UTAS Institut za Relacionu transakcionu analizu

UTAS Institut za Relacionu transakcionu analizu Mi se bavimo psihoterapijom, edukacijom i supervizijom. Specijalizovani smo za Relacionu transakcionu analizu.

Stranica je namenjena ljudima koji vole da se bave sobom i žele da unaprede kvalitet svog života, naročito one aspekte koji su povezani sa Vašim odnosom prema sebi. Ovde možete pročitati različite tekstove na teme odnosa prema sebi i sa drugima, roditeljstvu, strahova i sniženog raspoloženja, roditeljstva. Cilj nam je da Vas podstaknemo da bolje razumete sebe i Vaše odnose sa drugima, kao i da živite kvalitetnije. Takođe ovde možete da se informišete i o našim edukacijama u oblasti Relacione transakcione analize. Svi naši edukatori i supervizori imaju potrebnu međunarodnu sertfikaciju i specijalizovani su za oblast psihoterapije.

“Odličan članak u Public Seminaru pokazuje kako „atomizujući diskursi ‘brige o sebi’ i ‘wellnessa’ ubeđuju ljude da, ako...
13/02/2026

“Odličan članak u Public Seminaru pokazuje kako „atomizujući diskursi ‘brige o sebi’ i ‘wellnessa’ ubeđuju ljude da, ako su bolesni, depresivni ili anksiozni, uzroci nisu društveni ili ekonomski, već individualni“. Takođe pokazuje kako, umesto da predstavlja optužnicu protiv sistema, kapitalizam zapravo zarađuje na toj ogromnoj patnji — kroz aplikacije i startapove poput Calm, Shine i Headspace, kao i kroz atomizovanu, privatizovanu i digitalizovanu industriju „wellnessa“ koja danas vredi 6,8 biliona dolara:



„Anksioznost — ta hronična, široko rasprostranjena neizvesnost koja proizlazi iz nesigurnosti koje obeležavaju savremeni život — postala je središnja tačka potrošačkog kapitalizma 21. veka.

Od fidget spinnera, otežanih ćebadi, CBD ulja, osveživača vazduha i preparata za negu kože, do uređaja za beli šum, slanih lampi, aromatičnih difuzera i bezbroj meditacijskih aplikacija koje preplavljuju naše pametne telefone — poslednjih godina obećanje ublažavanja anksioznosti postalo je industrija vredna milijarde dolara. Ipak, n**eći bekstvo od anksioznosti kroz lako potrošne „uradi-sam“ metode, ova ‘ekonomija anksioznosti’ prebacuje teret lečenja direktno na anksiozne pojedince.

Atomizujući diskursi ‘brige o sebi’ i ‘wellnessa’ ubeđuju ljude da, ako su bolesni, depresivni ili anksiozni, uzroci nisu društveni ili ekonomski, već individualni. Time se zamagljuje činjenica da je društveni i ekonomski život poslednjih godina postao znatno nesigurniji zbog velikog smanjenja privatnosti, radnih prava, sigurnosti zaposlenja, regulatorne zaštite, visine plata i socijalne zaštite — što je dovelo do velikog porasta hroničnog stresa u populacijama mnogih zemalja.

Kada se posmatra kao šira društveno-ekonomska epidemija, anksioznost se ne pokazuje kao privatni emocionalni nedostatak koji se može ublažiti lažnim obećanjima potrošačkog umirivanja, već kao zajednički doživljena i prepoznatljiva ‘struktura osećanja’ koja se, nejednako, prostire preko rasnih i rodnih linija.

Iz toga sledi da zajedničko uviđanje da ‘nisi sam u ovom ćorsokaku od posla, ovom beskrajnom dugu, ovoj paralizujućoj depresiji’ može postaviti nove pretpostavke o korenima naših anksioznosti i podstaći ljude da zajedno grade trajnije i kolektivne načine suočavanja — izvan individualizovanih i često teško dostupnih ponuda rastuće ekonomije anksioznosti.

