Risorius Therapy

16/01/2026

ACL REKONSTRUKCIJA: ZAŠTO JE UČENJE HODANJA NEUROFIZIOLOŠKI ZADATAK (ŠTAKE → BEZ ŠTAKA)

U ranim danima nakon rekonstrukcije prednjeg križnog ligamenta (ACL), povratak hoda treba promatrati kao proces neuromuskularne reorganizacije, a ne kao puko “vraćanje opterećenja”. Dominantna ograničenja su artrogena inhibicija kvadricepsa, promijenjena aferentna informacija iz zgloba i promjena timinga mišićne aktivacije u kritičnom prozoru rane faze oslonca.

KLJUČNI MEHANIZMI KOJI MIJENJAJU HOD

1) ARTROGENA INHIBICIJA KVADRICEPSA (AMI)
•Izljev i bol stvaraju refleksnu inhibiciju kvadricepsa preko spinalnih i supraspinalnih puteva.
•Smanjena voljna aktivacija i smanjen RFD kompromitiraju stabilizaciju u prvih 100–200 ms oslonca.

2) PROPRIOCEPTIVNI "SLABIJI SIGNAL" PROMJENA JOINT SENSE-A
•Promijenjen mehanoreceptivni input i kapsularna iritacija smanjuju pouzdanost informacije o položaju/opterećenju.
•CNS kompenzira povećanjem rigidnosti, oslanjanjem na vid i proksimalnim strategijama (kuk/trup).

3) NOCICEPTIVNO-MOTORIČKO PREUSMJERAVANJE
•Bol remeti amplitude i timing aktivacije te povećava ko-kontrakciju kao zaštitni mehanizam.
•Rezultat su energetski skuplji i biomehanički suboptimalni obrasci.

ZAŠTO ŠTAKE POMAŽU (NEUROMUSKULARNA RACIONALIZACIJA)

•Smanjuju error signal (bol/nesigurnost) i omogućuju veći volumen kvalitetnih ponavljanja.
•Omogućuju postupno učenje load acceptance uz kontrolu ekstenzije i kontroliranu fleksiju.
•Smanjuju prebacivanje opterećenja na kontralateralnu stranu i limitiraju razvoj kompenzacijskih strategija.

ŠTO DEFINIRA SPREMAN PRIJELAZ NA HOD BEZ ŠTAKA

•Brza stabilizacija koljena u ranoj fazi oslonca (bez propadanja) uz adekvatnu kvadriceps aktivaciju.
•Proksimalna kontrola: gluteus medius/max održavaju frontalnu i transverzalnu stabilnost (kontrola femoralne adukcije i interne rotacije).
•Simptomi pod kontrolom: nema porasta izljeva i boli kroz dan ili sljedeće jutro.
•Normalizacija simetrije: produljenje vremena oslonca na operiranoj nozi i povrat dužine koraka.

Rani cilj rehabilitacije hoda je izgraditi pouzdanu neuromuskularnu stabilizaciju, ne “odraditi kilometražu”.

13/01/2026

Zašto si jači prije nego što izgledaš veći? 🧠⚡

Tvoj mozak nadograđuje živčani sustav prije nego što mišići rastu!
🔬 Što se događa prvih 6 tjedana:
Živčana revolucija:
• Mozak povećava učestalost živčanih signala
• Aktivira se više mišićnih vlakana odjednom
• Jača komunikacija mozak-mišić
Molekularna priprema:
• Acetilkolin (neurotransmiter) brže djeluje
• Satelitske stanice se bude iz "spavanja"
• mTOR signalni put priprema rast

Hormonska eksplozija:
Testosteron i hormon rasta skaču nakon treninga
IGF-1 receptori postaju osjetljiviji
Miostatinska kočnica se olabavljuje
💡 Zašto je ovo bitno?
Tvoje tijelo prvo optimizira "softver" (živce) prije nego gradi "hardver" (mišiće). To je pametno - zašto graditi novi mišić ako ne znaš kako ga koristiti?
⏱️ Vremenska crta:
Tjedan 1-2: Učenje pokreta
Tjedan 3-4: +30-40% snage (bez vidljivog rasta!)
Tjedan 6-8: Konačno vidljiva hipertrofija

Hipertrofija je samo vrh ledenog brijega! Ispod površine - biokemijska simfonija na razini neurona, hormona i gena. 🔥
Nemoj odustati u prvim tjednima. Tvoje tijelo radi, samo na razini koju još ne vidiš! 💯
Vjeruj procesu. 🏆

ŽivčanaPrilagodba Fiziologija Trening mTOR Neurologija FitnessMotivacija

09/01/2026

REHABILITACIJA NOGOMETAŠA NAKON OPERACIJE ACL-A – FIZIOLOGIJA ISPRED “VJEŽBI”

Rehabilitacija ACL-a nije skup nasumičnih vježbi, već kontrolirani proces prilagodbe tetiva, grafta i neuromuskularnog sustava na rastuće opterećenje.

