Klub zdravlja Sarajevo

03/11/2025

**📢 [FB OBJAVA] Poziv za Online Konsultacije:
Podrška Žrtvama Nasilja kroz Traumatski Osviješten Pristup! 🧠🤝**

Dragi članovi i pratitelji Kluba zdravlja Sarajevo!

Pozivamo Vas da se pridružite drugoj seriji izuzetno važnih online konsultacija o temi: "Principi Lateralnog Savjetovanja i Pristupa Osjetljivog na Traumu."

Nasilje ostavlja duboke ožiljke na duši i mentalnom zdravlju. Da bismo efikasno pomogli, moramo razumjeti kako trauma utječe na naše klijente. Ova predavanja su korisna za sve stručnjake, kolege i studente koji rade na podršci preživjelima.

Šta ćete naučiti?
Razumijevanje traumatske vezanosti i posttraumatskih manifestacija (PTSP) nakon porodičnog nasilja.

Prepoznavanje porodičnog nasilja kao dugotrajne kumulativne krize.

Konkretni savjeti iz terapije traume – šta možemo ponuditi klijentima za stabilizaciju.

Primjena Lateralnog savjetovanja – kako razmjenom iskustava osnažiti sebe i kolege.

🗓️ Termini (Online putem Microsoft Teams-a):
Ponedjeljak, 04. novembar 2025. (13:00 – 16:00)

Ponedjeljak, 10. novembar 2025. (13:00 – 15:00)

Konsultacije su besplatne!

🔗 PRISTUPNI LINK (Microsoft Teams) je uopisu objave.

❤️ Važan Poziv za Akciju:
Pozivamo Vas da pozivnicu podijelite! Ako poznajete kolege (psihologe, socijalne radnike, pedagoge, terapeute) ili studente srodnih fakulteta, pozovite ih da nam se pridruže. Dijeljenjem znanja gradimo zdraviju zajednicu.

Konsultacije provodi češka organizacija ACORUS, lider u podršci osobama koje doživljavaju porodično nasilje.

**📢 Poziv na besplatnu seriju online konsultacija:
"Principi Lateralnog Savjetovanja i Pristupa Osjetljivog na Traumu"**

Osnažite svoj rad, produbite razumijevanje!

Pozivamo Vas na drugu seriju online konsultacija namijenjenih stručnjacima, kolegama i studentima koji rade na podršci osobama koje su preživjele porodično nasilje.

🤝 Šta je Lateralno Savjetovanje?
Lateralno savjetovanje je aktivna razmjena savjeta, informacija i podrške između kolega koji se nalaze na istom hijerarhijskom nivou. Radi se o međusobnoj podršci koja osnažuje svakog stručnjaka pojedinačno i cijelu zajednicu. Razmjenom znanja i iskustava stvaramo učinkovitiji i empatičniji sistem podrške.

💡 Zašto je ovo predavanje važno?
Osjećaj slabosti i nesigurnosti česta je posljedica iskustava nasilja. Nasilje ostavlja dubok trag – ne samo na tijelu, već i na duši, samopoštovanju i sposobnosti funkcionisanja.

Tradicionalni pristupi često ne uspijevaju jer prividnu slabost pogrešno tumače kao patološku osobinu dotične osobe. Da bismo bili učinkoviti, moramo temeljito razumjeti traumatske posljedice porodičnog nasilja i znati klijentice na odgovarajući način educirati o toj dinamici.

Ovo je prilika da svoja iskustva podijelite i obogatite znanjem iz terapije traume.

🎯 Ključne Teme Koje Ćemo Obraditi:
Kroz module ćemo zajedno razgovarati o ključnim aspektima traume i podrške:

Posttraumatske manifestacije zbog porodičnog nasilja i pojam traumatske vezanosti.

Razumijevanje porodičnog nasilja kao dugotrajne, kumulativne krize.

Kako prepoznati manifestacije PTSP-a (PTSD) i razlikovati ih od "osobnih mana".

Konkretni savjeti iz terapije traume: Šta možemo ponuditi klijenticama u njihovoj trenutnoj situaciji da im pomognemo u stabilizaciji i oporavku.

