Centar za psihološku i socijalnu zaštitu djece, mladih i porodica

Centar za psihološku i socijalnu zaštitu djece, mladih i porodica Klinički i dječiji psiholog, integrativni psihoterapeut za djecu, mlade i porodice

Preosjetljivost!!Emocionalna regilacija zasnovana na inhibiciji emocionalnog odgovora, svjesnoj supresiji / gušenju ili ...
21/11/2025

Preosjetljivost!!
Emocionalna regilacija zasnovana na inhibiciji emocionalnog odgovora, svjesnoj supresiji / gušenju ili skrivanju emocija smanjuje ekspresiju emocija ili vidljivih emocija na licu ali subjektivni emocionalni osjećaj pojačava intenzitet/jačinu emocija pa tjelesni / fiziološki simptomi emocionalnog odgovora pod uticajem autonomnog nervnog sistema (nije pod uticajem volje), u tijelu razvija simptome emocionalnog odgovora na koje tijelo reaguje vidljivim znacima (crvenim pečatima kože, drhtanjem tijela i glasa i drugo).
Osoba je svjesna tjelesnih reakcija zbog čega razvija anksioznost oko pojave znaka emocionalnih simptoma što izaziva jaču emocionalnu reakciju ANS-a.
Prvi pristup u terapiji je osvješćavanje ponašanja skrivanja emocija na način da se verbalizuju i prenose u formi komunikacijskih poruka; Ja-Ti poruke u interpersonalnim odmosima.
Merima

20/11/2025

Specifična fobija ili reakcija na stres djece nakon gušenja pri jedenju!!!
Nakon gušenja dijelovima hrane i specijalističkog orofaringoskopskog pregleda ždrijela i rentgen pasaže djeca od strane spec.ORL se upućuju psihologu/psihoterapeutu na tretman sa Dg. Akutna reakcija na stres, kako bi se smanjili rizici od razvoja specifične fobije-bezrazložnog straha pri jedenju hrane koja ne izaziva gušenje.
Reakcija na gušenje hranom kod djece i odraslih je odbrambena koja uključuje borbu za disanje u trenutku kada se osjeti prepreka u grlu koja izaziva odbrambenu emocionalnu reakciju straha od gušenja.
Djeca za vrijeme gušenja reaguju dezorganizovano jer nisu razvila strategije ponašanja u situacijama gušenja hranom (vrište, bježe, pljuju i slično).
Odrasle osobe u stresnoj situaciji najčešće reaguju stresno-burno: viču, guraju ruku u usta da izvade sadržaj, snažno lupaju dijete po prsima ili leđima, uzimaju za noge dijete, okreću ga i tresu.
Takve reakcije odraslih obično još više plaše dijete koje razvija jaču odbrambenu reakciju straha pri čemu je spazam ili grč glatke muskulature jednjaka još jači pa je disanje teže.
Često se nakon gušenja hranom dijete osjeća uplašeno i osjeća strah da jede što je normalno nakon gušenja i osjeća anksioznost od ponovljenog davljenja hranom.
I roditelji se osjećaju uplašeno i anksiozno zbog posljedica gušenja pa se počinju slično ponašati (održavati strah).
Terapija zahtijeva kontakt prihvatanja djeteta, opuštanje djeteta u sigurnom okružnju, psihološka priprema spontane obrade (verbalne ili projektivne) stresnog iskustva, ako je dijete spremno i suočavanje sa fobičnom situacijom prema želji i mogućnostima djeteta.
Važno je ne vršiti pritisak na dijete da se brzo oporavi, ne razvijati strah koji održava emocionalne simptome specifične fobije kod djece i fobičnog izbjegavanja jedenja i terapijski tretirati dijete dok se ne obradi stresna situacija i postepeno se dijete oslobađa da jede.
Merima

Retraumatizacija-Ponovljena traumaTraumatizacija izaziva visoku nesigurnost u sebe i svoje sposobnosti usljed povećane o...
17/11/2025

