Kardiocentar Sarajevo

12/01/2026

7 načina da Vaše srce bude sigurnije dok čistite snijeg
---------------
Čišćenje snijega lopatom spada u teška tjelesna naprezanja i osobe koje imaju probleme sa srcem ili su životne dobi 55 i više godina, trebaju izbjegavati ovu aktivnost. Za sve ostale, evo savjeta kako da ova aktivnost ne bude opasna za Vaše srce:
1. Pravite pauze. Česte pauze smanjuju prenapregnutost srca. Pratite kako se osjećate tokom pauze.
2. Ne jedite obilne obroke prije ili brzo nakon čišćenja snijega. Obilan obrok dodatno opterećuje srce.
3. Koristite manju lopatu. Podizanje velike količine teškog snijega je opterećenje za srce. Sigurnije je podizati manje količine. Ako je moguće, naprosto gurajte snijeg.
4. Naučite koji su znaci infarkta da biste ih mogli prepoznati. Uvijek imajte telefon uz sebe da u slučaju hitne potrebe možete pozvati pomoć.
5. Ne pijte alkohol prije ili neposredno nakon čišćenja snijega. Alkohol daje lažni osjećaj topline i uz njega se može potcijeniti dodatni napor za tijelo pri radu na hladnoći.
6. Konsultirajte doktora unaprijed. Razgovarajte s doktorom o tome smijete li čistiti snijeg, naročito ako ste inače neaktivni ili neredovno aktivni, ako ste u srednjim ili starijim godinama, a posebno ako ste imali problema sa srcem.
7. Budite svjesni opasnosti od hipotermije (pothlađivanja). Srčana slabost u pothlađenih osoba može biti smrtonosna. Za prevenciju hipotermije: slojevito se obući u toplu odjeću, nositi kapu (mnogo tjelesne topline se gubi preko glave).

09/01/2026

Hladnoća i srce
Zimsko vrijeme donosi znatno niže temperature. Ako osoba ima problema sa srcem, na to posebno mora obratiti pažnju. Kod srčanih bolesnika, hladnoća može utjecati na cirkulaciju i opteretiti srce. Kako tokom zime ostati zagrijan i održati svoje srce zdravim?
Kako hladno vrijeme zimi utječe na srce?
Kada postane hladno, naša se tijela prilagođavaju nastojeći zadržati toplinu naše jezgre i spriječiti gubitke topline. Ova prilagodba može biti teža za one s kardiovaskularnim bolestima. Hladno vrijeme oduzima toplinu tijela, pa srce mora više raditi kako se tijelo zagrijalo. Krvne žile (arterije) će se suziti kako bi se srce moglo usredotočiti na pumpanje krvi u mozak i druge vitalne organe.
Niske temperature mogu uzrokovati:
- ubrzan rad srca,
- porast krvnog pritiska,
- veći radni angažman srca nego inače,
- povećanje viskoznosti krvi, što u najgorem slučaju može dovesti i do zgrušavanja krvi. To povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Tokom zime važno je znati učinke hladnog vremena na tijelo i rizike za zdravlje srca. Osobe starije životne dobi posebno su ranjive u zimskim mjesecima.
Šta se može učiniti da se zaštiti srce tokom zime?
Postoji 7 zgodnih načina da se tijelo održi toplim i da se srce osoba s kardiovaskularnim boletima zaštiti tokom hladnih perioda:
1. Držite svoj dom toplim i ostanite u kući/stanu što je više moguće kad je jako hladno. Nosite tople čarape, džempere, ako treba, ogrnite se dekama. Možete koristiti termofor ili električnu deku.
2. Ostanite aktivni u zatvorenom prostoru kako biste podigli unutarnju temperaturu i ojačali svoj imuni sistem.
3. Jedite redovite tople obroke i napitke kako biste svom tijelu dali potrebnu energiju za održavanje topline. Zdjelica domaće juhe od povrća može biti zdrava i zasitna.
4. Zamotajte se u višeslojnu odjeću kad izlazite van po hladnom vremenu. Nošenje nekoliko tankih slojeva može pomoći da Vam bude toplije od jednog debelog sloja. Nošenje kape, šala i rukavica pomoći će Vam da održite toplinu središta (jezgre) tijela.
5. Pacijenti s anginom pektoris mogu dobiti bolnu nelagodu u prsima pri izlasku na hladan zrak. Ako dobijete anginu (bol u prsima), nosite šal labavo omotan oko usta i nosa ili nosite masku za lice, tako da udišete topliji zrak. To može pomoći u ublažavanju simptoma ako se pogoršaju zimi.
6. U dugoročnim planovima, naučite kako svoj dom učiniti energetski efikasnijim i zagrijati ga uz minimalne gubitke energije.
7. Ako osjećate da vas muči kašalj ili prehlada, pokušajte se odmarati i piti dovoljno tekućine. Zatražite savjet od svog liječnika opće prakse ili apotekara u vezi s preparatima bez recepta jer neki možda neće biti prikladni ako uzimate lijekove.