🗓️ Datum i Vrijeme Konsultacija:
Ova serija online konsultacija je jedna cjelina, podijeljena u tri termina, od kojih je jedan bio u oktobru. Naredni su:

Ponedjeljak, 04. novembar 2025. (13:00 – 16:00)

Ponedjeljak, 10. novembar 2025. (13:00 – 15:00)

👩‍🏫 O Voditeljima:
Konsultacije provodi češka neprofitna organizacija „ACORUS“, posvećena pružanju podrške osobama koje doživljavaju porodično nasilje.

💻 Način Pristupa Online Konsultacijama:
Konsultacije će se održati online (preko platforme Microsoft Teams), a pristup će biti omogućen putem linka.

❤️ Važan Poziv:
Pozivamo Vas da pozivnicu proslijedite svojim kolegama, saradnicima i studentima! Naš zajednički rad je ključan za podršku preživjelima.

Vidimo se online!

Pristupni Link: https://teams.microsoft.com/light-meetings/launch?context=%7B%22Tid%22%3A%22c7bf55db-3498-42d9-a096-e272b340f8fc%22%2C%22Oid%22%3A%22d06f5627-d3b8-460e-b505-5759ea362fe6%22%7D&anon=true&lightExperience=true&correlationId=2b02d6b3-7c4c-4e22-b85b-557314f28218&agent=web&version=25101311601&coords=eyJjb252ZXJzYXRpb25JZCI6IjE5Om1lZXRpbmdfTUROak9ESXpPV1F0TVRZNE5DMDBPRFV4TFdFd016SXRabU14WTJKaU5qQTBNRGcyQHRocmVhZC52MiIsInRlbmFudElkIjoiYzdiZjU1ZGItMzQ5OC00MmQ5LWEwOTYtZTI3MmIzNDBmOGZjIiwib3JnYW5pemVySWQiOiJkMDZmNTYyNy1kM2I4LTQ2MGUtYjUwNS01NzU5ZWEzNjJmZTYiLCJtZXNzYWdlSWQiOiIwIn0%3D&deeplinkId=7d49e159-44c2-41d3-81bc-1eb674083b42

30/10/2025

Dragi roditelji, sjećate se one prilike kada vam je dijete pojelo nešto slatko i postalo jako živahno, a zatim nakon pola sata postalo nervozno, umorno i razdražljivo? - E, to nije samo raspoloženje — to je hemija mozga na djelu.

Šećer je snažno aktivirao dopaminski sistem, isti onaj koji je povezan s osjećajem nagrade i zadovoljstva. Kod djece, taj sistem je posebno osjetljiv. 𝐙𝐚𝐭𝐨 𝐬𝐯𝐚𝐤𝐚 č𝐨𝐤𝐨𝐥𝐚𝐝𝐢𝐜𝐚, 𝐬𝐨𝐤 𝐢𝐥𝐢 𝐤𝐨𝐥𝐚č 𝐢𝐳𝐚𝐳𝐢𝐯𝐚 𝐤𝐫𝐚𝐭𝐤𝐢 𝐯𝐚𝐥 𝐝𝐨𝐩𝐚𝐦𝐢𝐧𝐚 — 𝐦𝐨𝐳𝐚𝐤 𝐬𝐞 𝐧𝐚 𝐭𝐫𝐞𝐧𝐮𝐭𝐚𝐤 𝐨𝐬𝐣𝐞ć𝐚 𝐨𝐝𝐥𝐢č𝐧𝐨. 𝐀𝐥𝐢 𝐮𝐛𝐫𝐳𝐨 𝐧𝐚𝐤𝐨𝐧 𝐭𝐨𝐠𝐚 𝐝𝐨𝐥𝐚𝐳𝐢 𝐩𝐚𝐝 š𝐞ć𝐞𝐫𝐚 𝐮 𝐤𝐫𝐯𝐢, 𝐚 𝐬 𝐧𝐣𝐢𝐦 𝐢 𝐩𝐚𝐝 𝐞𝐧𝐞𝐫𝐠𝐢𝐣𝐞, 𝐩𝐚ž𝐧𝐣𝐞 𝐢 𝐫𝐚𝐬𝐩𝐨𝐥𝐨ž𝐞𝐧𝐣𝐚.

