IntroSpectrum

IntroSpectrum Edukativno-razvojni centar IntroSpectrum

Psihoterapija
Psihološke edukacije
In house treninzi
(1)

✅ ️Autogeni trening je priznata psihološka i psihoterapijska tehnika za borbu protiv stresa. ❗️Cilj treninga je osposobl...
13/01/2026

✅ ️Autogeni trening je priznata psihološka i psihoterapijska tehnika za borbu protiv stresa.

❗️Cilj treninga je osposobljavanje za samostalno postizanje relaksacije i oslobođenje od psihološke i fiziološke tenzije.

➡️ Kurs se sastoji od usvajanja 6 osnovnih vežbi, kao i mnogih predvežbi. Takođe se obrađuju psihološke teme u vezi sa stresom.

⏩️ Autogeni trening se pokazao kao uspešna metoda za:

✳️ povećanje psihofizičke relaksacije;
✳️ poboljšanje pažnje, koncentracije, percepcije;
✳️ poboljšanje intelektualnih funkcija;
✳️ uravnoteženje raspoloženja;
✳️ redukciju anksioznosti, napetosti, treme;
✳️ normalizaciju pritiska;
✳️ poboljšanje cirkulacije i rada srca;
✳️ redukciju psihosomatskih tegoba (migrene, čirevi,…)
✳️ poboljšanje kvaliteta sna…

👩‍🏫 Trening vodi dr Tanja Petrović, psiholog i psihoterapeut.

➡️ Dodatne informacije o treningu, kao i formular za prijavu, možete naći na našem sajtu:

🌐 www.introspectrum.rs
📚 Edukacije
🧘🏼‍♀️🧘‍♂️ Autogeni trening

12/01/2026

✍️ Teme koje se obrađuju na edukaciji:

➡️ Stres – definicija, simptomi i vrste stresa;
➡️ Tipovi ličnosti i reakcije na stres;
➡️ Izvori stresa u svakodnevom životu (posao, porodica, partnerski i prijateljski odnosi, zdravlje…);
➡️ Veza stresa i fizičkih i psihičkih oboljenja;
➡️ Jačanje unutrašnjih kapaciteta za nošenje sa stresom;
➡️ Kognitivne tehnike prevladavanja stresa;
➡️ Tehnike imaginacije;
➡️ Tehnike opuštanja.

🟡 Cena: 10 000 din.

👩‍🏫 Edukaciju vodi dr Tanja Petrović, psiholog i psihoterapeut.

👉 Sve dodatne informacije o edukaciji, kao i formular za prijavu, možete naći na našem sajtu:

https://www.introspectrum.rs/edukacije/upravljanje-stresom-radionica-novi-sad-beograd-online/

31/12/2025

🎄 Dragi naši,

želimo da Vam se zahvalimo na poverenju, podršci i zajedničkom rastu tokom godine koja je iza nas. 💖

Neka vam Nova godina donese unutrašnji mir, hrabrost za nove početke, uspeh u učenju i radu, kao i mnogo malih razloga za osmeh svakog dana. 🌟

Mi ćemo i dalje biti tu da vas podržimo, osnažimo i zajedno sa vama gradimo put ka ličnom razvoju i dobrobiti.

Srećnu i uspešnu Novu 2026. godinu želi Vam IntroSpectrum. 🎉✨

➡️ Uprkos tome što često imamo utisak da znamo šta radimo i da imamo kontrolu nad situacijom, ponekad otkrivamo da naše ...
26/12/2025

➡️ Uprkos tome što često imamo utisak da znamo šta radimo i da imamo kontrolu nad
situacijom, ponekad otkrivamo da naše akcije paradoksalno vode sasvim suprotnom epilogu od očekivanog.
➡️ U nastavku sledi nekoliko takvih primera.

1️⃣. Ukoliko radimo neku veoma prostu automatsku radnju uz prenaglašen fokus na nju, ogromne su šanse da ćemo grešiti.

Mišićna memorija je nekada mnogo efikasnija od uma opsednutog nekom radnjom. Naša prenaglašena pažnja unosi nepotrebnu samoprocenu i strah od greške, tamo gde je ona maltene nemoguća.

2️⃣. Što više bezuslovno udovoljavamo drugima, to su veće šanse da će nas oni manje poštovati.

Očekujući da budemo dopadljivi, mi samo postajemo sve više odbojni.
Ljudi istinski više vrednuju i više pažnje pokazuju prema onima koji iskazuju svoj stav i ne plaše se reakcije drugih. Ljudi vole da vide karakter, pa makar i sami bili “people pleaser”-i.

