ProSelf

26/04/2026

Geštalt psihoterapija pod supervizijom, savjetovanje po geštalt principima, savjetovanje u domeni upravljanja ljudskim potencijalima, treninzi i edukacije

13/04/2026

Kako prepoznati što zapravo osjećam? (na terapiji, a i van nje 😊)

Moji klijenti već znaju da terapijski susret vrlo često započinjem jednostavnim pitanjem: “Kako si?”

Ono što me zanima nije onaj automatski odgovor koji bacamo iz rukava — “dobro sam” — nego me zanima što se zaista događa ispod toga.

Zato klijenta pozivam da zastane i pogleda u sebe 🧐... jer često se dogodi da klijenti kažu “dobro sam”, a u tijelu osjećaju nemir.
Ili, na primjer, misle da su ljuti, a ispod toga se skriva tuga.

Prepoznavanje emocija nije uvijek jednostavno, jer osjećaji rijetko dolaze “čisti”.
Često su slojeviti i pomiješani, i ponekad zbunjujući.

U terapiji si uzimamo vrijeme da to istražimo.
Zastanemo i zajedno se pitamo:
• Što se događa u tvom tijelu? (napetost, težina, slabost…)
• Koje misli ti prolaze kroz glavu?
• Što ti trenutno treba?

Važno mi je da klijenti znaju da emocije nisu problem koji treba riješiti — ponekad je dovoljno samo prepoznati ih i biti s njima (iako to često nije lako).
Zato je ponekad najbolji, najiskreniji odgovor koji čujem:
“Ne znam točno što osjećam, ali želim istražiti.” I to je već važan prvi korak 💖.

04/04/2026

Sretan Uskrs dragi ljudi 🌸💮🪺 🐣

Ovaj blagdan uvijek me podsjeti da i nakon težih životnih razdoblja postoji prostor za novu snagu, mir i promjenu 🥰.

Želim vam puno topline, nade i unutarnjeg rasta 💖.

20/03/2026

Razlike između misli, emocija i tjelesnih senzacija – Spring Edition 😄 🥰

Proljeće često u nama nešto pokrene. Dani su duži, priroda se budi, a zajedno s njom i mi.

Ali što se to točno budi u nama?

🌱 Misli
Misli su rečenice u našoj glavi. U proljeće često zvuče ovako: “Vrijeme je za novi početak”, “Moram nešto promijeniti”, “Napokon dolazi bolje razdoblje”. Misli su zapravo priče koje si pričamo o onome što doživljavamo – i o onome kako bismo željeli živjeti.

🌸 Emocije
To su naši unutarnji doživljaji. U proljeće se često javljaju uzbuđenje, nada, nemir i nostalgija. Ponekad istovremeno osjećamo više toga – i lakoću i tugu, i želju i strah.

🌿 Tjelesne senzacije
To je ono što primjećujemo u tijelu. Na primjer, toplina na koži od sunca ili hladnoća od vjetra (kao danas), dublji dah, lagana napetost u prsima ili prstima, više energije ili onaj dobro poznati proljetni umor. Tijelo vrlo često prvo osjeti promjenu – prije nego što je razumijemo na emocionalnoj ili mentalnoj razini.

Zašto ih je važno razlikovati?
Jer kada znamo što je misao, što emocija, a što senzacija, možemo se bolje povezati sa sobom.
Ne moramo odmah reagirati. Možemo stati i primijetiti: što sada mislim, što osjećam i što se događa u mom tijelu.

🌼 Proljeće nas ne poziva samo na promjenu, nego i na svjesnost.

Sretan vam prvi dan proljeća 🍀🌷

16/03/2026

Ah, granice... jedna od najčešćih tema u psihoterapiji 😊.

Mnogi klijenti dolaze na terapiju onda kada su njihove granice narušene, a da toga zapravo nisu ni svjesni.
Ono što tada osjećaju često su:
umor, ljutnja, frustracija ili onaj poznati osjećaj da su sebe ponovno stavili na zadnje mjesto. Također, narušene granice osjećaju i na tjelesnoj razini kroz napetost, neobjašnjivu težinu, nelagodu ili umor.