Istraživanja pokazuju da prekomjeran unos šećera smanjuje dopaminsku osjetljivost. To znači da s vremenom djetetu treba sve više slatkog da bi postiglo isti osjećaj zadovoljstva — baš kao kod svake ovisnosti. Pored toga, fluktuacije šećera u krvi direktno utiču na pažnju i kontrolu impulsa, što je posebno izraženo kod djece s ADHD-om.

🧠 Kada su nivoi šećera nestabilni, dolazi do „emocionalnih kratkih spojeva“ — djeca su čas euforična, čas iscrpljena. Kortizol raste, dopamin pada, i cijeli sistem reaguje kao da je pod stresom. - Zvuči poznato? Obično ste nakon ovakvog roloerkostera iscrpljeni i sami.

𝐙𝐚𝐩𝐚𝐦𝐭𝐢𝐭𝐞: 𝐒𝐭𝐚𝐛𝐢𝐥𝐚𝐧 š𝐞ć𝐞𝐫 = 𝐬𝐭𝐚𝐛𝐢𝐥𝐚𝐧 𝐟𝐨𝐤𝐮𝐬 𝐢 𝐬𝐭𝐚𝐛𝐢𝐥𝐧𝐞 𝐞𝐦𝐨𝐜𝐢𝐣𝐞.

Jedimo da bismo bolje živjeli. Živimo da bismo bolje voljeli.
Željka Kunoš-Anjum, mag. nutricionizma 💕

28/10/2025

🎒 𝐒̌𝐤𝐨𝐥𝐬𝐤𝐢 𝐭𝐚𝐧𝐣𝐢𝐫 𝐤𝐨𝐣𝐢 𝐩𝐨𝐦𝐚𝐳̌𝐞 𝐟𝐨𝐤𝐮𝐬

Djeca danas nose mnogo više od ruksaka – nose stres, ekrane, telefone, previše šećera i premalo sna. Sve to utiče na mozak, pažnju i raspoloženje. A tu dolazi ono što ipak možemo uraditi - a to je pažljivo planirati obrok prije škole tj. “školski tanjir”.

🧠 Doručak je za osobe u razvoju najvažniji start dana.
Proteini (jaja, zob, jogurt, orašasti plodovi) pomažu da mozak proizvodi dopamin i serotonin – hormone fokusa i smirenosti. Kad djeca preskoče doručak, ili pojedu samo šećerni obrok, njihov kortizol (hormon stresa) skače, a pažnja pada već do prvog velikog odmora.

𝐏𝐑𝐈𝐉𝐄𝐃𝐋𝐎𝐙𝐈 𝐙𝐀 𝐃𝐎𝐑𝐔Č𝐀𝐊:
1. Heljdina ili prosena kaša sa bananom, cimetom, sjemenkama bundeve i čia sjemenkama (bogato magnezijem i triptofanom)
2. Integralni tost s avokadom i povrćem (zdrave masti + vitamin C = stabilan dopamin) uz šalicu bobičastog voća.
3. Smoothie od jogurta, šumskog voća, lana i badema (proteini + omega-3 + antioksidansi)
4. Palačinke od heljde ili leće punjene svježim sirom i borovnicama, nekoliko oraha
5. Tofu „kajgana“ s povrćem

🐟 VAŽNO!
Omega-3 masnoće iz ribe (losos, sardina, tunjevina) hrane neuronske veze. Djeca koja redovno jedu ribu imaju bolje rezultate u pažnji i pamćenju.

🚫 Manje šećera = manje nervoze.

𝐅𝐨𝐤𝐮𝐬 𝐧𝐞 𝐩𝐨č𝐢𝐧𝐣𝐞 𝐮 𝐮č𝐢𝐨𝐧𝐢𝐜𝐢, 𝐧𝐞𝐠𝐨 𝐮 𝐤𝐮ć𝐢 𝐳𝐚 𝐬𝐭𝐨𝐥𝐨𝐦.

Jedimo da bismo bolje živjeli. Živimo da bismo bolje voljeli.
Željka Kunoš-Anjum, mag. nutricionizma 💕

27/10/2025

Dobar dan dobri ljudi. 🙂
Loše raspoloženje danas? Znate ono kad kažu: “Sve je u glavi”?
Pa... i nije baš. Dobar dio “glave” nalazi se — u tanjiru.