3️⃣. Često smo pravi eksperti za tuđe probleme, a u isto vreme nismo u stanju da rešimo svoje izazove.

Naš Ego i utvrđena slika o nama samima sprečavaju nas da svoj život vidimo onakvim kakav on jeste. Ukoliko naučimo da posmatramo i procenjujemo sebe očima kompletnog stranca, videćemo mnogo jasnije šta kod nas treba da negujemo a šta da menjamo što pre.

4️⃣. Uvereni smo da ćemo se lakše oporaviti od manje, ali istrajne neugodnosti nego od tragedije.

✅️ U realnosti je sasvim suprotno, tragedija nas mobiliše i tera na akciju i rezilijentno ponašanje, dok istrajan bol nevidljivo utiče na naš karakter i dublje životne navike. Tragedija jeste teška i ima svoju veliku cenu, ali za razliku od hroničnog stresa, ona nam daje prostor da zaista vidimo situaciju kakva jeste i da znamo na šta možemo uticati, a na šta ne.

5️⃣. Ukoliko želimo da uklonimo neku misao ili da ciljano ne mislimo o nečemu određenom, po pravilu će ta misao biti jedina prisutna u nama.

Razmišljati o belom medvedu je veoma lako. 🐻‍❄️ Tamo gde nastaje pravi problem jeste pokušaj da na njega ne mislimo.

6️⃣. Ukoliko jurimo sreću i forsiramo je,
ona će nam uvek bežati.

Sreća je zaista sreća ako se pojavi sama od sebe, tada se utiskuje u naše emocionalno biće i ostaje sa nama. Ukoliko nešto radimo sa nametnutim ciljem da budemo srećni, nećemo biti prepušteni momentu. Sreća je prava ako stiže poput dragog, ali nepozvanog prijatelja.

7️⃣. Više smo opsednuti stvarima koje nismo uradili nego jasnim greškama koje smo direktno prouzrokovali.

Često jedno “Šta ako…” ima veću težinu nego 3 krupne životne greške. Greške su nam jasne i prihvatimo ih, dok propuštena prilika ostavlja dubok osećaj bespomoćnosti i nagađanja.

✍️: MA Miloš Petrović, psiholog i psihološki savetnik

📩: milos.petrovic@introspectrum.rs

🌐: www.introspectrum.rs

25/12/2025

❓️Da li ste znali da što više bezuslovno udovoljavamo drugima, to su veće šanse da će nas oni manje poštovati?
Očekujući da budemo dopadljivi, mi samo postajemo sve više odbojni.

🔜 O ovom, i još nekim psihološkim paradoksima, uskoro u Miloševoj novoj objavi.

💭 U Grupi za lični rad prilagođavamo rad Vašim aktuelnim temama. Ono na čemu najčešće radimo se odnosi na:➡️ međuljudske...
23/12/2025

💭 U Grupi za lični rad prilagođavamo rad Vašim aktuelnim temama. Ono na čemu najčešće radimo se odnosi na:

➡️ međuljudske odnose (relacije sa prijateljima, kolegama, poznanicima…);
➡️ porodične odnose (odnos sa roditeljima, supružnikom, decom, braćom/sestrama, rođacima…);
➡️ partnerski odnos (različite faze odnosa: uspostavljanje partnerskog odnosa, početak, razvoj, krize, kraj partnerskog odnosa…);
➡️ stres (izvori stresa, (ne)adekvatni načini nošenja sa stresom…);
➡️ psihosomatske tegobe;
➡️ anksiozna stanja;
➡️ potištenost i depresivno raspoloženje;
➡️ bes, krivicu, nezdravu ljubomoru…
➡️ …

❗️Primarni cilj grupe je prolazak kroz 𝗽𝗼𝘁𝗽𝘂𝗻 𝘀𝗼𝗰𝗶𝗷𝗮𝗹𝗻𝗶 𝗸𝗼𝗻𝘁𝗮𝗸𝘁 (od upoznavanja, preko zbližavanja, do pozdravljanja). Zato Vam ova grupa može biti od naročitog značaja ako prepoznajete da želite da unapredite svoje ponašanje u socijalnim odnosima: komunikacija, samopouzdanje, poverenje, intimnost, izlazak iz odnosa...

👥 Broj učesnika je ograničen na 8, kako bi svaki pojedinac dobio dovoljno prostora za rad.

