14/11/2025
PSIHOSOMATIKA BOLESTI - KRVNI SUDOVI I ČETIRI MOZGA
(...NASTAVAK)
U biologiji čoveka pećina je naša prva kuća, a to je naše srce. Muškarac odlazi iz pećine jer želi da osvaja i kontroliše teritoriju, ali i da poseduje ženu i decu na njoj. A biološka žena treba da ostane u pećini, tj. kuhinji jer u biologiji žena nema želju da kontroliše teritoriju, već da se oseti sigurno na teritoriji. Ako muškarac želi da poseduje, žena želi da pripada! Zato su u biologiji arterije muški krvni sudovi jer odvode krv iz srca, a vene su ženski krvni sudovi koji dovode krv u srce, pa će problemi sa arterijama biti povezani sa muškim rodom i ocem, a problemi sa venama za odgovor na konflikt povezan sa ženskim rodom i majkom. Isto tako, muški strah od gubitka teritorije pogađa koronarne arterije, a ženski strah od gubitka teritorije pogađa koronarne vene.
Inače su svi krvni sudovi povezani sa konfliktima sopstvene vrednosti. Recimo da ste rođeni kao dete broj 1 u jednoj zadružnoj porodici sa 10-15 dece. Šta majka tada zahteva od vas? Da brinete o ostaloj braći i sestrama. Idete svakog dana u školu i vraćate se kući, ali ne želite da se vratite, jer vas tamo tretiraju kao roba i osećate se obezvređeno. Šta tada mozak radi? Mozak blokira vaš povratak kući, tj. sprečava povratak krvi venama u srce i dobijate proširene vene. Dakle, zašto imamo varikozne vene? Jer u kući postoji opasnost. Majka nije tamo, već radi ili za nju ja radim u kući kao rob, ili me možda otac tuče, ili sam tamo zlostavljan. Znači kad imate varikozne vene postoji opasnost da se vratite kući ili ste možda omalovažavani u kući.
Ali, vratimo se razvoju tkiva i četiri mozga koji njima upravljaju. Zamislite da jedinka u obliku amebe, koja sad obavlja osnovne funkcije neophodne za preživljavanje, izlazi iz okeana, dolazi na kopno, i sada je na otvorenom bez ikakve zaštite, i šta joj je sada potrebno da bi preživela? Treba joj zaštitni omotač, koža- dermis (korijum) sa melaninom da je štiti od Sunca. Sad na red dolazi mali mozak (cerebelum) čija je funkcija da pruži zaštitu, celovitost i integritet, i koji kontroliše staro mezodermno tkivo. Svi organi i tkiva koja nastaju od starog mezoderma sastoje se od adenoidnih ćelija. Tako dermis stvara melanin da nas zaštiti od Sunca, i svi vitalni organi imaju zaštitnu opnu, kao što pluća imaju pleuru, srce ima perikard, stomak ima peritoneum, mozak štite moždane opne i mlečne žlezde dojki koje su tu da pruže zaštitu gnezdu i celovitost detetu. Biološki konflikti povezani sa mezodermom starog mozga su konflikti napada na integritet, bilo fizičkog ili psihičkog (koji se tiču kože) ili napada na glavu, srce, grudi ili stomak zbog npr. neočekivane operacije (koji se tiču opni) i konflikt brige za gnezdo, tj. brige za dete (koji se tiče mlečnih žlezda).
Zamislite da je jedinka sada na Zemlji i da ima štit. Šta joj dalje treba? Struktura da bi se održala, čvrsto stajala i kretala u novoj sredini, a to su kosti, hrskavice i mišići! Tu sada nastupa srž mozga sa svojim jedrima (medula), koja kontroliše novo mezodermno tkivo u telu. Znači sa strukturom koju čine kosti, hrskavice i mišići možemo da prikažemo vrednost i moć! U biologiji kažemo kalcijum je svetlost Boga, vrednost. Kada gubimo kalcijum? Onda kad osetimo da smo obezvređeni! Biološki konflikti povezani sa novim mezodermom se uglavnom odnose na konflikte gubitka samopouzdanja i obezvređivanja. Da li će konflikt gubitka samopouzdanja zahvatiti kosti, mišiće, hrskavicu, tetive, ligamente, vezivno tkivo, masno tkivo, krvne sudove ili limfne čvorove određeno je samim intenzitetom konflikta.