Naš nervni sistem je poput osjetljivog instrumenta: ako ga hranimo pravilno, svira skladno. Ako ga zatrpamo šećerom, kofeinom i aditivima — postaje haotičan. Hrana direktno utiče na to kako naš mozak reaguje na stres, koliko smo fokusirani i kako se nosimo s emocijama.

🧠 Kod djece i odraslih s ADHD-om, upravo je stres taj koji „pali“ impulsivnost i razbija pažnju u hiljadu komadića. Mozak tada traži brzu energiju – obično u obliku šećera, grickalica i kofeina – ali to je samo kratkotrajni „boost“ koji kasnije donosi još veći pad koncentracije i nervoze.
Magnezij, vitamini B-grupe i omega-3 masnoće djeluju kao prirodni stabilizatori nervnog sistema. Oni smanjuju kortizol (hormon stresa), podržavaju sintezu dopamina i serotonina, i doslovno pomažu neuronima da „dišu“. Kada ih unosimo dovoljno, mozak mirnije reaguje na stres i bolje filtrira podražaje — što je posebno važno kod osoba s ADHD-om.
Zašto?
Zato što mozak s ADHD-om ima manju sposobnost da sam reguliše dopamin i kortizol. Svaki stres dodatno iscrpljuje te sisteme — a loša ishrana (puna šećera, aditiva i energetskih pića) još ih više destabilizuje.
Rezultat? Više nervoze, slabija koncentracija i impulsivne reakcije koje “izgore” prije nego što stignemo razmisliti. Hrana ne samo da hrani tijelo, već i naše nerve, emocije. A miran nervni sistem — to je najbolji luksuz koji sebi možemo priuštiti.
Jedimo da bismo bolje živjeli. Živimo da bismo bolje voljeli.
Željka Kunoš-Anjum, mag. nutricionizma 💕

26/10/2025

𝐇𝐑𝐀𝐍𝐀 𝐈 𝐑𝐀𝐒𝐏𝐎𝐋𝐎Ž𝐄𝐍𝐉𝐄 – 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐨𝐣𝐢 𝐥𝐢 𝐳𝐚𝐢𝐬𝐭𝐚 𝐯𝐞𝐳𝐚?
Itekako!

Naša crijeva nisu samo „probavni kanal“ – ona su najveći neuroendokrini organ u tijelu, dom triliona mikroorganizama koji odlučuju ne samo o probavi, već i o tome kako mislimo, osjećamo i reagujemo. Da, upravo oni proizvode i do 90% serotonina – hormona sreće.

Serotonin nastaje iz aminokiseline triptofana, ali mu trebaju i pomoćnici: vitamini B6, B12, folna kiselina, magnezij i cink. Bez njih, serotonin ostaje “nedovršen projekat” – hemijski signal koji nikada ne stigne do svog odredišta u mozgu.

A sada zamislite da svaki dan jedemo prerađenu hranu, pijemo gazirana pića i unosimo vještačke aditive. Naš mikrobiom gubi raznolikost, crijevna barijera postaje propusna, a mozak počinje primati iskrivljene poruke. Disbioza nije samo probavni problem – to je početak emocionalnog disbalansa, anksioznosti, pa i depresije.

👉 Zato funkcionalni nutricionizam kaže:
„Ako želite popraviti raspoloženje, počnite od crijeva.“

Podržite mikrobiom jednostavno:
🥣 jedite hranu bogatu vlaknima, fermentisane namirnice i zdrave masti
🥦 birajte sezonsko povrće, integralne žitarice i orašaste plodove
🚫 izbjegavajte šećere, alkohol i aditive – oni hrane upalu, a ne mozak

Crijeva i mozak stalno razgovaraju – i to o svemu. Na vama je da odlučite čime će pričati: prerađenom hranom i stresom, ili zdravim zalogajem i smirenim umom. :)

Jedimo da bismo bolje živjeli. Živimo da bismo bolje voljeli. 💕
Željka Kunoš-Anjum, mag. nutricionizma

25/10/2025

Kada unosimo prerađenu i nezdravu hranu, ona narušava ravnotežu crijevnog mikrobioma, oštećuje crijevnu barijeru i smanjuje proizvodnju serotonina, čime direktno utiče na naše raspoloženje, fokus i san.