Može li gripa utjecati na stanje srca kod kardiovaskularnih bolesnika?
Gripa može biti ozbiljnija za osobe sa srčanim problemima. U zimskim mjesecima povećava se mogućnost zaraze sezonskom gripom. Zaštitite se tako da se toplo umotate i razmislite o vakcini protiv gripe. Vakcina Vas neće zaštititi od obolijevanja, ali je vrlo efikasna u zaštiti od ozbiljnih komplikacija: gripa u teških kardiovaskularnih bolesnika može donijeti i smrtni ishod u kombinaciji upale pluća i srčanog popuštanja.
Ako imate problema sa srcem, preporučujemo da razgovarate sa svojim liječnikom opće prakse ili medicinskom sestrom o vakcini protiv gripe. Ako imate 65 ili više godina ili imate određene zdravstvene probleme, također možete dobiti i vakcinu protiv pneumokoka.

Ko je najugroženiji tijekom sezone prehlade i gripe?
Ako imate srčani problem ili ste starija osoba, mogli biste se smatrati ranjivim tokom zimskih mjeseci. Ali ako poduzmete korake da ostanete topli i brinete o svom imunom sistemu, dat ćete si najbolje šanse za brzi oporavak čak i ako „uhvatite“ zimske mikrobe.
Starijim osobama i vrlo maloj djeci teže je regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu. To ih izlaže većem riziku u ekstremnim vremenskim uvjetima. Uz zaštitu vlastitog zdravlja, ne zaboravite ostati u kontaktu sa starijim i osjetljivim prijateljima, rođacima i susjedima tokom hladnih vremenskih razdoblja kako biste bili sigurni da im je toplo i ugodno i da čuvaju zdravlje.
Zimi su srčani udari češći. Simptomi srčanog udara (infarkta miokarda) mogu varirati, ali najčešći znakovi srčanog udara su:
• bol u prsima ili nelagoda koja se iznenada javlja i ne prolazi. Može se osjećati kao pritisak, stezanje ili težina u prsima. Može se osjećati i kao probavne smetnje ili peckanje,
• bol koja se može proširiti na lijevu ili desnu ruku ili se može proširiti na vrat, čeljust, leđa ili trbuh,
• osjećaj mučnine, znojenje, ošamućenost ili nedostatak zraka.
Ostali (manje uobičajeni) simptomi mogu biti:
• iznenadni osjećaj tjeskobe koji može biti sličan napadu panike,
• prekomjerni kašalj ili zviždanje zbog nakupljanja tekućine u plućima.
Razine boli također mogu varirati od osobe do osobe. Za neke ljude bol ili stezanje u prsima su jaki, dok se drugi samo osjećaju nelagodno ili imaju bol sličnu probavnim smetnjama. Simptomi srčanog udara mogu trajati danima ili se mogu pojaviti iznenada i neočekivano.

Šta učiniti ako sumnjate da imate srčani udar?
Prva stvar koju morate učiniti je odmah pozvati telefonski broj 124 za hitnu pomoć. Ne brinite ako niste potpuno sigurni jesu li vaši simptomi srčani udar, izuzetno je važno da potražite medicinsku pomoć što je prije moguće.
Zatim biste trebali:
• sjesti i odmoriti se,
• uzeti aspirin od 300 mg ako ga imate nadohvat ruke,
• ostati mirni i pričekati službu hitne medicinske pomoći.
Ljudi često odbacuju da imaju srčani udar i odgađaju traženje medicinske pomoći. Ako ste s nekim ko ima simptome srčanog udara, ali on odgađa ili odbija nazvati hitnu pomoć, jako je važno da je pozovete umjesto njih. Mnoge osobe oklijevaju pozvati 124 kad imaju bol u prsima jer često misle da to nije ozbiljno. Trebali biste odmah pozvati 124 ako je bol u prsima:
• iznenadna,
• širi se na ruke, leđa, vrat ili čeljust,
• takva da se osjećate teško ili stegnuto.
Ili ako:
• ostanete bez daha ili počnete osjećati mučninu.
Ako Vaša bol u prsima ne odgovara ovim karakteristikama i ne osjećate nikakve druge simptome srčanog udara, možda postoje druga objašnjenja te tegobe. To može biti angina, probavne smetnje ili istegnuće mišića. Ako često osjećate neobjašnjivu bol u prsima, rezervirajte termin kod svog liječnika, jer je moguće da imate nedijagnosticirano srčano oboljenje.