Pored toga ostali organi kontrolisani od medule obuhvataju jajnike i testise koji su biološki povezani sa dubokim konfliktom gubitka, zatim parenhim bubrega koji je povezan sa vodenim ili tečnim konfliktom (npr. iskustvo davljenja), kora nadbubrežne žlezde koja je povezana sa konfliktom ići u pogrešnom smeru, npr. doneti pogrešnu odluku u životu, slezina je povezana sa konfliktom krvi ili povrede (teško krvarenje ili u prenesenom smislu neočekivani rezultati krvi), a miokard (srčani mišić) je povezan sa konfliktom potpune preopterećenosti.
Znači jedinka sada ima moždano stablo, cerebelum i medulu, ali sa tim još uvek nije inteligentna, tj. nije ostvarila interakciju i razmenu sa okolinom. Šta joj još treba? Kora mozga (korteks) koja će kontrolisati ektodermno tkivo, epidermis kože i sluzokože, kanaliće unutrašnjih organa i krvnih sudova, nervni sistem. Sva tkiva i organi koji nastaju od ektoderma sastoje se od ćelija pločastog epitela. Korteks će nam pomoći da budemo u kontaktu sa drugima, da rukovodimo odnosima i vezama sa drugima i upravljamo teritorijom.
Tkiva kontrolisana iz moždane kore i to iz senzornog korteksa povezana su sa seksualnim konfliktima (seksualno odbijanje ili seksualna frustracija), konfliktima identiteta (ne znamo gde pripadamo) ili teritorijalnim konfliktima. Tako je konflikt parenja u smislu nisam u mogućnosti da se parim povezan sa grlićem materice ili testisima, konflikt straha za teritoriju (strah unutar teritorije) povezan sa larinksom i bronhijama, a konflikt straha gubitka teritorije povezan sa koronarnim krvnim sudovima, dok je teritorijalni gnev povezan sa sluzokožom želuca, žučnih i pankreasnih kanalića, a nemogućnost obeležavanja teritorije sa bubrežnom karlicom, bešikom, ureterom i uretrom. Konflikti odvajanja su povezani sa epidermom kože i mlečnih kanalića u dojkama.
Sa druge strane postsenzorni korteks kontroliše periost, pokosnicu koja oblaže kosti i on odgovara konfliktima odvajanja doživljenim kao nešto brutalno, a motorni korteks koji kontroliše pokrete mišića programiran je biološkim odgovorima za motorne konflikte, kao što je "ne biti u mogućnosti pobeći" ili "osećati se zaglavljenim, blokiranim u nekoj situaciji". Ostali konflikti koji se tiču moždane kore su vizuelni konflikti (povezani sa mrežnjačom i staklastim telom oka), konflikti smrada u smislu nešto mi tu smrdi (sluzokoža nosa), konflikti ujeda (zubna gleđ), oralni konflikti (usta i desni), slušni konflikti (unutrašnje uho), konflikti gađenja i odvratnosti ili konflikti straha i otpora (ćelije ostrvaca pankreasa).
Parni organi imaju prezentaciju u obe hemisfere, ali zbog ukrštanja psihosomatskih puteva nalaze se na suprotnim stranama tela, dok se neparni organi nalaze u jednoj hemisferi u zavisnosti da li se smatraju muškim ili ženskim, sa tim da se ova prezentacija organa razlikuje kod desnorukih i levorukih osoba. Tako, kod desnorukih osoba muški tip konflikta (otac ili partner) napada organe na desnoj strani tela i ima prezentaciju u levoj hemisferi. Dok ženski tip konflikta (majka ili dete) napada organe na levoj strani tela, ali zbog ukrštanja psihosomatskih puteva, fokus će se nalaziti u desnoj hemisferi mozga. Kod levorukih osoba je obrnuto. I upravo mozak spušta konflikt u onaj deo koji kontroliše. Većina bolesti su u stvari biološka korespodencija između dela mozga koji kontroliše određeni organ i ćelija tog organa koje reaguju na određeni biološki konflikt čiji je program stvorio mozak.
(NASTAVLJA SE...)
O PSIHOSOMATICI BOLESTI možete saznati na kursu/seminaru:
https://www.facebook.com/share/p/1Bj4AFKQ5i/