Svaka faza ima točno definiran fiziološki cilj:

🔹 1. TOLERANCIJA

Izometrijske kontrakcije
→ analgezija, tolerancija na stres, minimalni strain na graft i tetive
Cilj: naučiti tkivo nositi opterećenje bez iritacije

🔹 2. KAPACITET

Spora koncentrična i ekscentrična kontrakcija
→ kolagenski remodeling, povećanje kapaciteta tetive
Cilj: izgraditi bazu koja može podnijeti veće sile

🔹 3. VISOKI KAPACITET

Ekscentrični rad s visokim opterećenjem
→ povećanje maksimalnog toleriranog stresa
Cilj: priprema tetive i grafta za zahtjeve nogometa

🔹 4. ELASTIČNOST

Brzi koncentrično-ekscentrični (SSC) pokreti
→ aktivacija interfascikularnog klizanja (IFM), povećanje stiffnessa i povrat elastične energije
Cilj: da tkivo počne “raditi brzo”, a ne samo snažno

🔹 5. EKSPRESIJA

Sprint, skok, promjene smjera (COD)
→ integracija ACL-a i tetiva u realne brzine i sile igre
Cilj: pripremit tkivo kako bi se sto lakse adaptiralo na zahtjeve sporta

⚠️ KLINIČKA PORUKA

➡️ Nijedna faza ne smije biti preskočena
➡️ Snaga bez elastičnosti ne štiti ACL
➡️ Elastičnost bez kapaciteta vodi iritaciji tetive

Uspješna rehabilitacija nije „brza“, nego točno tempirana – prema biologiji tkiva i zahtjevima nogometa.




Risorius Therapy

09/01/2026

U ovom slučaju riječ je o višestrukoj ozljedi lijevog koljena koja uključuje:
– rupturu prednje križne sveze (ACL)
– rupturu medijalnog meniska
– tešku hondralnu leziju (IV stupanj) medijalnog kondila femura
– izraženu rotacijsku i anterolateralnu nestabilnost koljena

Zbog kombinacije ligamentarne, meniskalne i hrskavične patologije učinjena je artroskopska operacija koljena koja je uključivala:
✔ rekonstrukciju ACL-a autolognim graftom (semitendinosus + gracilis)
✔ šivanje medijalnog meniska all-inside tehnikom
✔ mikrofrakturu oštećene zglobne hrskavice
✔ dodatnu anterolateralnu stabilizaciju koljena (modificirani Lemaire) radi kontrole rotacije

🎯 Cilj ovakvog operativnog pristupa nije samo „popraviti strukture”, već:
– osigurati dugoročnu mehaničku stabilnost
– očuvati menisk kao ključni amortizer koljena
– potaknuti biološko cijeljenje hrskavice
– smanjiti rizik ponovne ozljede pri povratku sportu

🔬 Upravo zato rehabilitacija nakon ovakvih zahvata mora biti individualizirana, fazno vođena i temeljena na:
– biološkom cijeljenju ligamenta, meniska i hrskavice
– kontroli opterećenja i rotacijskih sila
– postupnom vraćanju snage, kontrole i brzine
– jasnim kriterijima, a ne rokovima

👉 Operacija je tek početak.
Pravi posao počinje u rehabilitaciji.

17/12/2025

"Klinička pristup, Dijagnostika i Funkcionalna Anatomija koljena"
Predavač: Doc. prim. dr. sci. Eduard Rod, dr. med. spec. ortoped
13.12. 2025.

15/12/2025

Iskreno jedna od dražih rehabilitacija, nebi rekao naporna iako smo se baš naradili. Patrik je rukometaš i kapetan Rukometnog kluba Spačva iz VK. Čovjek je nekoliko mjeseci svaki dan dolazio bez ijednog p**a da je zakasnio na rehabilitaciju iz Vinkovaca, odrađivao krvavo treninge, upijao, pratio i slušao i na kraju krajeva smo postali baš dobri prijatelji šta mi je iznimno drago. Uvijek kažem i stojim iza toga, sa pravim profesionalcima je zbilja najlakše radit. Sportaši sa takvim radnim navikama i odgovornosti koja dolazi uz sav taj trud i rad su zbilja po meni frajeri i samo im je nebo granica. Bilo mi je iznimno drago biti dio ovog procesa oporavka i Patriku želimo puno sreće i najbitnije zdravlja u nastavku karijere i naravno potpora smo mu koliko god treba!