Drugim riječima — ono što jedemo mijenja hemiju našeg mozga.

24/10/2025

🧠 CRIJEVA "NAŠ DRUGI MOZAK"?

Dobar dan dobri ljudi. 🙂
Sigurno ste čuli da se kaže da su "crijeva naš drugi mozak". Evo objašnjenja zašto.

Naša crijeva i mozak se razvijaju iz istog tipa ćelija neuralnog grebena još u prenatalnom periodu. Iz tih ćelija nastaje i crijevni tj. ENTERIČKI NERVNI SISTEM (ENS), mreža s više od 100 miliona neurona koja ima vlastite ganglije i komunicira s mozgom putem vagusnog živca.

U crijevima nastaje oko 90% serotonina, hormona koji reguliše raspoloženje, fokus i san. On se stvara iz aminokiseline triptofana, ali za njegovu sintezu su potrebni i vitamini B6, B12, folna kiselina, magnezij i cink — nutrijenti bez kojih se serotonin ne može aktivno pretvarati u svoj funkcionalni oblik.

Kada dođe do disbioze (neravnoteže crijevnog mikrobioma), proizvodnja serotonina slabi, a mozak prima iskrivljene hemijske signale — što može rezultirati nervozom, padom koncentracije i poremećajem sna.

⚠️ EVO KOJA HRANA NAJVIŠE NARUŠAVA MIKROBIOM I SMANJUJE STVARANJE SEROTONINA:
– 𝐑𝐚𝐟𝐢𝐧𝐢𝐫𝐚𝐧𝐢 š𝐞ć𝐞𝐫𝐢 𝐢 𝐳𝐚𝐬𝐥𝐚đ𝐢𝐯𝐚č𝐢 (𝐩𝐨𝐯𝐞ć𝐚𝐯𝐚𝐣𝐮 𝐮𝐩𝐚𝐥𝐞 𝐢 𝐡𝐫𝐚𝐧𝐞 “𝐥𝐨š𝐞” 𝐛𝐚𝐤𝐭𝐞𝐫𝐢𝐣𝐞)
– 𝐏𝐫𝐞𝐫𝐚đ𝐞𝐧𝐢 𝐩𝐫𝐨𝐢𝐳𝐯𝐨𝐝𝐢 𝐢 𝐚𝐝𝐢𝐭𝐢𝐯𝐢 (𝐮𝐦𝐣𝐞𝐭𝐧𝐞 𝐛𝐨𝐣𝐞, 𝐤𝐨𝐧𝐳𝐞𝐫𝐯𝐚𝐧𝐬𝐢 𝐢 𝐞𝐦𝐮𝐥𝐠𝐚𝐭𝐨𝐫𝐢 𝐨š𝐭𝐞ć𝐮𝐣𝐮 𝐜𝐫𝐢𝐣𝐞𝐯𝐧𝐮 𝐛𝐚𝐫𝐢𝐣𝐞𝐫𝐮)
– 𝐓𝐫𝐚𝐧𝐬 𝐦𝐚𝐬𝐭𝐢 𝐢 𝐩𝐫ž𝐞𝐧𝐚 𝐡𝐫𝐚𝐧𝐚 (𝐛𝐥𝐨𝐤𝐢𝐫𝐚𝐣𝐮 𝐬𝐢𝐠𝐧𝐚𝐥𝐧𝐞 𝐩𝐮𝐭𝐞𝐯𝐞 𝐤𝐨𝐣𝐢 𝐮č𝐞𝐬𝐭𝐯𝐮𝐣𝐮 𝐮 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐚𝐧𝐣𝐮 𝐬𝐞𝐫𝐨𝐭𝐨𝐧𝐢𝐧𝐚)
– 𝐀𝐥𝐤𝐨𝐡𝐨𝐥 𝐢 𝐩𝐫𝐞𝐤𝐨𝐦𝐣𝐞𝐫𝐧𝐢 𝐤𝐨𝐟𝐞𝐢𝐧 (𝐧𝐚𝐫𝐮š𝐚𝐯𝐚𝐣𝐮 𝐫𝐚𝐯𝐧𝐨𝐭𝐞ž𝐮 𝐝𝐨𝐩𝐚𝐦𝐢𝐧𝐚 𝐢 𝐬𝐞𝐫𝐨𝐭𝐨𝐧𝐢𝐧𝐚 𝐭𝐞 𝐨š𝐭𝐞ć𝐮𝐣𝐮 𝐜𝐫𝐢𝐣𝐞𝐯𝐧𝐮 𝐬𝐥𝐮𝐳𝐧𝐢𝐜𝐮)