Zanimljivo je da mnogi ljudi misle da su granice nešto fiksno – jednom postavimo granicu i ona uvijek stoji na istom mjestu.
U stvarnosti, granice su puno fleksibilnije.
One se razlikuju od odnosa do odnosa. S nekim ljudima smo otvoreniji, s nekima oprezniji.
Međutim, čak i s istom osobom granice mogu biti različite iz dana u dan – ovisno o našem raspoloženju, energiji, bliskosti, umoru ili životnim okolnostima.
Granice su nešto što stalno osluškujemo i podešavamo 🧐.

Kako prepoznati da su vam granice možda narušene?
Možda primjećujete da:
• pristajete na stvari koje zapravo ne želite
• osjećate krivnju kada kažete „ne“ (ili ga uopće ne izgovarate)
• drugi često odlučuju umjesto vas
• imate osjećaj da morate svima ugoditi
• ostajete u situacijama ili odnosima koji vam ne odgovaraju

Granice nisu zidovi koji nas trebaju odvojiti od drugih.
One su način da pokažemo gdje završavamo mi, a gdje počinje druga osoba.

U terapiji često učimo postavljati granice najprije u terapijskom odnosu – a zatim i u svakodnevnom životu.

Granica ne mora biti gruba.
Ponekad je to samo jednostavna rečenica:
✔️ „To mi trenutno ne odgovara.“
✔️ „Treba mi vremena da razmislim.“
✔️ „Ne želim sudjelovati u tome.“
✔️ "Ne" (kratko i jasno 😊)

Na početku to može biti neugodno.
Možda se bojimo da ćemo nekoga razočarati ili izgubiti odnos.
Istina, moguće je da će naše granice neke ljude udaljiti od nas (one kojima nismo bitni mi nego korist koju imaju od odnosa s nama).

S druge strane, odnosi koje gradimo s jasnim granicama imaju više šanse biti iskreniji, zdraviji i autentičniji 😊.

11/03/2026

Vrlo često klijenti dolaze na psihoterapiju upravo zbog nezavršenih priča.
To su emocije ili situacije iz prošlosti koje nisu dobile svoj kraj i zbog toga i danas utječu na njihov život i odnose.

Na primjer:
✔️ Svađe koje nisu riješene
✔️ Nešto što nismo rekli, a osjećamo da smo trebali
✔️ Završetak odnosa bez pravog oproštaja
✔️ Neizražene emocije poput ljubavi, krivice, žaljenja, ljutnje ili zamjeranja

Nezavršene priče često se vraćaju kroz misli, osjećaje ili tijelo i traže da ih osvijestimo i završimo.

U psihoterapiji dajemo im prostor da ih proživimo i integriramo. Nakon toga klijenti obično osjete olakšanje i više slobode💖

08/03/2026

Razmišljala sam kakav mudri psihoterapijski post napisati povodom Dana žena 🤓, no maloprije mi se dogodila jedna situacija koja me baš razveselila pa idem s njom 🥰

Dok sam pretrčavala cestu sa svojom Rozi 🐶 kako bismo došle do parka, s druge strane su na biciklima nailazila dva dječaka... po mojoj procjeni nekih 11–12 godina.
U prolazu se jedan od njih nasmijao i viknuo:
“Sretan vam Dan žena!" 💖

Vjerujem da je ovo najljepša čestitka koju ću danas dobiti jer u toj spontanoj dječačkoj rečenici bilo je i topline i ljubaznosti i poštovanja 🥰.

Zato danas svim ženama želim upravo to - da u životu budu iznenađene takvim malim, lijepim trenucima 🌸 💖.
Svako od vas ponaosob želim jednu takvu spontanu, lijepu i autentičnu čestitku za današnji dan.

Sretan Dan žena 🥰 💖 💐

06/03/2026

Što znači osobna odgovornost u terapiji?