Ipak, tvrditi da je navala proizvoda i usluga za smirenje anksioznosti direktna posledica jednog događaja bilo bi pojednostavljivanje već postojećih zdravstvenih trendova: širom sveta dijagnoze povezane s anksioznošću rastu godinama, a mentalno zdravlje postaje sve prihvatljivija tema za javni govor — i za monetizaciju.

Između 1990. i 2013. istraživači Svetske zdravstvene organizacije procenili su da je broj prijavljenih slučajeva depresije i anksioznosti porastao sa 416 miliona na 615 miliona. Do 2017. broj je porastao na oko 740 miliona. Godine 2025. objavljeno je da je premašio jednu milijardu. Danas su, prema Svetskom zdravstvenom atlasu, anksiozni poremećaji, panični poremećaji i socijalne fobije vodeći uzroci invaliditeta širom sveta.

Anksioznost d.o.o.

Nedavni izveštaj futurističkog istraživačkog centra Wunderman Thompson Intelligence ukazuje da globalni porast anksioznosti i nesigurnosti snažno utiče na potrošačku kulturu i nove trendove. Od briga o privatnosti i dobrobiti do ekološke krize, marketinške firme ubrzano pretvaraju strahove od hakera, nedostižnih standarda lepote, genetski modifikovane hrane, post-istine u medijima i socio-ekonomske nesigurnosti u nove tržišne prilike, dok potrošači traže načine da se umire i snađu u toj oluji. Tržište „wellnessa“ na radnom mestu već vredi 48 milijardi dolara.

A to je tek kap u moru. Global Wellness Institute izveštava da se wellness tržište — koje obuhvata sve od butik-fitnesa do spa-centara i meditacijskih retreatova — udvostručilo od 2013. i dostiglo rekordnih 6,8 biliona dolara 2024. godine.

Potrošnja na wellness sada iznosi više od polovine ukupne globalne potrošnje na zdravstvo. Predviđa se rast na 9,8 biliona do 2029. Najbrže rastu sektori wellness nekretnina i mentalnog wellnessa.

Apple je nedavno označio ‘self-care’ kao vodeći novi trend, uz napomenu da su ulaganja u mentalno-zdravstvene tehnologije utrostručena dok su startapovi poput Calm, Shine i Headspace proširili svoje ne-medicinske, ne-farmakološke pon**e za upravljanje stresom i anksioznošću.

Kako tržište hrani potražnju za „rešenjima za preuzimanje“, posao proizvodnje i promocije privremenih olakšanja od opšte anksioznosti nastaviće da cveta. Poenta nije u tome da li ovi proizvodi zaista deluju — njihovi tvorci često nemaju čvrste naučne dokaze — već da su savršeno uklopljeni u društvo koje je samo izvor tolikog dela anksioznosti i nesigurnosti.

Ono što povezuje senzorne igračke, aplikacije i „naučno dizajnirana“ ćebad jeste jedna javna tajna: nijedan od tih proizvoda ne može da se bavi osnovnim uslovima koji proizvode i šire anksioznost, čak i ako n**e kratkotrajno olakšanje simptoma.

Što su ljudi uplašeniji i nesigurniji, to su skloniji izolaciji i samokvantifikaciji. Kako primećuje Will Davies u knjizi The Happiness Industry, upravo taj stalni osećaj anksioznosti predstavlja dominantnu silu neoliberalnog poretka.

Programi wellnessa na poslu i kampanje mentalnog zdravlja često koriste metrike i indikatore koji dodatno podstiču osećaj neadekvatnosti i takmičenja. Pritisak da se optimizuje mindfulness i ovlada „brigom o sebi“ često pogoršava stanje. Ako je neko anksiozan, pretpostavlja se da je problem u njegovim ličnim propustima — loš san, ishrana, nedovoljno vežbanja, manjak opuštanja.

Takvi personalizovani pristupi udaljavaju ljude jedne od drugih — svi se bore u istom sistemu, ali pojedinačno i okrenuti ka unutra, jer smo uvereni da promenu možemo postići samo individualno.