Pačo💪🏻🤝🏻

13/12/2025

Subotu smo proveli u društvu sa najboljim doktorom ortopedom u Hrvatskoj, imali smo radionicu na temu " Klinička dijagnostika zgloba koljena". Jako puno korisnih informacija o anatomiji, palpaciji, provodili smo kliničke testove za razna bolna stanja vezano za koljeno. Nešto smo naučili, nešto smo ponovili ali svakako smo se vratili osnovama i iz prve ruke poslušali kako to radi jedan od najvećih stručnjaka u Hrvatskoj dr. Eduard Rod kojem se ovim putem zahvaljujemo što je našao vremena za dolazak u Osijek i veselimo se budućim druženjima koje svakako planiramo nakon što prodje svjetsko nogometno prvenstvo u Americi uz veliku podršku doktoru i nogometnoj reprezentaciji na što boljem plasmanu!

Htio bi se zahvalit svim sudionicima na njihovom dolasku i podršci da održimo radionicu i dovedemo ovakvog stručnjaka u naš grad.

Veliko hvala našim sportašima Melani i Domagoju, što su našli vremena i dopustili da vidimo kako to izgledaju koljena nakon operativnih zahvata i nažalost nakon težih ozljeda iz prve ruke.

Hvala našem dragom prijatelju Element media by Igor Miličić na uvijek kul fotkama🫶🏻

Hvala mom Renato Stupar na dizajnu i izradi certifikata za sudjelovanje na radionici i hvala Printibo za printanje💪🏻

😁

12/12/2025

BOWEN TEHNIKA VS. TRENING SNAGE

1. OSNOVNA RAZLIKA U FILOZOFIJI PRISTUPA
BOWEN TEHNIKA
- Manualna, izuzetno blaga tehnika koja koristi lagane pokrete preko fascije, tetiva i mišićnih triger točaka.
- Cilja autonomni živčani sustav, posebno parasimpatikus → smanjenje napetosti, bolnosti i hipersenzitivnosti tkiva.
- Pristup: „Minimalni podražaj da tijelo samo reorganizira napetosti”.

TRENING SNAGE
- Aktivni pristup koji uključuje mehaničko opterećenje tkiva.
- Cilja mišićnu kontraktilnost, neuromuskularnu koordinaciju, tendon-ligament adaptacije i opću otpornost tkiva.
- Pristup: „Strukturirani stres za stvaranje adaptacije i dugoročne promjene”.

2. MEHANIZAM DJELOVANJA
BOWEN TEHNIKA
- Regulacija tonusa preko spinalnih i supraspinalnih refleksnih puteva.
- Smirivanje simpatičke hiperaktivacije → bolja perfuzija, smanjenje zaštitnih spazama.
- Smanjuje subjektivnu bol kratkoročno.
- Utječe više na percepciju boli nego na mehaničku sposobnost tkiva.

TRENING SNAGE
- Mehanička progresivna tenzija → hipertrofija, povećanje kapaciteta tetive, jačanje vezivnih struktura.
- Poboljšanje motorne kontrole, RFD, koordinacije i inter-/intramuskularne aktivacije.
- Dovodi do strukturnih promjena: veći poprečni presjek mišića, veća gustoća kolagena, jača tetiva, bolja stabilnost.

3. AKUTNI VS. DUGOROČNI UČINAK
BOWEN TEHNIKA – akutni učinak
- Brzo smanjenje napetosti.
- Poboljšanje osjećaja pokretljivosti.
- Smanjenje somatskog stresa.
- Učinak kratkotrajan.

TRENING SNAGE – dugoročni učinak
- Stvaranje trajnih adaptacija na mišićima, tetivama, ligamentima i kostima.
- Dugoročno smanjuje rizik od ponovne ozljede.
- Učinci su kumulativni i mjerljivi.

4. ZA ŠTO JE ŠTO BOLJE?
BOWEN – korisno kada je:
- Visoka zaštitna tenzija i spazam.
- Dominira preosjetljivost živčanog sustava.
- Akutna iritacija.
- Pacijent pod stresom.
- Potrebno smiriti tonus prije aktivne terapije.

TRENING SNAGE – bolji kada:
- Želimo dugoročno ukloniti uzrok.
- Postoji slabost, nestabilnost ili tendinopatija.
- Sportaš se vraća maksimalnim zahtjevima.
- Treba povećati funkciju, a ne samo smanjiti simptome.

