27/12/2025
Keratokonus
Rožnica je vanjska prozirna struktura oka kroz koju gledamo. Normalno, rožnica ima oblik kupole, poput kugle. Međutim, struktura rožnice ponekad nije dovoljno jaka da zadrži okrugli oblik, već se izboči prema van kao stožac. Ovo stanje zove se keratokonus.
Šta uzrokuje keratokonus?
Sićušna vlakna proteina u oku zvana kolagen pomažu držati rožnicu na mjestu i sprječavaju izbočenje. Kada ta vlakna postanu slaba, ne mogu više držati oblik i rožnica progresivno postaje više stožastog oblika.
Vjeruje se da je jedan od uzroka keratokonusa manjak zaštitnih antioksidansa u rožnici. Stanice rožnice proizvode štetne nusprodukte, poput ispuha iz automobila. Uobičajeno, antioksidansi se njih rješavaju i štite vlakna kolagena. Ako su razine antioksidansa niske, kolagen slabi i rožnica se izbočuje.
Keratokonus je nasljedna bolest. Ako ga imate i pri tome imate djecu, poželjno ih je poslati na pregled već od navršene 10. godine života. Stanje brže napreduje kod osoba s određenim medicinskim problemima, uključujući neke alergijske bolesti. Također, keratokonus može biti povezan i s hroničnim trljanjem oka.
Keratokonus se obično pojavi u periodu od tinejdžerske dobi do 20. godine života. Može započeti u djetinjstvu ili čak kod osoba oko 30. godine života. Moguće je da se pojavi kod ljudi i starijih od 40 godina, ali to je rijetkost.
Promjene oblika rožnice mogu se brzo pojaviti ili mogu kumulirati tokom nekoliko godina. Promjene mogu dovesti do zamagljenog vida, diplopije, povećane osjetljivosti na svjetlost i halo efekta oko izvora svjetlosti.
Propadanje vida se može samo od sebe zaustaviti u bilo kojem trenutku, ali i može trajati desetljećima. Ne može se predvidjeti koliko će keratokonus napredovati. Kod većine ljudi koji imaju keratokonus bolest pogađa oba oka, iako ne uvijek u istoj mjeri.
Kod težih oblika keratokonusa, rastegnuta vlakna kolagena mogu dovesti do ozbiljnijih ožiljaka na rožnici. Ako se stražnji dio rožnice ošteti, dolazi do otoka tkiva i potrebno je mnogo mjeseci da oteklina nestane. To često uzrokuje ožiljke na rožnici.
Koji su simptomi bolesti?
Keratokonus često pogađa oba oka, a može dovesti do vrlo različite vidne oštrine između dva oka. Simptomi se mogu razlikovati na svakom oku i mogu se mijenjati s vremenom.
U ranoj fazi simptomi keratokonusa mogu uključivati:
blagi pad vidne oštrine,
blago iskrivljen vid, gdje ravne linije izgledaju valovite,
povećana osjetljivost na svjetlost,
crvenilo očiju.
U naprednim fazama simptomi keratokonusa često uključuju:
značajnije zamućenje vida,
značajnije iskrivljenje slike,
veći stupanj kratkovidnosti ili astigmatizma,
naočale više ne pomažu dovoljno,
nemogućnost nošenja polutvrdih kontaktnih leća, jer su postale neugodne za nošenje.
Tok bolesti od početnog do naprednog stadija, obično traje godinama. Iako, kod nekih osoba pogoršanje može biti ubrzano. Rožnica može naglo oteći, te se stvaraju ožiljci. Rezultat ožiljaka je značajno izobličenje i zamagljenje slike.
Kako se dijagnosticira keratokonus?
Keratokonus mijenja vid na dva načina:
Kako se rožnica mijenja od oblika kugle do oblika stošca, glatke površine postaju valovite, te dolazi do nepravilnog astigmatizma.
Kako se prednja strana rožnice širi, vid postaje sve kratkovidniji. Samo su bliski objekti jasno vidljivi, te prvo propada vid na daljinu.
Oftalmolog može primijetiti simptome tokom pregleda rožnice oka i kontrole vidne oštrine. Ukoliko ste sami primijetili neke od sljedećih simptoma svakako ih spomenite liječniku:
dvostruki vid kada gledate samo s jednim okom,
nagla promjena vida u jednom oku,
bliski i daleki objekti izgledaju iskrivljeno i zamućeno,
pojava svjetlosnih krugova oko izvora svjetla (halo efekt),
neugodnost pri vožnji zbog zamagljenog vida, naročito noću.
Kako bi Vaš liječnik utvrdio prisustvo keratokonusa, treba izmjeriti oblik rožnice. Postoji nekoliko različitih načina kako se to može učiniti. Najuobičajeniji način zove se “topografija rožnice” koja fotografira rožnicu i analizira je u nekoliko sekundi.
Djeca roditelja s keratokonusom trebaju raditi topografiju rožnice svake godine počevši od 10. godine života, kako bi pratili njeno stanje. Čak i ako je topografija rožnice Vašeg djeteta uredna, još uvijek je važno da se ovaj pregled radi jednom godišnje. Moguće su suptilne promjene tokom vremena koje ukazuju da je bolest započela. S godišnjim pregledima, Vaš liječnik može usporediti rezultate kako bi utvrdio promjene ukoliko su prisutne.
Kako se liječi keratokonus?
Korekcija vida obično započinje s novim naočalama. Ako naočale ne pružaju odgovarajući vid, idući korak su kontaktne leće. Najbolji rezultati postižu se s polutvrdim kontaktnim lećama ili s hibridnim lećama. U blagim slučajevima, nove naočale obično mogu ponovno poboljšati vid, ali s vremenom će ipak biti potrebno nositi kontaktne leće.
Najčešća metoda liječenja keratokonusa je Cross-linking. Cilj liječenja Crosslinking-om je učvrstiti kolagene rožnice i zaustaviti progresiju keratokonusa. Važno je što ranije obaviti tretman kako bi se očuvao postojeći vid.
Ako naočale i/ili kontaktne leće više ne pružaju stabilan vid zadovoljavajuće kvalitete, može se napraviti transplantacija rožnice. Transplantacija je zadnja opcija liječenja i obavlja se samo kod najtežih stadija keratokonusa.