Jedimo da bismo bolje živjeli. Živimo da bismo bolje voljeli.
Željka Kunoš-Anjum, mag. nutricionizma 💕

23/10/2025

Dobar dan dobri ljudi. 🙂

𝐕𝐨𝐝𝐚 𝐣𝐞 𝐛𝐢𝐭𝐧𝐚! 𝐇𝐫𝐚𝐧𝐚 𝐭𝐚𝐤𝐨đ𝐞𝐫.

ADHD (poremećaj pažnje i hiperaktivnosti) nije samo „višak energije“ kod djece — to je neurobiološki poremećaj koji utiče na koncentraciju, impulsivnost i emocionalnu regulaciju. I iako se najčešće posmatra kroz terapiju i ponašanje, 𝐧𝐚𝐣𝐧𝐨𝐯𝐢𝐣𝐚 𝐢𝐬𝐭𝐫𝐚ž𝐢𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐩𝐨𝐤𝐚𝐳𝐮𝐣𝐮 𝐝𝐚 𝐢𝐬𝐡𝐫𝐚𝐧𝐚 𝐦𝐨ž𝐞 𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐛𝐢𝐭𝐚𝐧 𝐟𝐚𝐤𝐭𝐨𝐫 𝐮 𝐮𝐛𝐥𝐚ž𝐚𝐯𝐚𝐧𝐣𝐮 𝐬𝐢𝐦𝐩𝐭𝐨𝐦𝐚.

📖 INCA studija (Impact of Nutrition on Children with ADHD) — sprovedena 2011. godine u Holandiji, obuhvatila je 100 djece sa dijagnozom ADHD-a. T𝐨𝐤𝐨𝐦 𝐩𝐞𝐭 𝐬𝐞𝐝𝐦𝐢𝐜𝐚 𝐝𝐣𝐞𝐜𝐚 𝐬𝐮 𝐛𝐢𝐥𝐚 𝐧𝐚 𝐬𝐭𝐫𝐨𝐠𝐨𝐣 𝐞𝐥𝐢𝐦𝐢𝐧𝐚𝐜𝐢𝐨𝐧𝐨𝐣 𝐝𝐢𝐣𝐞𝐭𝐢 𝐤𝐨𝐣𝐚 𝐣𝐞 𝐢𝐬𝐤𝐥𝐣𝐮č𝐢𝐯𝐚𝐥𝐚 𝐩𝐫𝐞𝐫𝐚đ𝐞𝐧𝐮 𝐡𝐫𝐚𝐧𝐮, 𝐯𝐣𝐞š𝐭𝐚č𝐤𝐞 𝐚𝐝𝐢𝐭𝐢𝐯𝐞 𝐢 š𝐞ć𝐞𝐫𝐞.
𝐑𝐞𝐳𝐮𝐥𝐭𝐚𝐭? 𝐊𝐨𝐝 čak 𝟔𝟒% 𝐝𝐣𝐞𝐜𝐞 𝐬𝐢𝐦𝐩𝐭𝐨𝐦𝐢 𝐀𝐃𝐇𝐃-𝐚 𝐬𝐮 𝐬𝐞 𝐬𝐦𝐚𝐧𝐣𝐢𝐥𝐢 𝐳𝐚 𝐯𝐢š𝐞 𝐨𝐝 𝟓𝟎%. 𝐁𝐞𝐳 𝐭𝐚𝐛𝐥𝐞𝐭𝐚. 𝐁𝐞𝐳 𝐧𝐮𝐬𝐩𝐨𝐣𝐚𝐯𝐚. 𝐒𝐚𝐦𝐨 𝐳𝐚𝐡𝐯𝐚𝐥𝐣𝐮𝐣𝐮ć𝐢 č𝐢𝐬𝐭𝐨𝐣, 𝐩𝐫𝐢𝐫𝐨𝐝𝐧𝐨𝐣 𝐢𝐬𝐡𝐫𝐚𝐧𝐢.