Osobna odgovornost u terapiji – pa i u životu – znači spremnost da primijetimo kako sudjelujemo u kreiranju vlastitih iskustava, na koji način utječemo na njih i kako ih ponekad, svjesno ili nesvjesno, održavamo ili mijenjamo.

Osobna odgovornost je trenutak kada klijent u terapiji počinje primjećivati:
✔️ što osjeća u određenoj situaciji
✔️ kako u njoj reagira
✔️ koje izbore donosi
✔️ na koji način se povlači, prilagođava ili zauzima za sebe.

Ono što je zanimljivo jest da u terapiji često otkrijemo kako neke naše reakcije, koje nam se na prvi pogled čine besmislene, zapravo imaju smisla.

Često su nastale kao način da se zaštitimo, da pripadamo svojoj obitelji ili nekoj drugoj grupi i da preživimo u određenim okolnostima.
U trenutku kada toga postanemo svjesni, možemo se zapitati:
Što sada želim učiniti s tim?🤫
I baš tu počinje osobna odgovornost za promjenu 😊.

Primjerice, ako smo osoba koja burno reagira u situacijama kada se osjeti ugroženo i u terapiji dođemo do spoznaje zašto je to tako – kako smo postali takvi i koja su nas iskustva oblikovala u tom smjeru – tada se otvara mogućnost da u sadašnjem trenutku pokušamo reagirati drugačije.
Takva reakcija može donijeti i drugačije rezultate.

Promjene nisu uvijek lake, ali znače da osoba više nije potpuno zarobljena u starim obrascima i načinima reagiranja.

U geštalt terapiji vjerujemo da je upravo svjesnost ono što stvara mogućnost izbora – a tamo gdje postoji izbor, pojavljuje se i prostor za odgovornost i promjenu.

02/03/2026

U Gestalt terapiji usmjerenost na sadašnji trenutak jedan je od temeljnih terapijskih koncepata. 

Kada s klijentima radim na iskustvima iz prošlosti, fokus nije na samoj rekonstrukciji događaja, nego na onome što se događa sada.

Kako klijent to iskustvo doživljava u ovom trenutku?

❇️ Što se događa u tijelu?
❇️ Kakav je kontakt između nas?
❇️ Kako se isti obrazac pojavljuje u odnosu — ovdje, u terapijskoj sobi?

Često čujemo: „Budi u sadašnjem trenutku.”
No, zašto je to toliko važno?
Zato što je sada jedino mjesto u kojem imamo stvarni utjecaj.
Naš živčani sustav, tijelo i odnosi uvijek se odvijaju u sadašnjosti.

Primjer iz mog vlastitog života koji mi je osobito drag je moja pesica Rozi 🐶 . Ona je potpuno u iskustvu — u šetnji, u igri, u susretu. I dok sam s njom, i meni je lakše ostati u trenutku. Tada sam opuštenija, mirnija — i samo to što sam u sadašnjem trenutku djeluje ljekovito.

Mi kao ljudi imamo razvijeniju sposobnost planiranja i refleksije. To je naša snaga. No bez svjesnosti, ta nas sposobnost lako udalji od trenutka u kojem se stvarno nalazimo.

Fokus na sadašnjem trenutku ključan je jer:

✔️ promjena se događa u aktualnom iskustvu
✔️ tijelo reagira u sadašnjosti
✔️ odnos kao korektivno iskustvo postoji samo sada
✔️ svjesnost procesa otvara mogućnost izbora i odgovornosti

Princip „ovdje i sada” ne umanjuje važnost prošlosti.
On omogućuje da prošlost prestane nesvjesno oblikovati naše sadašnje obrasce reagiranja.
Upravo zato u gestalt pristupu kažemo da je svjesnost sama po sebi ljekovita💖.

Ponekad nije potrebno ništa „popraviti” — dovoljno je biti prisutan.

Za kraj... pozivam vas da razmislite koliko u vlastitom životu uspijevate ostati s onim što je sada. I što vam u tome može pomoći 😊?