U tom okviru, sistemski efekti roda, rase, klase, sposobnosti i seksualnosti postaju nevidljivi. Društveni problemi se prevode u individualne odgovornosti — što je neefikasan okvir za mentalno zdravlje jer prebacuje teret brige na pojedinca.

Svi smo anksiozni

Kako ističe Mark Fisher u Capitalist Realism, anksioznost uvek ima društvene uzroke, ali smo sprečeni da ih vidimo kao zajedničke. Ljudi veruju da je patnja lična i da moraju sami da se bore — što povećava ranjivost i osećaj zamenjivosti.

Mnogi proizvodi za „lečenje“ nesigurnosti iskrivljuju naše razumevanje anksioznosti i njene društvene funkcije. Danas sve više ljudi živi u materijalnoj i emocionalnoj nepredvidivosti bez presedana. Kriterijumi uspeha su nejasni i stalno promenljivi. Tretmani koji ignorišu zajedničko iskustvo n**e usamljena putovanja.

Iako je privlačnost individualnih terapijskih pristupa razumljiva, rezultat je ekonomija anksioznosti koja s jedne strane krivicu prebacuje na lične propuste, a s druge depolitizuje anksioznost prikrivajući kapitalistički kontekst u kojem se nesigurnost proizvodi.

Studije o vezi anksioznosti i finansijske krize 2008. pokazuju da je ekonomska nesigurnost ključni stresor. Ne možemo odvajati anksioznost od ekonomskih odnosa u kojima ljudi žive.

Izveštaji o klimatskim promenama govore o ‘eko-anksioznosti’. Institut za prekarne svesti naglašava da se samo kroz izgradnju zajedničke solidarnosti može obnoviti kolektivno poverenje i razgraditi trenutni mentalno-zdravstveni kartel.

Širenje ekonomije anksioznosti i osećaja otuđenja istovremeno sadrži seme novih oblika kolektivne brige — jer daje jasan fokus za organizovanje.

Povezujući individualne probleme sa strukturnim uzrocima, možemo prepoznati sistemsku prirodu naših nesigurnosti. Izazovi mentalnog zdravlja nisu samo lični, već i kolektivni. Cilj nije samo prepričati iskustva, već ih preoblikovati u solidarnost anksioznih — i kroz zajedničko poverenje i osećanje zaista početi da se osećamo bolje.“
Political Self

Potreba da pripadamo veoma je važna za naš identitet.Bez doživljaja pripadnosti nekoj grupi teško da se možemo osećati d...
03/02/2026

Potreba da pripadamo veoma je važna za naš identitet.

Bez doživljaja pripadnosti nekoj grupi teško da se možemo osećati dobro u vezi sebe.

A najvažnije grupe u našem razvojnom periodu su porodica i vršnjaci.

Kada je u pitanju porodica, neki ljudi imaju doživljaj kao da ih je "roda ispustila u pogrešno gnezdo".

Dakle, vide sebe različite od svoje okoline. I samim tim pogrešne, neadekvatne, drugačije, ali u negativnom kontekstu. Kao da sa njima nešto nije u redu.

Ako se prepoznajete u ovom uvodu, najbolje znate koliko usamljenosti, bola i osećanja neadekvatnosti nosite u sebi.

Slično kao u basni o "ružnom pačetu".

U kojoj se nalazi i odgovor kako stići do isceljenja - a to je da nađete svoje jato.

To znači da je potrebno da budete sa sebi sličnima, najpre po senzibilitetu, osobinama ličnosti, vrednostima, ciljevima, interesovanjima, i sl.

Kako ćete prepoznati da li je jato Vaše?

Po tome što ćete osećati da ste deo grupe. Da je sa Vama sve u redu. Da su Vaše želje i potrebe normalne.

Kako da ne zalutate tražeći svoje jato?

Tako što se nećete dugo zadržavati tamo gde imate doživljaj da ste "autsajder".

Juče smo počeli sa serijom od osam radionica iz Relacione transakcione analize.Radoznali smo da saznamo koja ćemo sve me...
30/01/2026

Juče smo počeli sa serijom od osam radionica iz Relacione transakcione analize.