Retraumatizacija-Ponovljena trauma
Traumatizacija izaziva visoku nesigurnost u sebe i svoje sposobnosti usljed povećane osjetljivosti osobe na njeno unutrašnje stanje koje je traumom povrijeđeno, urušeno i koje se lako destabilizira jer se unutrašnja iskustva, osjećanja mržnje, straha, anksioznosti i patnje doživljava ju kao prijetnja (preplave me misli), ne prihvataju kao svoja nego kao ugroženi dijelovi tijela nad kojima se ne može uspostaviti kontrola. Odbrambeni mehanizmi bježanja pomažu osobi da se zaštiti (smanji se prijetnja)ali istovremeno se snižavaju mogućnosti osobe da jača i da se postepeno suočava sa stresom i smanjuje osjetljivost na stres.
Da bi se ponovo uspostavila sigurnost osobe i spojili/integrisali odvojeni dijelovi selfa, osoba mora biti na sigurnom mjestu, treba zadovoljiti svoje egzistencijalne potrebe i treba biti svjesna svog traumatskog iskustva.
Poslije traume postepeno se uspostavlja normalizacija uobičajenih životnih aktivnosti (uspostavlja kontakte sa drugima, obavlja svakodnevne poslove, ako je povrijeđena terapijski se zbrinjava),i brine o svojim potrebama. Zatim se psihoterapijski teži postepenom izlaganju stresa i konfrontiranju stresnom iskustvu jer kada osoba ojača ponovno prolaženje traumatskog iskustva je lakše i manje bolno a osoba se osjeća snažnije i samopouzdanije da rješava svoje probleme.
Merima

Terapija igrom nije gubljenje vremena!!!U terapiji sa djecom razvija se osjećaj sigurnosti u okruženju i kontaktu na nač...
10/11/2025

Terapija igrom nije gubljenje vremena!!!
U terapiji sa djecom razvija se osjećaj sigurnosti u okruženju i kontaktu na način da se bezuslovno podržava ono što djeca osjećaju i imaju potrebu pri čemu djeca šalju i primaju ono što nose u sebi, učestvuju u terapijskom odnosu koji im pomaže da razvijaju povjerenje, postaju sigurnija i da svoje probleme sebi olakšaju i postanu jača.
Merima

Neočekivana i neplanirana trudnoća-Psihološka Intervencija u kriznom događajuU procesu trudnoće kada se odvija oplodnja ...
06/11/2025

Neočekivana i neplanirana trudnoća-Psihološka Intervencija u kriznom događaju
U procesu trudnoće kada se odvija oplodnja i formiranje djeteta prema semestrima (3x3), djevojka/žena mora biti zdrava, spremna na trudnoću odnosno da razumije i da se prilagodi na potrebe novog/drugog stanja. To podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za sebe, trudnoću, dijete i budućeg roditelja. Osim primarnih odgovornosti prilagođavanje zahtijeva i sekundarne odgovornosti koje se tiču uloga koje djevojka/žena svakodnevno obavlja (zdravlje, uslovi života, posao, uloge u odnosu na roditelje, sestru, brata, partnere,i dr.).
Rizični faktori za trudnoću su štetni uticaji posla (zračenje, hemikalije, lijekovi, teški poslovi, i dr.), rizični faktori okruženja (stalni stresori koji izazivaju strah, napetost, uznemirenost, egzistencijalni problemi gladi i loših uslova za preživljavanje i život, i dr.), rizični faktori po osobu (bolesti, lijekovi, razvojna nezrelost, problemi i poremćaji tokom oplodnje i drugo), nesiguran i konfliktan odnos sa partnerom/supružnikom i razvojna nespremnost za preuzimanje odgovornosti za trudnoću i roditeljstvo.
Kada se dogodi iznenadna/neplanirana trudnoća, djevojka/žena se nalazi u stanju šoka/nevjerice koje je praćeno nemirom i emocionalnom disregulacijom(brze promjene raspoloženja od ustrašenog, tužnog, radosnog, bezvoljnog, nesigurnog i dr.). Takvo stanje može da traje duže i kraće u zavisnosti koliko osoba može da razumije i da se nosi sa stresorom i kako se pristupa i postupa prema osobi koja ima problem i kako se rješava problem.
Psihološka intervencija u kriznom događaju nije psihoterapijski proces nego psihološki proces usmjeren na osobu i na aktualni problem. Važno je da osoba razvije osjećaj sigurnosti kako da regulira emocije, kako da se ponaša i razmišlja u vezi svog psihološkog distresa i kako da postupati u vezi svoje trudnoće.
Relevantna podrška je ona za koju osoba ima povjerenje da joj “pomaže” da se osjeća bolje, da je umiruje i da pruža mogućnosti za realističnije sagledavanje problema.
Svaki dodatni stresor koji je proizašao iz krizne situacije stvara novu konfuziju i izaziva krizu koja ugrožava stabilnost osobe da adekvatno reaguje na stanje trudnoće i situaciju u kojoj se nalazi.
Merima