📩 Kako se prijaviti?

Formular za prijavu, kao i sve dodatne informacije, možete pronaći na našem sajtu:

https://www.introspectrum.rs/edukacije/grupa-za-licni-razvoj-novi-sad/

📍Augusta Cesarca 18, Novi Sad

⁉️ Da li ste znali da postoje velike šanse da će vas publika proceniti simpatičnijim ukoliko zapravo napravite sitnu gre...
22/12/2025

⁉️ Da li ste znali da postoje velike šanse da će vas publika proceniti simpatičnijim ukoliko zapravo napravite sitnu grešku prilikom prezentacije? Ali, samo pod jednim uslovom. Da Vas je prethodno procenila kompetentnim.

👨‍🏫 Eliot Aronson je još '60-ih god. sproveo istrażivanje, gde je ispitanicima puštao snimke osoba koje odgovaraju na kviz pitanja. Neke su delovale kompetentno odgovarajući mahom tačno na pitanja, druge su delovale manje kompetentno.

🤷🤦🏻‍♀️ U eksperiment je potom uveden novi momenat. Neki učesnici bi napravili sitnu grešku (npr. prosuli piće). Ispitanici su zatim procenjivali koliko im je svaka od prikazanih osoba simpatična.

❗️Rezultati su nedvosmisleno pokazali da kompetentne osobe, koje naprave omašku, budu procenjeni kao simpatičniji.
Što nije slučaj kad osoba, prethodno procenjena nekompetentnom, napravi istu grešku.

❓️Zašto se ovo dešava?

Autor je objašnjenje potražio u tome da kad delujemo savršeno, ljudi često osećaju distancu. Sitna, autentična greška nas zapravo povezuje s drugima, šalje poruku da smo "od krvi i mesa", što dalje stvara i topliji odnos prema nama.

❓️Kakve su praktične implikacije ovog efekta?

➡️ Znanje o ovom efektu może umanjiti anksioznost od javnog nastupa. Naravno, preduslov je da se ipak dobro pripremite za prezentaciju. Ali, ako se i desi neka omaška, sada znate da to neće voditi u katastrofalne posledice već je velika šansa da će Vas slušaoci čak proceniti kao simpatičnu, autentičnu osobu.

➡️ Ovo dalje implicira da, ako ste stručni u svojoj oblasti, imanje i priznavanje sitnih grešaka Vam verovatno neće škoditi, naprotiv, može poboljšati sliku o Vama. Takođe, ako ste lider, ljudi Vas mogu proceniti toplije, pristupačnije...
➡️ Ako se generalno borite sa socijalnom anksioznošću, može Vas opustiti saznanje da sitne greške čak poboljšavaju utisak drugih ljudi o nama.

➡️ U prijateljskim odnosima su ovi momenti od neprocenjivog značaja jer spontanost, sitne greške, šala na svoj račun povećavaju prisnost.
➡️ Iz svega ovog se da zaključiti da je naravno bitno i kako osoba reaguje na svoj "propust". Prirodna, mirna i autentična reakcija je ono što vodi ka većem dopadanju, dok preterano izvinjavanje, drama, samoprekor, krivljenje drugih će imati suprotan efekat.

✍️: Dr Tanja Petrović, psiholog i psihoterapeut

📩: tanja.petrovic@introspectrum.rs

🌐: www.introspectrum.rs

❓️Šta je tretman ćutanjem?➡️ Reč je o pasivno-agresivnom ponašanju, jednom vidu emocionalne manipulacije, gde osoba name...
09/12/2025

❓️Šta je tretman ćutanjem?

➡️ Reč je o pasivno-agresivnom ponašanju, jednom vidu emocionalne manipulacije, gde osoba namerno ignoriše postojanje druge strane, prekida svaki vid komunikacije i kreira emocionalnu distancu kao vid kazne i pritiska. Glavna svrha ovog ponašanja je kontrolisanje druge osobe dok "ne nauči lekciju".

❓️Šta liči ali ne spada u tretman ćutanjem?

➡️ Svako privremeno povlačenje, pauza u komuniciranju koje nije namerno ponašanje već ide iz potrebe osobe da se kratkoročno povuče kako bi se primirila, ostvarila potrebu za ličnim prostorom ili, čak, i iz neznanja kako da reši konflikt NIJE tretman ćutanjem jer mu nije svrha kažnjavanje druge strane.

❓️Šta je u pozadini tretmana ćutanjem?