🔬 Kasnija istraživanja (npr. Processed Food–Sweets Patterns and ADHD in Children, 2023.) potvrdila su da je konzumacija prerađene hrane i slatkiša značajno češća kod djece s ADHD-om nego kod zdrave djece. 𝐑𝐚𝐳𝐥𝐨𝐠 𝐣𝐞 𝐣𝐞𝐝𝐧𝐨𝐬𝐭𝐚𝐯𝐚𝐧: 𝐚𝐝𝐢𝐭𝐢𝐯𝐢, 𝐛𝐨𝐣𝐞 𝐢 𝐫𝐚𝐟𝐢𝐧𝐢𝐫𝐚𝐧𝐢 š𝐞ć𝐞𝐫𝐢 𝐫𝐞𝐦𝐞𝐭𝐞 𝐝𝐨𝐩𝐚𝐦𝐢𝐧𝐬𝐤𝐢 𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐦 𝐦𝐨𝐳𝐠𝐚, š𝐭𝐨 𝐝𝐢𝐫𝐞𝐤𝐭𝐧𝐨 𝐮𝐭𝐢č𝐞 𝐧𝐚 𝐩𝐚ž𝐧𝐣𝐮, 𝐟𝐨𝐤𝐮𝐬 𝐢 𝐩𝐨𝐧𝐚š𝐚𝐧𝐣𝐞.

Kada se ta hrana izbaci, mozak se vraća u ravnotežu — djeca bolje spavaju, lakše uče, i ponašanje im postaje mirnije i stabilnije.

Ove studije su dokaz da ono što jedemo mijenja hemiju našeg mozga. Vrijedi i za odrasle! :)

Jedimo da bismo bolje živjeli. Živimo da bismo bolje voljeli.
Željka Kunoš-Anjum, mag. nutricionizma 💕

23/10/2025

23/10/2025

Kad imamo nekih problema sa zdravljem, tražimo lijek koji će brzo riješiti problem. Zašto zdravlje ne možemo naći u apoteci? Koji je bolji način?

Kad imamo nekih problema sa zdravljem, tražimo lijek koji će brzo riješiti problem. Zašto zdravlje ne možemo naći u apoteci? Koji je bolji način?https://yout...

22/10/2025

ODLIČNA PRILIKA! Pridružite se sutra.

Poštovane/poštovani,
Pozivamo Vas na seriju online konzultacija na temu: ”Principi lateralnog
savjetovanja i pristupa osjetljivog na traumu.” Lateralno savjetovanje znači
razmjenu savjeta, informacija i podrške između kolega na istom hijerarhijskom
nivou.
Opis: Osjećaj slabosti i nesigurnosti česta je posljedica iskustava nasilja. Nasilje
ostavlja trag ne samo na tijelu, već i na duši i samopoštovanju.

Neki pristupi radu sa žrtvama nasilja ne funkcioniraju jer ovu prividnu slabost smatraju osobinom dotične žene, koja tada postaje patološki slučaj. Da bi se učinkovito pomoglo, potrebno je dobro razumjeti traumatske posljedice obiteljskog nasilja i biti u mogućnosti educirati klijentice o toj dinamici na odgovarajući način.

Zajedno ćemo razgovarati o:
- Posttraumatskim manifestacijama zbog obiteljskog nasilja, traumatskoj vezanosti
- Obiteljskom nasilju kao dugotrajnoj kumulativnoj krizi
- Kako prepoznati manifestacije PTSP-a (PTSD)
- Što mogu ponuditi klijentima u njihovoj trenutnoj situaciji - savjeti iz terapije
traume.