Akutno psihotično stanje !!!Stanje gubitka kontakta sa realnosti može da bude psihotično u vidu: psihotičnih misli i ide...
04/11/2025

Akutno psihotično stanje !!!

Stanje gubitka kontakta sa realnosti može da bude psihotično u vidu: psihotičnih misli i ideja koje mogu biti halucinacije ili nestvarne percepcije vida, sluha, okusa, mirisa, dodira, koje osoba u stvarnosti doživljava (osoba vidi i čuje što u stvarnosti ne postoji),zatim deluzije ili zablude kada osoba vjeruje da se nešto događa ali nema zato dokaza; kada hipersenzitivnost pređe u fazu sumnjičavosti ili paranoidnosti (vjerovanje da osobu svi gledaju, da govore loše o njoj, da je prate i drugo), sumanutosti koje predstavljaju bolesne zablude jer uključuju realne situacije koje se događaju iz opasnih ili bolesnih namjera (trovanje, praćenje, prevara partnera, doživljaj o čudnim funkcionisanju tjelesnih organa, bliski odnosi sa istaknutim osobama i drugo).
Znaci akutnog psihotičnog stanja su:
- visoka uznemirenost (motorna i kognitivna)
- Emocionalna uzbuđenost (anksioznost i strah)
- Prisustvo tjelesnih simptoma napetosti, straha, nesanice, uznemirenosti, problema u pažnji i koncentraciji i drugi. Akutna stanja zahtijevaju psihijatrijski pregled, psihološku testovnu procjenu i medikamentoznu terapiju.
Merima

Rani i redovni skrining čula: Uho-grlo-oči-nos Skrinig čula je primaran  u razvoju percepcije, orjentacije, koordinacije...
03/11/2025

Rani i redovni skrining čula: Uho-grlo-oči-nos
Skrinig čula je primaran u razvoju percepcije, orjentacije, koordinacije i jezičkih funkcija: prepoznavanja lica i stvari, razumijevanja neverbalnih i verbalnih poruka, razvoja spontanog reagovanja i govora, čitanja, pisanja i rezonovanja, razvoja slike o sebi i slike o drugima.
Merima

TIKOVI Tikovi su nevoljni pokreti i zvukovi. Razvojni tikovi najčešće nastaju oko 7. godine života i obično isčezavaju. ...
27/10/2025

TIKOVI
Tikovi su nevoljni pokreti i zvukovi. Razvojni tikovi najčešće nastaju oko 7. godine života i obično isčezavaju.
Tikovi su neurološkog izgleda a javljaju se naglo.
Tik-pokreti nisu ritmični,
mogu se kratkotrajno zaustaviti, pojačavaju se u stanjima frustracije i stresa.
Ukoliko se motorički ili zvučni tikovi javljajuju učestalo i prisutni su godinu dana prema APA, 2013, dijagnosticira se kao Tik poremećaj.
Terapijski tretman se liječi prema mogućem uzroku nastanka tikova, psihoterapijom i lijekovima.
Tikovi utiču na sniženo samopouzdanje i samopoštovanje kod djece i mladih jer izazivaju psiho-socijalne reakcije u društvu u vidu ruganja, odbacivanja i neshvaćenosti vršnjaka. Zato tikove treba na vrijeme liječiti.
Merima

Poremećaji ishraneSniženo samopouzdanje i negativna slika o sebi u ranom periodu adolescencije uzrokuje poremećaj ishran...
24/10/2025