➡️ potreba za kontrolom (dominiranje odnosom, teranje druge strane da se prilagodi...);
➡️ pasivna agresija (kažnjavanje druge strane bez otvorene agresije);
➡️ strah od konflikta i emocionalna nezrelost (strah od otvorenog sukoba, nemogućnost prepoznavanja i upravljanja svojim emocijama)...

❓️Šta se želi postići ovim tretmanom?

➡️ kontrolisanje odnosa ("da bude po mom");
➡️ kažnjavanje druge strane jer se "drznula da misli drugačije";
➡️ prebacivanje odgovornosti i pobuđivanje krivice kod drugog (za sopstvene greške, za probleme u odnosu...);
➡️ testiranje lojalnosti ("ako me voliš, uradićeš sve da progovorim").

❓️Koje posledice ovaj tretman ima po osobu koja je sklona ovom ponašanju?

➡️ osoba ne radi na svom emocionalnom sazrevanju i ostaje "zarobljena" u ovom destruktivnom obrascu;
➡️ vremenom često bude napuštena zbog ovog ponašanja pa samim tim ne uspeva da izgradi bliskost i poverenje;
➡️ samopouzdanje joj se sve više narušava;
➡️ akumuliranje nezdravih emocija dovodi do psihičkih i fizičkih tegoba...

❓️Kakve su moguće posledice po osobu koja trpi ovakav tretman?

➡️ preterano preuzimanje odgovornosti što vodi ka stalnom osećaju krivice;
➡️ anksioznost ("šta ako opet pogrešim?);
➡️ sve niže samopouzdanje;
➡️ emocionalna bol i usamljenost;
➡️ zavisnost od osobe koja tretira ćutanjem;
➡️ ostajanje u emocionalnom zlostavljanju...

❓️Kako prevazići ovakvo sopstveno ponašanje?

➡️ razumevanjem okidača (strah od svađe, gubitka kontrole, preplavljenosti emocija...)
➡️ učenjem da se emocije imenuju i iskazuju;
➡️ traženjem pauze za smirivanje (ako je konflikt preplavljujući);
➡️ spremnošću da se drugi sasluša;
➡️ učenjem izražavanja sopstvenih potreba;
➡️ preuzimanjem lične odgovornosti;
➡️ psihoterapijskim radom...

❓️Šta ako trpite ovaj tretman?

➡️ Prvi i najvažniji korak je njegovo prepoznavanje.
➡️ Postavljanje granica ("Poštujem tvoju potrebu za prostorom, ali ignorisanje mi nije prihvatljivo. Možemo pauzirati ovaj razgovor, ali želim da ga nastavimo kada oboje budemo spremni.“
➡️ Ukoliko se, uprkos uloženom trudu, odnos ne menja, važno je sagledati da li je tretman ćutanjem deo šireg obrasca emocionalnog povređivanja i razmotriti korake u pravcu svoje dobrobiti — uključujući i mogućnost udaljavanja iz odnosa.

✍️: Dr Tanja Petrović, psiholog i psihoterapeut
📩: tanja.petrovic@introspectrum.rs
🌐: www.introspectrum.rs

📚💻 Za sve one koji nisu u mogućnosti da prisustvuju našim radionicama uživo u Novom Sadu ili Beogradu, a zainteresovani ...
21/11/2025

📚💻 Za sve one koji nisu u mogućnosti da prisustvuju našim radionicama uživo u Novom Sadu ili Beogradu, a zainteresovani su za program koji nudimo, tokom januara ćemo organizovati online edukacije.

✅️ Za prijave do mesec dana pre početka radionice, obezbeđen je tzv. "early bird" popust.

🌐 Sve detalje o edukacijama, kao i formular za prijavu, možete naći na našem sajtu:

https://www.introspectrum.rs/edukacije-psiholoske-radionice-novi-sad-beograd-online/

❤️ Radujemo se druženju i zajedničkom učenju!

̌nirazvoj

➡️ U ovoj objavi nastavljamo sa psihološkim zabranama, o kojima smo počeli da govorimo u prethodnom tekstu. Velika brojn...
19/11/2025

➡️ U ovoj objavi nastavljamo sa psihološkim zabranama, o kojima smo počeli da govorimo u prethodnom tekstu. Velika brojnost zabrana nam svakako govori da su one najverovatnije prisutne kod većine osoba i da su samim tim svakako vredne pažnje.