Radoznali smo da saznamo koja ćemo sve mesta unutar sebe posetiti tokom ovog zajedničkog putovanja.

Nakon veoma pozitivnog fidbeka prethodne tri generacije koje su učestvovale u ovoj edukaciji, sa zadovoljstvom vas poziv...
27/01/2026

Nakon veoma pozitivnog fidbeka prethodne tri generacije koje su učestvovale u ovoj edukaciji, sa zadovoljstvom vas pozivamo na seriju od osam radionica "Primena TA u radu sa decom i tinejdžerima", koja počinje 7. februara 2026.

Četiri radionice su online, a četri uživo u Novom Sadu.

Radionice vodi Alina Comendant (CTA- P, PTSTA-P) transakciona psihoterapeutkinja, edukatorka i supervizorka trasakcione analize u oblasti psihoterapije, kao i Geštalt terapeutkinja igrom. Radi sa decom, adolescentima i odraslim u privatnoj praksi u Hilversumu u Holandiji. Sa svojim iskustvom i u pedagogiji, Alina uživa da razvija i realizuje međunarodne edukacije ovog tipa.

Teme, datumi radionica, satnica i način održavanja:

1. Započinjanje procesa psihoterapije sa decom, tinejdžerima i njihovim roditeljima (prva seansa, građenje radnog saveza, ugovaranje, postavljanje dijagnoze). Ova radionica će biti online 7. februara 2026., 9-16h, sa pauzom za ručak od sat vremena.
2. i 3. Mapa terapijskog procesa i jačanje Selfa kod dece i tinejdžera. Ove radionice će biti uživo u Novom Sadu 7. i 8. marta, prvi dan od 9 do 17.30h, drugi dan od 9 do 15.30h, sa pauzom za ručak od sat vremena.
4. Razvojni stadijumi i ego stanje Deteta. Ova radionica će biti 9. maja online, 9-16h.
5. Razvoj u adolescenciji i intervencije. Ova radionica će biti 12. septembra, online, 9-16h.
6. Transakciona analiza i teorije roditeljstva. Ova radionica će biti 3. oktobra online, 9-16h.
7. i 8. Projektivne i kreativne tehnike: istraživanje i pravljenje skulpture porodice od gline: rad sa skriptom. Ova dvodnevna radionica će biti 21. i 22. novembra uživo u Novom Sadu. Prvi dan od 9 do 17.30h, drugi dan od 9 do 15.30h.

Uslov za prijavu je završena uvodna edukacija u transakcionu analizu.

Po završetku edukacije dobijate sertifikat o 48 sati napredne TA edukacije.

Cena edukacije je 1200 dinara po jednoj radionici (14.400 po radionici ako vam je potrebam prevod), plaćanje je u celosti ili u ratama, pet dana pre radionice.

Cena svih osam radionica je 96.000 dinara (115.200 ako Vam je potreban prevod), koje ste u obavezi da isplatite ukoliko pristupite edukaciji, bez obzira da li učestvujete na svim radionicama ili ne.

Prijavom na edukaciju potvrđujete da ste saglasni sa ovim.

Veličina grupe je ograničena na 20 učesnika, prijave primamo do popunjavanje grupe.

Nakon što vam potvrdimo prijem prijave i da je grupa formirana, biće potrebno da u roku sedam dana uplatite depozit od 24.000 dinara (28.800 za radionice sa prevodom), koji pokriva poslednje dve radionice. Ova uplata je nepovratna.

Takođe je potrebno da pri prijavi naglasite da li Vam je potreban prevod sa engleskog na srpski.

Prijavu pošaljite na utasedukacije@gmail.com

“Traumatizovani dečiji delovi nas su izvor ponavljajućih obrazaca, koje prati snažan emotivni naboj i emocionalna disreg...
20/01/2026

“Traumatizovani dečiji delovi nas su izvor ponavljajućih obrazaca, koje prati snažan emotivni naboj i emocionalna disregulacija.

Mi kao odrasli pokušavamo da imamo život, i nevoljni smo da budemo domaćin ovom hronočno disregulisanom, prestravljenom i osramoćenom detetu unutar nas.