27/02/2026

S geštalt terapijom susrela sam se još tijekom fakulteta, u razdoblju kada sam i sama prolazila kroz neke životne izazove.
Iako sam studirala psihologiju, tada nisam imala puno koristi od pročitanih knjiga i teorije.
Trebala sam prostor u kojem sam viđena i doživljena.

Geštalt terapija i moja terapeutkinja pružile su mi upravo to - iskustvo stvarnog susreta — onog u kojem nisam morala biti jača, pametnija ili “bolja verzija sebe”. Mogla sam biti ono što jesam 🤗

Filozof Martin Buber govorio je da bez iskustva “Drugoga” nema autentičnog života.
Tek u susretu — u reakciji, u empatiji, u tome da nas netko stvarno vidi — počinjemo doživljavati sebe kao cjelovite.
Kada tog iskustva nema, često živimo kroz obrane: povlačenje, ugađanje, pretjeranu samostalnost, kontrolu. Sve su to načini da preživimo bez osjećaja stvarnog kontakta.

U terapiji se događa nešto drugačije.
Kroz odnos polako nastaje iskustvo da je moguće biti u kontaktu — a ostati svoj.

Geštalt terapija je zato namijenjena osobama koje:
• osjećaju unutarnji nemir ili prazninu
• ponavljaju iste obrasce u odnosima
• imaju poteškoće s granicama
• funkcioniraju izvana stabilno, ali iznutra osjećaju napor

Terapija nije rezervirana samo za krize — ona je prostor za svakoga… dovoljno da osjetite da želite drugačije iskustvo odnosa — i sa sobom i s drugima ❤️.

31/12/2025

U psihoterapiji često govorimo da proces iscjeljenja započinje u trenutku kada shvatimo da se neće pojaviti netko drugi tko će nas „spasiti“.
Ta ideja nosi važnu i istinitu poruku: da smo odgovorni za svoj život, svoje izbore i svoju dobrobit.

Ipak, u ovoj godini bilo mi je namjenjeno da učim drugu životnu lekciju.

2025. bila je to godina u kojoj sam se susrela s nekim od najtežih životnih iskustava. U tim trenucima postalo mi je jasno da osobna odgovornost i samostalnost ne isključuju nešto jednako važno — ljudsku blizinu i podršku 💗🫂.

U teškim životnim situacijama, uz bol, često se pojavi i nešto drugo - ljubav, blagost, milost i podrška...kroz ljude... kroz prisutnost, brigu i male, ali važne geste koje umekšaju udarac kada je najteže.
Zahvalna sam prijateljima i svim dragim ljudima koji su bili tu i mislili na mene. I mojoj maloj pesici koja je, bez riječi, znala kada se treba sklupčati uz mene 🐶.

Zato ovu godinu završavam sa zahvalnošću prema svima koji ste na brojne načine bili prisutni 😊 ❤️✨️.

A za 2026. godinu, svima želim nježnu godinu. Godinu u kojoj ćemo imati više prostora za odnose, pažnju i ljudsku povezanost — nekako mi se čini da nam to svima treba 💗.

Dragi moji, sretna nam nova 2026. godina 🍀💗✨️

16/11/2025

"Tugovanje je jedno od bolnijih, ali i "najpoštenijih", čistih, zdravih kontakata sa sobom. Čin kojim kažemo - ovo mi je (bilo) važno, i dalje mi je važno i bez toga sam ostao, ostala. I nastavljam dalje!" ❤️

Kada neko pita šta mi to zapravo radimo na psihoterapiji, možemo slobodno reći da na psihoterapiji mi najčešće - žalujemo.

Tugujemo, žalujemo - prorađujemo i nosimo se i sa stvarnim razočaranjima i životnim gubicima (gubicima odnosa, veza, ljudi, poslova, zdravlja, mladosti itd.), kao i sa gubitkom nečega što možda nikada nismo ni imali, a želeli bismo da smo ga u iskustvu imali - da je nečega bilo više, da je bilo bolje, da je bilo kvalitetnije.