5. USPOREDBA ISHODA
Smanjenje boli (akutno):
- Bowen: brzo
- Snaga: također, ali ovisi o opterećenju

Dugoročna eliminacija simptoma:
- Bowen: ne gradi kapacitet
- Snaga: da, gradi otpornost

Strukturne adaptacije:
- Bowen: nema
- Snaga: prisutne

Prevencija ozljeda:
- Bowen: minimalna
- Snaga: visoka

6. NAJBOLJA PRAKSA
Najbolje rezultate daje kombinacija:

1) Bowen – za smirivanje autonomnog sustava i smanjenje zaštitnih mehanizama
2) Trening snage – za stvarnu promjenu tkiva, funkciju i prevenciju ozljeda

7. ZAKLJUČAK
Bowen smanjuje simptome i regulira tonus, ali trening snage mijenja tkivo, vraća funkciju i prevenira povratak boli. Komplementarni su, ali nisu jednako snažni u dugoročnom učinku.

Nemam apsolutno ništa protiv bilo koje tehnike rada, samo imam problem sa interpretacijom tih tehnika od raznih stručnjaka koji to provode, stavljajući iste te tehnike ispred treninga snage, tjelovježbe i sl.

Najlakše je "prodat" danas ljudima pasivne metode lječenja, jer smo svi postali pasivni i u komfor zoni. Zašto bi vježbali i bili uporni u mjenjanju svojih životnih navika kad možemo samo leći na stol i čudotvorno će nas netko oporavit.

Risorius

12/12/2025

“Klinička vježba” ili “terapijska vježba” – u 99% slučajeva je čista marketinška etiketa. Isto vrijedi i za “klinički pilates”.

Što je zapravo istina?

Ne postoji nikakvo posebno, magično “kliničko” svojstvo vježbe.

Fiziološke adaptacije na vježbanje su univerzalne. Mišići, tetive, zglobovi i živčani sustav uvijek reagiraju po istim principima — bez obzira zove li se program “terapijski”, “rehabilitacijski”, “kondicijski”, “klinički” ili “pilates”.

Ono što se mijenja nije vrsta adaptacije, nego:
- kontekst (ozljeda / zdravlje / performans)
- ciljevi (funkcija, mobilnost, snaga, eksplozivnost…)
- doziranje (intenzitet, volumen, progresija)

Ali posebnih “kliničkih” adaptacija — nema.

Gdje nastaje problem?

Često vidimo da se ovi marketinški termini koriste kao opravdanje za izvođenje vježbi preniskog intenziteta, bez progresije i bez ikakve stvarne adaptacije — što znači da nema rezultata.

Vježba je učinkovita samo kada je pravilno dozirana i kada stvara dovoljan stimulans da tijelo mora adaptirati — bilo u rehabilitaciji, bilo u sportu.

Koristite nazive kakve želite — nije problem.

Problem nastaje kad se od jednostavne vježbe napravi nešto “magično” i time zanemari ono što je zaista bitno: doziranje, progresija i jasno definiran cilj.

To je jedina “terapija” koja stvarno djeluje.

Risorius

10/12/2025

HAMSTRING ACTIVATION & SPRINTING: ZAŠTO TERETANA NIKAD NEĆE NADMAŠITI SPECIFIČNO OPTEREĆENJE SPRINTA?
(Biomehaničko-fiziološka analiza za sportsku praksu)

Istraživanje Hegyi i sur. (2019) donosi iznimno relevantan podatak za sve trenere, fizioterapeute i S&C stručnjake:
pri trčanju na 75 % maksimalne brzine, aktivacija duge glave m. biceps femoris doseže 115 % maksimalne voljne izometrije.

To znači da sprint – čak i submaksimalni – stvara veći neuromuskularni zahtjev nego ijedna izolirana vježba u teretani.

🔬 Zašto sprint proizvodi ekstremnu aktivaciju hamstringsa?

1) Visoki zahtjevi ekscentričke kontrole u fazi “late swing”

Hamstrings u sprintu rade snažnu ekscentričku deceleraciju tibije pri visokim brzinama.
Ekscentrično opterećenje + velika brzina = ekstremna aktivacija.

2) Produžena dužina vlakna + visoka sila

U sprintu hamstrings rade u dužem mišićnom položaju, između optimalne i produžene dužine → to povećava tenziju i regrutaciju motornih jedinica.

