Therapycon

20/01/2026

Kakve veze imaju maske s mentalnim zdravljem? Oh, imaju, imaju...

Pust, mesopust, maškare, mačkare, poklade, karneval, fašnik, peto godišnje doba… sve su to nazivi aktualnog najluđeg dijela godine. Druga polovica siječnja i veljača su rezervirani za maskiranje, prerušavanje, ples, pjesmu, veselje, katarzični humor i satiru, šarenilo, kaos, stvaranje buke, oslobađanje od svih pravila i okova, brutalnu iskrenost i kritiku bez zadrške, izricanje neizrecivog, prizivanje vjere i nade u dolazak ljepših i boljih dana te simboličko i ritualno tjeranje i uništenje svega onoga što nam u životu donosi neugodu.

Već čitajući ovaj uvod je iz njega jasno da su ti dani ludovanja svojevrsna mini psihoterapija, kako za pojedinca, tako i za kolektiv. Na socijalno prihvatljiv način možemo izraziti najveće frustracije, stres, ljutnju, bijes, možemo bez zadrške biti ekspresivni, luckasti i izvan svih regula. Ujedno prizivamo bolje raspoloženje, veselje i nadu, socijaliziramo se, ponovno međusobno povezujemo, stvaramo neke nove odnose, ali i obnavljamo osjećaj pripadanja i vezu sa tradicijom naše zajednice. Dobrobiti za naše mentalno zdravlje su time nemjerljivi!

Kroz maškaranje, glazbu, ples, pokret i kreiranje karnevalskog okružja razvijamo kreativnost i ekspresiju, ali što je najvažnije dolazimo u kontakt sa samima sobom. Naše maske govore o nama samima više nego što mislimo. Svaka ideja za maškaranje je zapravo izraz nekog dijela nas; bilo da je on prepoznat i doveden u svjesnost, ili stoji uspavan u našoj slijepoj pjegi. Maske nam mogu pomoći da tim uspavanim, potisnutim, skrivenim, neprepoznatim, neprigrljenim dijelovima nas damo glas, da se igramo s tim aspektima, eksperimentiramo s njima kroz kontakt s drugima te ih osjetimo sada i ovdje. Bojažljivci mogu postati superjunaci, a sramežljivci fatalni zavodnici. Možemo izreći rečenice koje su nam inače neizrecive, pokazati emocije koje su nam inače daleke. I to sve ni manje ni više nego u okrilju sigurnosti maske, kojoj si možemo dozvoliti puno više toga nego što si inače dozvoljavamo u sivoj svakodnevici.

Psihoterapija je itekako prepoznala tu magičnu moć maškaranja te se maske često koriste u psihoterapijskom radu. U Gestalt psihoterapiji se klijentu može ponuditi da istraži sebe kroz pripremu izrade maske i sam proces izrade, ekspresiju maske kroz glas, pokret, ples, igranje uloga i dijaloge. Time se pruža niz različitih mogućnosti eksploracije polariteta klijenta, neosviještenih i/ili potisnutih emocija, skrivenih/potisnutih/odbačenih dijelova selfa, unutarnjih konflikata, granica, samoprezentacije/maske koju nosimo u svakodnevici i unutarnjeg svijeta koji je drugačiji itd. Također eksperimentiranje različitih ponašanja kroz masku klijentima otvara neke sasvim nove vidike te za klijente može biti katarzično iskustvo.

Za kraj ove objave bih vam poželjela da uživate u predstojećim maškaranim danima, da spoznate nešto o sebi kroz svoju masku, no i da budete odgovorni prema sebi i drugima te vodite računa o vlastitim granicama i umjerenosti!

Živio Pust!

P.S. Fotografija uz objavu je snimljena u prizemlju poslovnog prostora u kojem se nalazi i ured Therapycona, a taj maškarani kutak je s ljubavlju uredila vlasnica prostora. A on, progovarajući o ljubavi prema tradiciji maškaranja, me i inspirirao za pisanje ovog teksta. Hvala Lori!