31/12/2025

Dragi prijatelji, sve najbolje u 2026. godini želi Vam Kardiocentar Sarajevo.

24/12/2025

Dragi prijatelji, povodom nastupajućih blagdana, svima koji ih obilježavaju želimo dobro i čvrsto zdravlje i svako dobro u životu. Vaš Kardiocentar Sarajevo

21/12/2025

https://www.youtube.com/watch?v=voQpWVXbwns

Imate hipertenziju, a ne želite koristiti lijekove? Koliko realno možete spustiti krvni tlak bez upotrebe lijekova? Pogledajte video. Ako je i uz sve ove mje...

18/12/2025

04/12/2025

Kratkoročna izloženost aerozagađenju i smogu povećava mogućnost pojave infarkta, moždanog udara, aritmija i srčanog popuštanja kod osoba u riziku. Rizik smrtnosti je veći pri dugotrajnoj izloženosti, koja potiče razvoj i progresiju ateroskleroze, hipertenzije, srčanog popuštanja i dijabetesa. Pročitajte tekst koji slijedi, a bavi se utjecajem aerozagađenja na zdravlje:......................................
Smog je tip aerozagađenja, polutant, skupina tvari unešena u okoliš koja ima neželjene efekte ili negativno utječe na korisnost određenog resursa (u ovom slučaju: zraka). Riječ „smog“ nastala je u engleskom jeziku početkom 20-tog stoljeća i kovanica je sastavljena iz riječi „smoke“ (dim) i „fog“ magla, a s namjerom da opiše aerozagađenje koje je tada postalo veliki problem u Londonu. Ovo vidljivo aerozagađenje sastoji se uglavnom od dušikovih (nitričnih, azotnih) oksida, sumpornih oksida, ozona, ugljenmonoksida, dima ili partikula (najčešće čađi i magnetnih čestica) itd. Smog porijekla ljudske djelatnosti rezultat je sagorijevanja uglja, rada motornih vozila, aerozagađivačke industrije, požara i fotohemijskih reakcija ovih emisija. Atmosfersko zagađenje u nekim gradovima pojačava se temperaturnom inverzijom koja zarobljava zagađenje u kotlinama blizu tla. Ovo stvara atmosferu toksičnu za ljude i može biti uzrokom ozbiljnih bolesti, skraćenja očekivanog trajanja života, a u nekim slučajevima čak i smrti.
Smog je ozbiljan problem u mnogim gradovima i štetan je po ljudsko zdravlje. Ozon u visini tla, sumpor-dioksid, nitrogen-dioksid i ugljen-monoksid su posebno opasni za starije osobe, djecu i osobe s bolestima srca, ali i plućnim bolestima, poput emfizema, bronhitisa i astme. Izloženost smogu može dovesti do upale disajnih puteva, smanjiti radni kapacitet pluća, prouzročiti kratkoću daha, bol pri dubokim udisajima, zviždanje pri disanju i kašalj. Također uzrokuje iritaciju sluznica oka i nosa, isušuje zaštitne membrane u nosu i grlu i ometa sposobnost tijela da se bori protiv infekcija, povećavajući prijemčivost za bolesti.
Kanadsko Medicinsko društvo Ontario objavilo je 2016. god. da je smog odgovoran za oko 9.500 preuranjenih smrti u ovoj provinciji svake godine (u Ontariju ukupno živi oko 13,6 miliona ljudi). Dvadesetogodišnja studija Američkog udruženja za rak našla je da kumulativna izloženost povećava rizik od preuranjene smrti od respiratornih bolesti. Sitne magnetne čestice iz aerozagađenja nađene su zarobljene u ljudskom mozgu i istraživači vjeruju da bi ovo moglo biti uzrokom Alchajmerove (Alzheimer) bolesti. Istraživači Lankaster (Lancaster) univerziteta pronašli su nanopartikule magnetita u mozgu 37 osoba starosti od 3 do 92 godine, koje su stanovnici Mančestera (Manchester) i Meksiko-sitija (Mexico City) – ovaj magnetni mineral je toksičan i proizvodi slobodne radikale koji su povezani s neurodegenerativnim bolestima, uključujući i Alchajmerovu bolest. Studija 806 žena koje su rodile djecu s urođenim defektima između 1997 i 2006. god. i 849 žena koje su rodile zdravu djecu, našla je da je smog povezan s defektima tzv. neuralne cijevi: malformacijama kralježnice, pa čak i anencefalijom – teškim zaostatkom u razvoju mozga, često fatalnim ili (ako novorođenče preživi) sa eventualnom teškom onesposobljenošću djeteta. Prema studiji objavljenoj u jednom od najuglednijih medicinskih časopisa (časopis Lancet), čak i mala izloženost smogu može se povezati sa 18% rizikom od rađanja djece s premalom tjelesnom težinom na rođenju, ova povezanost postoji čak i za razine zagađenja ispod danas općeprihvaćenih sigurnih parametara. Osobe sa srčanim problemima također su u povećanom riziku. Smog pojačava mogućnost začepljavanja srčanih (koronarnih) i moždanih arterija, što u periodima izloženosti gustom smogu povećava broj prijema u bolnice pacijenata sa srčanim i moždanim udarom – utvrdila je studija sprovedena u Italiji u periodu 2004-2007. god. Ovo je posljedica ulaska u krvotok čestica manjih od 2,5 mikrona koje se obično povezuju sa sagorijevanjem goriva u vozilima. Ove čestice lako ulaze u krvotok i iritiraju krvne žile. Kratkoročna izloženost povećava rizik od infarkta, moždanog udara, aritmija i srčanog popuštanja kod rizičnih individua. Rizik smrtnosti je veći pri dugotrajnoj izloženosti, koja potiče razvoj i progresiju ateroskleroze, hipertenzije, srčanog popuštanja i dijabetesa.
Najbolje rješenje ovog problema bilo bi sistemsko: stroge kontramjere za učinke spaljivanja uglja i fosilnih goriva, uključujući i individualna ložišta, destimulativne, pa i kaznene mjere za vozila sa zastarjelim motorima s unutarnjim sagorijevanjem (automobile, kamione, autobuse), a stimulativne mjere za kupovinu novih vozila koja manje zagađuju, stimulativne mjere (subvencije) za kupovinu električnih i hibridnih automobila, kao u većini zemalja Europe, stroge kazne za aerozagađivačku industriju i imperativ instaliranja sredstava/uređaja za prečišćavanje zraka itd. Individualne mjere uključuju izbjegavanje izloženosti smogu, korištenje prečistača zraka za stambene prostore, konzumaciju nutritivnih antioksidanata – mediteranska dijeta, a u ekstremnim slučajevima i korištenje zaštitnih maski za lice, kao što je česta praksa u Japanu.