Dečiji deo nastavlja da pati zbog toga, i umesto roditelja koji ranije nisu razumeli i pomagali, sada odrasli deo nas želi da ga se reši, i ne vidi emocionalno odbačeno dete koje je u nama.

Ali, traumatizovani dečiji deo ne može biti zataškan, bez obzira koliko je neprepoznat”.

Shaw, D.

Ukoliko si na edukacije iz transakcione analize ili si je već završio/la, a zanima te kako se ovi delovi nas (koje pokušavamo da zataškamo) manifestuju u ponašanju naših klijenata (a i nas), prijavi se na ciklus od osam radionica “Relaciona transakciona analiza u praksi”.

Više informacija možeš naći na ovom linku: https://danijelabudisa.com/relaciona-transakciona-analiza-u-praksi/

Dobro došao/la, imamo još nekoliko slobodnih mesta.

Kako može da izgleda izdaja sebe?Kada ne uvažavamo dešavanja u našem telu.Kada ignorišemi sopstvene fizičke potrebe.Kada...
15/01/2026

Kako može da izgleda izdaja sebe?

Kada ne uvažavamo dešavanja u našem telu.

Kada ignorišemi sopstvene fizičke potrebe.

Kada se smanjujemo da bi se neko drugi osećao većim.

Kada idemo na mesta i sa ljudima koji nam ne prijaju.

I na mnoge druge načine.

Međutim, izdaja sebe i nije tako besmislena kao što se čini na prvi pogled.

To je vrlo inteligentna strategija preživljavanja u okruženju koje insistira na podređivanju.

Podređivanju potrebama jačih, većih i moćnijih.

Onima od kojih zavisimo, miislimo da zavisimo ili se osećamo tako.

Zato ako primetimo da radimo protiv sebe, važno je da izbegnemo samoosuđivanje.

Umesto toga, dobro bi bilo da ostanemo radoznali i zapitamo se šta time želimo ili pokušavamo da postignemo.

I šta to govori o našem iskustvu.

Takođe, vrlo je važno da u procesu traganja za odgovorima potražimo podršku pouzdanih, dobronamernih i kompetentnih drugih.

"Više od svesnih verbalizacija koje dolaze iz leve hemisfere, desna hemisfera-desna hemisfera komunikacija između klijen...
13/01/2026

"Više od svesnih verbalizacija koje dolaze iz leve hemisfere, desna hemisfera-desna hemisfera komunikacija između klijenta i terapeuta, koja je vizuelno facijalna, auditorno zvučna, taktilno gestikulativna, otkriva dublje aspekte ličnosti i klijenta I terapeuta."

Schore, 2019.

Zato je nesveseno u Relacionoj transakcionoj analizi u fokusu psihoterapijskog rada.

Ukoliko ste radoznali da naučite više o ovom pristupu, dobro došli ste na seriju od osam radionica o Relacionoj TA.

Više informacija o radionicama možete naći na našem linku ispod:

https://danijelabudisa.com/relaciona-transakciona-analiza-u-praksi/

Počinjemo 29.1. sa radom, prijavu pošaljite na utasedukacije@gmail.com

Najfundamentalnija ljudska anksioznost je separaciona (anksioznost od razvajanja).Po teoriji objektnih odnosa, sve naše ...
05/01/2026

Najfundamentalnija ljudska anksioznost je separaciona (anksioznost od razvajanja).

Po teoriji objektnih odnosa, sve naše druge anksioznosti su odbrana od separacione.

Verovali ili ne, “lakše” nam se plašiti ludila, telesnih bolesti, ili nečeg neodređenog nego osećati prestravljenost da ćemo se nepovratno razvojiti od primarnih staratelja. Što je u našoj kulturi najčešće majka.

Jer bez nje ne možemo fizički preživeti.

Zato je važno da obratimo pažnju kako reagujemo na razdvajanja, i iz toga učimo o sebi i svojim ranjivostima.

"Najbolje se osećam kada ne razmišljam kako se osećam".Rečenica iz filma "Toma".Koja odlično opisuje strategiju preživlj...
02/01/2026

"Najbolje se osećam kada ne razmišljam kako se osećam".