14/01/2026

Jučer sam zajedno s kolegicama gostovala na još jednom zanimljivom i ugodnom panelu i druženju sa studentima Filozofskog fakulteta u Rijeci te Učiteljskog fakulteta u Rijeci.

Hvala doc.dr.sc. Ivanu Cerovac na pozivu!

24/12/2025

02/12/2025

Mentalno zdravlje nije tema za političke obračune. To je pitanje ljudskog dostojanstva i sigurnosti.

Povodom tragičnog slučaja samoozljeđivanja u Zagrebu

Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ), nacionalna mreža organizacija koje pružaju podršku osobama s iskustvom psihičkih poteškoća i zagovaraju zaštitu njihovih prava, apelira na medije i javnost da s najvećom pažnjom i odgovornošću izvještavaju o slučaju 35-godišnje žene koja je, prema navodima policije, sama sebi nanijela ozljede te ih prijavila kao napad.

Riječ je o privatnoj tragediji osobe u ozbiljnoj psihičkoj krizi, a ne o događaju koji smije biti iskorišten za senzacionalizam, politička prepucavanja ili širenje straha i predrasuda prema bilo kojoj skupini – stranim radnicima, migrantima, vjerskim zajednicama ili časnim sestrama.

SUMEZ upozorava na štetu nastalu širenjem netočnih informacija i povezivanjem ovog slučaja s navodnim napadom migranta. Takve dezinformacije povećavaju stigmu, raspiruju netrpeljivost i dodatno opterećuju osobu koja treba stručnu pomoć i zaštitu privatnosti.

Važno je naglasiti kako samoozljeđivanje nije pokušaj dobivanja pažnje od drugih, kao ni aktivnost za dokazivanje statusa.Samoozljeđivanjem osobe nastoje postići rješavanje određenih životnih poteškoća ili teških emocionalnih stanja. Osobe koje se samoozljeđuju nastoje prikriti dokaze takvog ponašanja od drugih. Stoga je potrebno posvetiti posebnu pažnju osobi za koju se sumnja da se samoozljeđuje.

Pozivamo sve medije da se pridržavaju profesionalnih standarda izvještavanja o mentalnom zdravlju i kriznim situacijama te da izbjegavaju senzacionalizam i nagađanja.

Pozivamo i građane da ne dijele neprovjerene sadržaje, da poštuju dostojanstvo i privatnost osobe te da svojim riječima i ponašanjem pridonesu smanjenju stigme.

Mentalno zdravlje nije tema za političke obračune. To je pitanje ljudskog dostojanstva i sigurnosti.

‍

SUMEZ – Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje


*******************************************

Kontakti službi za mentalno zdravlje:

Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu – KBC Zagreb
U sklopu Klinike djeluje CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA gdje se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefonom 01 2376 470 od 0 do 24 sata.

Psihološki centar TESA
Telefon za psihološku pomoć radnim danom od 10 do 22h: 01 4828 888
Internet savjetovalište – 0 – 24 sata, svim danima: psiho.pomoc@tesa.hr

Kako si?
Savjetovanje putem e-maila i u prostorima Udruge: savjet@kakosi.hr

Hrabri telefon – savjetodavna linija za roditelje i djecu
Besplatna savjetodavna linija za djecu: 116 111 i besplatna savjetodavna linija za roditelje: 0800 0800, otvorene radnim danom od 9 do 20h. Chat otvoren radnim danom od 15 do 19h i savjetovanje putem e-maila: savjet@hrabritelefon.hr i hrabrisa@hrabritelefon.hr

Plavi telefon
Besplatna savjetodavna linija: 01 4833 888, savjetovanje putem e-maila: info@plavi-telefon.hr

SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava
Savjetodavna linija: 051/211 888, e-mail: pomoc@sos-rijeka.org

Ženska pomoć sada – SOS telefon s Prihvatnim centrom za žene i djecu
SOS besplatni telefon: 0800 655 222, e-mail: zenskapomocsada@gmail.com