➡️ Zabrane koje ćemo ovoga p**a
predstaviti su:
🟡 Zabrana na pol,
🟠 Zabrana “Nemoj biti dete!”,
🔴 Zabrana “Nemoj!”,
🟢 Zabrana na pripadanje,
🔵 Zabrana na bliskost,
🟣 Zabrana “Nemoj biti dobro!”

👧🏼👦 Zabrana na pol predstavlja poruku od strane roditelja da dete treba da izgleda ili da se ponaša kao da je suprotnog pola ili da iz nekog razloga sumnja u svoj pol. Ona počinje sa netipičnim oblačenjem u odnosu na pol deteta, ali ide i do zbunjujućih poruka po pitanju
percepcije seksualnog identiteta deteta.

👩‍💼👨‍💼 Zabranom “Nemoj biti dete” roditelj “primorava” dete da prerano odraste i da počne da prihvata odgovornost za stvari koje uopšte nisu odgovarajuće za decu. Čest je slučaj da npr. najstarije dete u višečlanoj porodici preuzme odgovornost za ponašanje pa čak i život mlađih braća ili sestara. Osobe sa ovom zabranom kasnije ne vide smisao u zabavi i aktivnostima u kojima nisu korisni.

✖️ Zabrana “Nemoj!” je jedna od najistrajnijih zabrana pošto predstavlja težnju roditelja da
unesu strah i sumnju u bilo koje detetovo ponašanje. Sve je opasno i iza svega se krije
nepremostiva opasnost. Osobe sa ovom zabranom imaju utisak kao da su zamrznute i
značajno im fali bilo kakva akcija ili upuštanje u iole nepoznate situacije.

👥️ Zabrana na pripadanje predstavlja težnju roditelja da zbog svojih stavova o drugima ili zbog etiketiranja deteta da je drugačije, ubede dete da ono ne pripada bilo kom okruženju u
kom se nalazi. Drugi ljudi se predstavljaju kao nešto apsolutno nepredvidivo a dete sa
druge strane kao neko ko će uvek biti odbijen.

🫂 Zabrana na bliskost je slična prethodnoj ali ide malo dublje i predstavlja poruku roditelja da
su fizička ili emocionalna bliskost beznačajne i da samo mogu biti povod razočarenja i
patnje. Osobe sa ovom zabranom teško stupaju u stabilne partnerske odnose ili ne mogu da ostvare dugotrajnija prijateljstva.

😔 Zabrana “Nemoj biti dobro!” predstavlja težnju roditelja da prihvataju i vole svoje dete samo ako je ono u nekoj vrsti problema. Upravo tada npr. mogu da u pravom svetlu pokažu svoje roditeljske sposobnosti. Osobe sa ovom zabranom kasnije izvlače zaključak da će u životu biti voljene i bitne nekome samo ako sa sobom nose neki teško rešiv ili nerešiv problem.

✍️: MA Miloš Petrović, psiholog i psihološki savetnik

📩: milos.petrovic@introspectrum.rs

🌐: www.introspectrum.rs

✍️ Teme koje se obrađuju na edukaciji:➡️ Jačanje samopoštovanja i poštovanja prema drugima;➡️ Redukcija nezdravih (samo)...
12/11/2025

✍️ Teme koje se obrađuju na edukaciji:

➡️ Jačanje samopoštovanja i poštovanja prema drugima;
➡️ Redukcija nezdravih (samo)kritika;
➡️ Prepoznavanje i razumevanje sopstvenih i tuđih emocija;
➡️ Upravljanje emocijama;
➡️ Emocionalno pismene poruke, nasuprot manipulaciji i „psihološkim igrama“;
➡️ Uticaj zabrana iz detinjstva na ličnost u odraslom dobu;
➡️ Praktična primena znanja o emocijama u svim oblastima života (u porodici, prijateljstvima, partnerskom odnosu, roditeljstvu, na poslu, u organizacijama, u liderstvu…)
➡️ Razvijanje (samo)svesnosti i tolerisanje neprijatnosti;
➡️ Rad na ličnom rastu i razvoju.

👩‍🏫 Edukaciju vodi dr Tanja Petrović, psiholog i psihoterapeut.

🟢 Cena: 15 000 din.

"Early bird" popust: Za prijave do mesec dana pre početka, cena edukacije je 12 000 din.

Sve ostale informacije o treningu, kao i formular za prijavu, možete pronaći na našem sajtu:

https://www.introspectrum.rs/edukacije/emocionalna-inteligencija/

Address

Augusta Cesarca 18/514
Novi Sad
21000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when IntroSpectrum posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to IntroSpectrum:

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram

Category