Datum i vrijeme: Sljedeće 3 online konzultacije su jedna cjelina, podjeljena u tri
termina:
23.10.2025. (13:00-16:00)
04.11.2025. (13:00-16:00)
10.11.2025. (13:00-15:00)

Konzultacije će provesti češka neprofitna organizacija „ACORUS“, posvećena
pružanju podrške osobama koje doživljavaju obiteljsko nasilje.
Način pristupa online konzultacijama: Konzultacije će se održati online
(preko platforme Microsoft Teams), a pristup će biti omogućen putem linka.

https://teams.microsoft.com/dl/launcher/launcher.html?url=%2F_%23%2Fl%2Fmeetup-join%2F19%3Ameeting_YTgwNTQwMTItNDRkZC00NGZlLThiNWQtZmVhYTE0NTgzOWVh%40thread.v2%2F0%3Fcontext%3D%257b%2522Tid%2522%253a%2522c7bf55db-3498-42d9-a096-e272b340f8fc%2522%252c%2522Oid%2522%253a%2522d06f5627-d3b8-460e-b505-5759ea362fe6%2522%257d%26anon%3Dtrue&type=meetup-join&deeplinkId=c6ef48ca-2352-4687-98ab-3901e7e48469&directDl=true&msLaunch=true&enableMobilePage=true&suppressPrompt=true

19/10/2025

💧 KAKO PITI VODU – 7 SAVJETA

1️⃣ Pij polako, ne kao da gasiš požar.
Kad popiješ pola litra vode “na eks”, tijelo ne može apsorbirati toliku količinu odjednom. Bubrezi tada jednostavno uključe brzi program i izbace višak.
Umjesto da te hidrira, voda samo “prođe kroz tebe”.
𝐈𝐝𝐞𝐚𝐥𝐧𝐨 𝐣𝐞 𝐩𝐢𝐭𝐢 𝐮 𝐦𝐚𝐧𝐣𝐢𝐦 𝐠𝐮𝐭𝐥𝐣𝐚𝐣𝐢𝐦𝐚, 𝐫𝐚𝐯𝐧𝐨𝐦𝐣𝐞𝐫𝐧𝐨 𝐤𝐫𝐨𝐳 𝐝𝐚𝐧 – 𝐭𝐚𝐤𝐨 𝐯𝐨𝐝𝐚 𝐳𝐚𝐢𝐬𝐭𝐚 𝐝𝐨𝐥𝐚𝐳𝐢 𝐝𝐨 ć𝐞𝐥𝐢𝐣𝐚.

2️⃣ Počni dan s čašom vode.
Nakon sna tvoje tijelo je blago dehidrirano – sve od mozga do probave čeka taj prvi gutljaj.
Jedna čaša mlake vode ujutro “budi” organe, stimuliše probavu i snižava jutarnji kortizol.
Ako dodaš par kapi limuna – bonus efekat za jetru i vitamin C.

3️⃣ Ne čekaj da ožedniš.
Kad osjetiš žeđ, već si u blagom deficitu vode.
Kod djece, starijih i pod stresom – taj signal često zakasni.
Tijelo ti to govori i drugačije: glavoboljom, razdražljivošću, suhim usnama ili padom koncentracije.

4️⃣ Voda i hrana su timski igrači.
Oko 20–30 % vode dnevno unosiš kroz hranu.
Voće i povrće bogato vodom (krastavac, tikvica, lubenica, paradajz) hidrira i donosi elektrolite. Dakle, zdrava ishrana = bolja hidratacija.
Ako jedeš preslano, masno ili suho – tijelu treba više vode da vrati balans.

5️⃣ Dodaj ukus ako ti voda “nema ukus”.
Limun, krastavac, nana ili par borovnica mogu napraviti razliku.
Samo pazi – ne dodaj šećer ni sirupe, jer tada voda postaje desert.
Ako voliš “gaziranu” opciju, izaberi onu bez dodataka i soli.

6️⃣ Pazi na minerale – voda nije samo H₂O.
Kad puno piješ, a ne unosiš minerale, može doći do razrjeđenja elektrolita, posebno natrijuma. To se zove hiponatremija i može izazvati vrtoglavicu, slabost, mučninu, pa čak i grčeve. Da bi se voda bolje vezala uzrmi zrno soli pod jezik.

7️⃣ Nemoj pretjerivati – da, i to postoji!
Previše vode u kratkom periodu ne znači više zdravlja.
U ekstremnim slučajevima može doći do vodene intoksikacije – razrjeđenja krvi i preopterećenja bubrega.

💕 Željka Kunoš-Anjum, mag. nutricionizma
Jedimo da bismo bolje živjeli. Živimo da bismo bolje voljeli.