Autonomna ženska kuća
Besplatna savjetodavna linija koja je otvorena radnim danom od 11 do 17h: 0800 55 44

Udruga za podršku žrtvama i svjedocima – Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja

Besplatna savjetodavna linija za emocionalnu podršku i pravno informiranje, otvorena 24 sata dnevno svakim danom, uključujući vikende, blagdane i praznike: 116 006

https://sumez.hr/novosti/poziv-na-odgovorno-izvjestavanje-i-javnu-raspravu-sumez-reagira-na-slucaj-samoozljedivanja

02/12/2025

Hvala Festival empatije na pozivu za sudjelovanje te izvrsnoj organizaciji i suradnji, zajedno s Udruga "Kulturni front" 🙂

29/11/2025

Hvala publici na fantastičnoj raspravi!

Moglo se čuti nešto više o kompleksnosti faktora koji utječu na razvoj tog uvjerenja, njegovim najčešćim oblicima manifestacije u svakodnevnom životu, utjecaju istoga na mentalno i tjelesno zdravlje, kao i o mogućim načinima kako izaći iz njegovog začaranog kruga.

26/11/2025

Vidimo se danas poslijepodne u 17:30, Opatija, M.Tita 42, Udruga "Kulturni front" Hvala Festival empatije na pozivu i prilici da zajedno pričamo o temi osjećaja neuspjeha!

Danas u Kulturnom frontu (adresa: Maršala Tita 42) u 17:30 h se zbiva jedno super predavanje za sve one koji imaju malog vražićka na ramenu koji kaže 'Nisi dovoljno dobar/dobra! Trebaš još bolje, još jače, još više!'. Taj unutarnji glas o sebi češće ističe ono loše, a rjeđe ono dobro. I nije to tako rijetka pojava kako biste mislili. Ima nas puno. I onda je pitanje koliko se uz takvo nepovoljno vjerovanje o sebi angažiramo u svojoj okolini, tj. to nas zna više kočiti nego pomoći.

22/11/2025

Glazba i mentalno zdravlje - u cijelom svijetu glazbe (neovisno o katoličkim korijenima) danas se obilježava spomendan sv. Cecilije, zaštitnice glazbe i glazbenika, što me je potaknulo da napišem tekst o značenju glazbe za mentalno zdravlje i korištenju glazbe u Gestalt psihoterapiji.

Glazba zauzima vrlo posebno mjesto u mom psihoterapijskom radu i neizmjerno guštam kad mi se pruži prilika i privilegija da povremeno svjedočim procesima u kojima moji klijenti uđu u istraživanje sebe kroz glazbu. Svjesna sam da je to moja vrlo subjektivna preferencija, s obzirom da sam i sama cijeli život na ovaj ili onaj način u glazbi – od činjenice da su se moji roditelji šalili govoreći da sam prije propjevala, nego progovorila, preko teenagerskog uzbuđenja prilikom odlaska na prvi koncert uživo, do neizmjerno posebnih trenutaka kad bih se apsolutno baš svaki svaki svaki svaki put fizički naježila kad bih u zborskom polifonom zajedništvu glasova pjevala Audivi Vocem našeg riječkog velikana ranobarokne glazbe, Vinka Jelića. No unatoč toj mojoj subjektivnoj preferenciji i sama znanost potvrđuje neizmjernu blagodat glazbe u ljudskoj egzistenciji.

Slušanje (ili stvaranje) glazbe povećava dotok krvi u dijelove mozga koji su zaduženi za stvaranje i kontrolu osjećaja, pamćenje, nagone i autonomne funkcije, koji se aktiviraju svaki put kad naše osjetilo sluha percipira glazbu.