3) Specifičan stretch–shortening ciklus

Sprint uključuje:
• brzu ekscentričku fazu →
• kratku izometričku točku →
• snažnu koncentriku.
Taj ciklus teretana ne može replicirati.

4) Segmentalna koordinacija i neuromotorna sinkronizacija

Hamstringsi nisu izolirani – rade u orkestru s gluteusom, trbuhom i lumbopelvičnom regijom u milisekundama.
To je “task-specific” mehanika koju teretana ne nudi.

🏋️‍♂️ Što znači za trening i rehabilitaciju?

✔ Nordijske, RDL, hip-hinge i deadlift → vrijedni alati za povećanje snage.
❌ Ali nisu dovoljni.

Sprint trenira kvalitetu koja je najbliža stvarnim sportskim zahtjevima:
• ekscentričku izdržljivost
• brzinsku snagu
• neuralnu učinkovitost
• toleranciju na visoke brzine istezanja
• specifičnu otpornost na ozljede

Zato najbolja prevencija hamstring ozljeda uključuje:
1. sprint progresije
2. rad u svim fazama (akceleracija, transition, max velocity)
3. postupno povećanje brzine i duljine koraka
4. biomehaničku edukaciju tehnike sprinta

📌 Ključna poruka

Hamstrings se najbolje treniraju u kontekstu u kojem se i ozljeđuju – u brzom trčanju.
Teretana je važna, ali sprint je nenadomjestiv kapacitetni stimulus.

Ako želimo brže, snažnije i otpornije sportaše — sprintanje mora biti sastavni dio protokola.

29/10/2025

https://www.linkedin.com/posts/mickhughesphysio_acl-injury-will-affect-the-brain-more-than-activity-7385961559858176000-eFBK?utm_source=share&utm_medium=member_ios&rcm=ACoAAB9XwLcBWve5Pv2H8Wppfdt51I2RHwvpNqk

Mali osvrt na ovaj zanimljiv video, sto se to dogadja u našem mozgu nakon ozljede prednjeg križnog ligamenta!

U ranoj fazi rehabilitacije nakon ozljede često se fokusiramo samo na ono što vidimo izvana – otok, bol, smanjeni opseg pokreta, slabost mišića.
Ali ono što se zapravo odvija „ispod površine“ puno je važnije za dugoročan ishod sportaša.

Odmah nakon ozljede tijelo pokreće niz kemijskih i staničnih reakcija s jasnim ciljem:
zaštita → čišćenje → gradnja novog tkiva.

1) Hemostaza i upala

U prvim satima aktiviraju se trombociti i stvaraju zaštitni „čep“.
Oslobađaju se kemijski signali (histamin, prostaglandini) → povećan protok krvi → toplina, otok i crvenilo.
To nije problem – to je biološki početak oporavka.

Neutrofili i makrofagi dolaze „počistiti teren“.
Bez ove faze nema kvalitetne regeneracije tkiva.

2) Proliferacija – početak izgradnje

Fibroblasti stvaraju novi kolagen (tip III) i nove krvne žile.
Ali ovo tkivo je meko, slabo i neorganizirano.
Zato je važno kontrolirati količinu i smjer opterećenja.

👉 Prevelik stres prerano → loša kvaliteta tkiva.
👉 Odgovarajuće doziranje → optimalno usmjeravanje cijeljenja.

3) Remodeliranje

Kroz tjedne i mjesece vlakna se reorganiziraju prema silama koje primaju.
To je razlog zašto progresivno opterećenje nije „stil rada“, nego biološki zakon.

🏃‍♂️ Što ovo znači za SPORTAŠA?
•Tijelo od prvog dana radi na oporavku
•Bol i otok nisu „nazadak”
•Rano strpljenje = brži i kvalitetniji povratak

👨‍⚕️ Što ovo znači za TERAPEUTA?
•Cilj nije „ugasiti upalu“ nego usmjeriti je
•Progresija se vodi odgovorom tkiva, ne kalendarom
•Rani rad = optimizacija procesa cijeljenja, ne agresija

Rehabilitacija nije samo vraćanje pokreta.
To je inteligentno vođeni proces biološke obnove.

Ako razumijemo fiziologiju – donosimo bolje odluke, smanjujemo rizik od recidiva i vraćamo sportaša jačeg nego prije.

Risorius Therapy
Rehabilitacija | Biomehanika | Povratak sportu

ACL injury will affect the brain more than what you think! 🧠 Dustin Grooms & Meredith Chaput, PhD, DPT, SCS give us an absolute Masterclass on effective brain training after ACL injury in Learn.Physio latest Masterclass - Neurocogntive ACLR Rehab Available only at www.learn.physio