Poremećaji ishrane
Sniženo samopouzdanje i negativna slika o sebi u ranom periodu adolescencije uzrokuje poremećaj ishrane jer adolescenti vide sebe kao ružne, manje vrijedne i neprihvatljive u odnosu sa osobama iz okruženja (vršnjacima). Uzroci su problemi u porodici (egzistencijalni, bolesti, kritikujući roditelji, alkoholizam i narkomanija i drugi) i nasilje u porodici: ponižavanje, maltretiranje, uskraćivanje i zabranjivanje zbog čega se adolescenti osjećaju bespomoćno (ne mogu da se odbrane od stalnih napada), pa počinju da sami sebe kažnjavaju kontrolom hrane kako bi kompenzirali svoju bespomoćnost i osjećali se bolje. Osim kontrole javlja se i potreba za da se osjećaju bolje pa se prejedaju zbog čega se ponovo osjećaju krivim jer su izgubili kontrolu pa povraćaju kako bi vratili povjerenje u sebe.
Na ovaj način adolescenti se štite od osjećaja krivnje i bezvrijednosti za koje nisu sigurni/anksiozni jesu li krivi i bezvrijedni.
Merima

“Osmijeh djeluje čudesno”🥰Prihvatam odgovornost, za svoju nesigurnost, strah od neizvjesnosti,  pogrešnih zaključaka, mi...
22/10/2025

“Osmijeh djeluje čudesno”🥰
Prihvatam odgovornost, za svoju nesigurnost, strah od neizvjesnosti, pogrešnih zaključaka, mišljenja i razumijevanja kada se suočavam sa stvarnim problemima a posebno sa djecom koja imaju višestruke razvojne smetnje (ne kreću se, ne govore, ne funkcionišu samostalno).
Razumljivo je da svjesnost i spoznaja o problemu i mogućim načinima za liječenje nekog stanja ili bolesti smanjuje strah, razvija povjerenje i pruža samopouzdanje u sebe i u osobe koje pružaju pomoć a i lakše je donijeti odluku za promjenu (liječenje) i preuzeti odgovornost za određeno ponašanje.
Često se dogodi da ono; ali, ili, možda, osjeti trenutak slabosti u sebe, roditelje, djecu, slabost koja održava problem.
Tako sam se osjećala kada sam se susrela sa dječakom koji nije imao ništa od onoga što sam vidjela i brinula se o tome. On ima širok i glasan osmijeh, prodoran i veseo pogled zeleno-plavih očiju i 100% konekciju sa osobama oko sebe. On podiže raspoložnje, stvara zabavnu atmosferu i ulijeva povjerenje, snagu i sigurnost u očekivanje, uspjeh i sreću. Da, to je to, ili imaš ili nemaš!
PS: ee, to se vidi da je očigledno😉😇 Merima

“Kontakt sa sobom”
20/10/2025

“Kontakt sa sobom”

Zašto je vrijeme rizični faktor u razvoju sposobnosti i vještina?Razvoj percepcije (što se vidi i kako se vidi),organiza...
16/10/2025

Zašto je vrijeme rizični faktor u razvoju sposobnosti i vještina?

Razvoj percepcije (što se vidi i kako se vidi),organizacije shvatanja i ponašanja i motorne koordinacije (pokretanja tijela, ruku, nogu), počinje nakon rođenja od jednostavnih ka složenim sposobnostima zbog čega je “vrijeme najbitniji uslov za razvoj”, jer rast i razvoj djeteta i sazrijevanje odrasle osobe se odvija u određenim periodima razvoja sa malim oscilacijama u razvojnoj dobi ali velikim razlikama u kašnjenju jer svaki naredni period razvoja ima svoje razvojne zadatke koji su složeniji u odnosu na ranije zadatke.
Zbog toga je potrebno “na vrijeme razvijati sposobnosti i vještine”, podržati i reagovati na određeni zastoj ili razvojni poremećaj kako bi se olakšalo djetetu da razvije sposobnosti i vještine koje nisu u zastoju ali da se liječe i rješavaju razvojni problemi koji otežavaju razvoj.
Merima

Address

Rudarska 46
Tuzla
75000

Telephone

+38761772111

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Centar za psihološku i socijalnu zaštitu djece, mladih i porodica posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram

Category