Znanstvena istraživanja vrlo jasno govore u prilog tome da je glazba vrlo efikasna u procesima opuštanja, reduciranja stresa te fizičke akutne i kronične boli. Pozitivno utječe na kognitivne i mnestičke funkcije. Može pomoći u stanjima poput demencija i Parkinsonove bolesti, oporavku nakon moždanog udara i traume mozga, tijekom liječenja od karcinoma, pri liječenju od ovisnosti, pri poteškoćama povezanim sa neurodivergencijom, invaliditetima ili različitim psihičkim bolestima i poremećajima itd.

Glazba prati čovječanstvo od njegovih samih začetaka. Dio je gotovo svakog važnog trenutka u našim životima – prati nas od začeća, do našeg zadnjeg daha (a potom prati one koji nas ispraćaju i ostaju iza nas). Uz nas je i kad se socijaliziramo, i kad samujemo. Glazba je puno više od samog zvuka – to je vibracija koja rezonira sa samom srži našeg bića. Govori jezikom naše duše, evocira zaboravljene uspomene te aktivira osjećaje koji su ponekad prekompleksni za suho izražavanje riječima. Ima moć utišati naše najjače oluje ili zapaliti iskru kad se sve drugo čini tupim i bezizražajnim. Daje nam utjehu kad ju ne pronalazimo nigdje drugdje ili pak bude naš vjerni pratitelj u najljepšim trenucima.

Negdje sam jednom pročitala zgodnu metaforu da je glazba hipersonična autocesta u naše podsvjesno i nesvjesno – u osjećaje, misli i neosvještene dijelove našeg bića i postojanja, koji uspavano drijemaju tek kao potencijali, ali ne i implementirana stvarnost. Kao da ima magičnu moć da premosti sav šum i svu buku svakodnevice te nas ponovno dovede u kontakt sa samima sobom. U njoj leži potencijalna čarolija koja, ukoliko ju aktiviramo, nas može povezati s nekim neotkrivenim stvarnostima duboko u nama, bez da racionalno znamo kako se to događa. Ponekad jedino što nedostaje je da integrirate to iskustvo u svakodnevno postojanje. I tada tu na scenu stupa psihoterapija.

U Gestalt psihoterapijskom procesu se može raditi sa bilo kojom pjesmom ili skladbom koja u tom trenutku klijentu padne na um – bilo da je riječ o evociranju i pjevušenju djelića neke pjesme, puštanju uživo neke pjesme ili skladbe, ispisivanju ili recitiranju stihova iz neke pjesme koji su u tom trenutku značajni klijentu, izmišljanju alternativnih stihova ili melodije, kombiniranju glazbe s drugim ekspresivnim tehnikama (asocijativne karte, fotografija, crtanje, slikanje, kolaž, strip, modeliranje, pokret i ples…) itd. Može snažno doprinijeti dodatnom stvaranju ugođaja tijekom vođenih fantazija. Ukoliko je klijent motiviran može i sam stvarati glazbu te tako izraziti sebe, svoj doživljaj i svoju emociju kroz svoj vlastiti glas, improviziranje melodije, tapkanje, lupkanje, improvizirano ili kreativno sviranje instrumenta i sl.

Koja god se tehnika izabrala, uvijek dolazi do mobilizacije i kontakta – sa samom glazbom, okolinom, vlastitim iskustvom, mislima, sjećanjima, senzacijama u tijelu, osjećajima… Glazba može biti medij kojim klijent progovara bez korištenja riječi, ali mu i pomoći da pronađe prave riječi. Može na nedirektivni način klijentu otvoriti put prema iskustvima, emocijama i dijelovima sebe koji su klijentu do tog trenutka ležali izvan dosega svijesti.

