broj izbjeglica koje prolaze kroz Evropu iz zemalja u kojima se unazad nekoliko godina, zbog ratnih zbivanja i nestabilne političke situacije, najvjerovatnije ne sprovodi adekvatna imunizacija i praćenje kretanja zaraznih bolesti, pa ni piliomijelitisa, potreban je dodatni oprez. Zdravstvene ustanove vrše stalan, aktivni nadzor nad ovim oboljenjem. Svaki slučaj koji liči na poliomijelitis detaljno se ispituje dok se ne dokaže da nije riječ o infekciji polyo virusom. Ukoliko je više od 95% osoba vakcinisano protiv poliomijelitisa, vjerovatnoća širenja eventualno unijetog virusa svedena je na minimum.
Na inicijativu Rotari international fondacije, koju su osnovali oboljeli od poliomijelitisa i njihove porodice, 24. oktobar je proglašen za Svjetski dan borbe protiv poliomijelitisa. Ovo je dan kada je rođen Jonas Salk, naučnik koji je predvodio tim koji je napravio prvu vakcinu protiv poliomijelitisa. Pronalaskom vakcine stvoreno je sredstvo za borbu protiv ove opake bolesti koje se i danas uspješno koristi.
Roditelji treba da budu svjesni da jedino vakcina štiti njihovo djete od ove teške bolesti. Iz tog razoga sva djeca treba da budu vakcinisana protiv poliomijelitisa prema predviđenom kalendaru obavezne imunizacije.