Rečenica iz filma "Toma".

Koja odlično opisuje strategiju preživljavanja traumatizovanih.

Posebno onih, kojima su izvor opasnosti bili najbliži.

Oni koji su trebali da vole.

Štite.

Umiruju.

Ohrabruju.

Podržavaju.

A nisu.

Jer ni oni nisu imali nekog takvog.

Rezultat toga je preplavljujući i nepodnošljiv bol.

Jedini način da se izborimo sa njim je da ga odsečemo - ne mislimo o njemu i da ga ne osećamo.

Sve da bi preživeli - fizički i psihološki.

Jer je preživljavanje prioritet.

Cena te strategije dugoročno je veoma visoka - gubitak telesnog i mentalnog zdravlja.

Da je ne bismo platili, zapravo moramo mnogo i dugo da se bavimo sobom.

Da se upoznamo i sprijateljimo sa svim otcepljenim delovima sebe.

Što podrazumeva i povezivanje sa mnogo bola.

Od kojeg smo bežali godinama i decenijama.

Neko kroz preteran rad, neko kroz prejedanje, neko kroz opijanje, brojne ljubavne veze....niz je veoma dugačak.

Želimo nam svima u 2026. dovoljno hrabrosti da se pozabavimo sobom.

Da bismo stvarno živeli.

"Naše saučešništvo sa ugnjetavačima je da pravimo kompromis u kom se odričemo svoje autonomije i odgovornosti zarad iluz...
31/12/2025

"Naše saučešništvo sa ugnjetavačima je da pravimo kompromis u kom se odričemo svoje autonomije i odgovornosti zarad iluzija komfora i sigurnosti koje nam n**e ugnjetavači.“

Erih From

Želimo nam da ponovo prisvojimo autonomiju i odgovornost, a odbacimo lažni komfor i sigurnost koje nam u izobilju n**e autoritarni lideri.

Čemu se sve prilagodimo tokom života? I u tom prilagođavanju normama toliko se udaljimo od sebe, da nam patnja preostane...
23/12/2025

Čemu se sve prilagodimo tokom života?

I u tom prilagođavanju normama toliko se udaljimo od sebe, da nam patnja preostane kao jedini znak smo zalutali.

Sjajna radionica o sistemskom ugnjetavanju, koji je vodio Deepak Dhananjaya u UTAS-u početkom decembra.

Sistemsko ugnjetavanje svakako ne zaobilazi oblast mentalnog zdravlja, naprotiv - medicina i psihoterapija mogu (p)ostati alat za efikasnije potčinjavanje, ako ne mislimo o ovom riziku i kritički ne preispitujemo naše bazične filozofske postavke, metode i intervencije.

Zato “pravda za patnju” - nemojmo da ukinemo sebi “privilegiju” da patimo. Patnja je često prvi korak u procesu vraćanja sebi i pronalaženju svoje zajednice.

Ukoliko te zanima primena transakcione analize u radu sa decom i adolescentima, pridruži nam se!
21/12/2025

Ukoliko te zanima primena transakcione analize u radu sa decom i adolescentima, pridruži nam se!

Nakon veoma pozitivnog fidbeka prethodne tri generacije koje su učestvovale u ovoj edukaciji, sa zadovoljstvom vas pozivamo na seriju od osam radionica “Primena TA u radu sa decom i tinejdžerima”, koja počinje 7. februara 2026. Četiri radionice su online, a četri uživo u Novom Sadu. Radion...

Address

Jastrebačka 38
Novi Sad
21000

Opening Hours

Monday 09:00 - 21:00
Tuesday 09:00 - 21:00
Wednesday 09:00 - 21:00
Thursday 09:00 - 21:00
Friday 09:00 - 21:00
Saturday 09:00 - 13:00

Telephone

+38163465847

Website

http://www.utas.edu.rs/

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when UTAS Institut za Relacionu transakcionu analizu posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Practice

Send a message to UTAS Institut za Relacionu transakcionu analizu:

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram

Category