Posebno je zanimljivo koristiti glazbu u radu s grupom, gdje glazba postaje mjesto susreta s drugima, ali i samim sobom. Glazba daje iskustvo kontakta i povlačenja iz kontakta kroz aktivno slušanje, participiranje u muziciranju/improvizaciji ili pak kroz kontakt očima s ostalima iz grupe. Također doprinosi osvješćivanju vlastitih granica i otvara vrata istraživanju vlastitih polariteta - npr. kroz izbor dva dijametralno suprotna instrumenta ili melodije (s kojima se onda u procesu klijent identificira i/ili ih koristi u individualnom i/ili grupnom muziciranju te promatra sebe u istome), zatim kroz iskustvo participacije u muziciranju grupe (konfluencija i/ili vezanost) te onda nasuprot tome soliranja (izolacija i/ili separacija), kroz slijeđenje dominantne melodije koju stvara grupa (poslušnost i/ili ovisnost) ili otkrivanje bunta i/ili autonomije kroz kreaciju vlastite drugačije melodije itd.

U samom procesu uopće nije potrebno da klijent ima ikakvo prethodno glazbeno obrazovanje, pa čak ni sluh. Jedino što je važno je da klijent promatra sam sebe što se događa s njime ovdje i sada tijekom tog rada te osvještava svoje aktualne procese uz podršku psihoterapeuta. I da – ako se kojim slučajem pitate, navedeno iskustvo može biti vrlo katarzično i/ili iscjeljujuće.

Na kraju ovog dugog teksta svakoga tko je imao strpljenja pročitati ga do kraja pozivam da osluhne unutar sebe i vidi koja mu pjesma/skladba u ovom trenutku pada na pamet. Pronađite ju. Upalite svoj streaming servis, youtube, stavite svirati CD, ploču ili kasetu…Uzmite si trenutak samo za sebe i samo upijajte čaroliju trenutka i vašeg kontakta s tim trenutkom…a ukoliko želite možete i podijeliti što slušate u komentarima ili prokomentirati koju ulogu ima glazba u vašem životu😊 Uživajte!

15/11/2025

S veseljem sudjelujem u ovogodišnjem Festival empatije 😊
Srijeda, 26.11. u 17:30, Opatija, M.Tita 42, Udruga "Kulturni front".
Ulaz na predavanje se ne naplaćuje.

U suradnji s Therapycon i Udruga "Kulturni front" u OPATIJI se 26. 11. u 17:30 održava predavanje vrsne psihoterapeutkinje Tajane Topo Kero pod nazivom 'Nikad dovoljno dobri - uvjerenje kao saveznik osjećaju neuspjeha'. Tajana će u predavanju koristiti svoja bogata znanja iz Gestalt psihoterapije i Imago terapije odnosa, ali i iskustvena znanja s obzirom na to da više od 15 godina aktivno prakticira psihoterapiju.

O predavanju:

Uvjerenje da (nikad) nismo dovoljno dobri može duboko utjecati na to kako razmišljamo, ponašamo se i osjećamo. Sumnjamo u sebe, propitkujemo vlastitu vrijednost, uspješnost, kompetentnost, učinkovitost, dovoljnost, a što direktno utječe na naše samopouzdanje i samopoštovanje, međuljudske odnose, školovanje, karijeru te zadovoljstvo sobom i vlastitim životom. U ovom predavanju moći ćete čuti nešto više o kompleksnosti faktora koji utječu na razvoj tog uvjerenja, najčešćim oblicima manifestacije ovog uvjerenja u svakodnevnom životu, utjecaju istoga na mentalno i tjelesno zdravlje, kao i o mogućim načinima kako izaći iz njegovog začaranog kruga.

11/11/2025

Srdačno pozvani na Festival empatije - ove godine po prvi p**a i na području Rijeke i Opatije! Ovogodišnja tema Festivala je neuspjeh. Vjerujem da ćete u ovom bogatom programu pronaći i nešto za sebe. Radujem se da ove godine i ja sudjelujem u programu s predavanjem "Nikad dovoljno dobri - uvjerenje kao saveznik osjećaju neuspjeha".

05/10/2025

Još jedna divna Imago radionica

06/09/2025

Sretan 90.!!!! rođendan tati Imago terapije odnosa - dr. Harvilleu Hendrixu, od djelića Imago ekipe Hrvatska 🥳