25/11/2025

Dragi prijatelji, sretan Vam Dan državnosti Bosne.
Kardiocentar Sarajevo

23/11/2025

Naša Doc.dr. Selma Čaluk sudjelovala je na Danima kvalitete u zdravstvu BiH, trodnevnom stručnom seminaru održanom u Sarajevu od 19.11.2025. do 21.11.2025, a u organizaciji AKAZ (Agencije za kvalitetu i akeditaciju u zdravstvu). Glavna tema seminara „Dvadeset godina implementacije kvalitete u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine“ — pružila je priliku za analizu postignuća, izazova i budućih smjernica u poboljšanju zdravstvene zaštite i skrbi.

23/11/2025

https://www.facebook.com/share/v/1JUHW2co97/

19/11/2025

Naša Doc.dr. Selma Čaluk bila je pozvani predavač na simpoziju "Živjeti s dijabetesom", održanom u organizaciji Udruženja oboljelih od dijabetesa tip 1 u Sarajevu, 16.11.2025, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo. Pored doc. Čaluk, predavači su bili i Doc.dr. Selma Jusufović, Doc.dr. Mersiha Jusić, dr. Amira Ćerimagić i Almira Avdić-Palo. Na simpoziju su obrađene razne teme u vezi s dijabetesom tip 1, od kontrole glikemije, preko povezanosti s bolestima štitnjače, do psiholoških i nutricionstičkih aspekata bolesti. Moderator je bila Arduana Pribinja.