Možda neka pohvala roditelja više. Neki topliji pogled više. Ili manje kontrole, manje kritike. Kao što je čuveni psihijatar i psihoterapeut Irvin Jalom tako mudro izrekao u ovom sjajnom citatu - "pre ili kasnije, moramo odustati od nade za boljom prošlošću".

Često nakon mnogo našeg insistiranja, ljutnje, psihičkih simptoma, čudnih samosabotaža i manevara da izbegnemo suočavanje sa tugom, smognemo snage da najzad otpustimo i da najzad ožalujemo. Da odustanemo od "nade za boljom prošlošću".

Neke tuge nas, pak, baš iznenade - npr. one koje prate diplomiranje, stupanje u brak, finansijski boljitak. Kako? Zašto? Svaki početak zapravo predstavlja i kraj nečeg drugog... a što nam je takođe bilo važno. Bezbrižnosti mladosti, singl života, uprkos lepoti zajedništva... "Krajevi" podižu emociju tuge, snuždenosti, neraspoloženja - i one nas daju zbuniti. U nas ubaciti crva sumnje, destabilizovati nas. Udajem li se ja za pravu osobu? Zašto sam "down", a toliko sam želeo ovaj posao...? Mislila sam da ću nakon diplomiranja živnuti, šta je ovo...?

Kompleksna smo bića i možemo biti svesni i različitih aspekata našeg bića, sa možda oprečnim potrebama, pa i oprečnim osećanjima. Možemo podnositi i upravljati ovom ambivalencijom, možemo je samosvešću, ličnim radom u dobroj meri i razrešiti. Možemo odtugovati ono što ostaje iza nas, pa ga i reintegrisati u novi život. Možemo nastaviti dalje.

Tuga, žalovanje, važne su emocije koje prate gubitke, razočaranja, životne promene, pa paradoksalno i pozitivne životne promene. Kao i sa svakom emocijom, važno je stupati u kontakt sa tugom kako bismo prosto - "nastavljali dalje". Tuga nam pomaže da nastavljamo dalje informišući nas šta nam je zapravo važno, koje su naše vrednosti, te stvarajući psihološki prostor i vreme da se od starih okolnosti oprostimo i adaptiramo na nove.

Važno je učiti se porukama naših emocija i senzitivnog bića kako bismo znali kako da se emocijama služimo, njima upravljamo, njima se koristimo. Da bismo znali kako da vozimo emocije, umesto da one voze nas. A pored psihoedukacije, pored jačanja emocionalnih kapaciteta kroz samosvest i sticanje znanja, ako za time osetimo potrebu ove emocije možemo dalje obrađivati i u psihoterapijskom setingu.

I da se podsetimo - tuga nije depresija. Obično se uplašimo da će nas tuga progutati ili u depresiju odvesti. A istina je sasvim suprotna - kada spremno i zdravo žalujemo, preboljevamo, otpuštamo, ostajemo van domašaja ozbiljnijih psihičkih poremećaja koji su obično manifestacija potisnutih, nerazrešenih i konfliktnih osećanja. Ne-kontakta sa sobom. Tugovanje je jedno od bolnijih, ali i "najpoštenijih", čistih, zdravih kontakata sa sobom. Čin kojim kažemo - ovo mi je (bilo) važno, i dalje mi je važno i bez toga sam ostao, ostala. I nastavljam dalje!

Ukoliko te tema tugovanja dira, možda i plaši; ako su u tebi okeani nepreboljenih stvari ili pak tinjaju "male tuge", razočaranja koja obično ne svrstavamo u gubitke, ali nas jednako bole (propali dejt - gubitak ponovo pobuđene nade ili grub komentar generalno dobrog partnera ili prijatelja - ponovno podsećanje da moramo preboleti iluziju o savršenim odnosima); ako te zbunjuju "paradoksalne tuge" koje prate pozivitne životne događaje - pogledaj lekciju "1.4 Tuga: Emocija gubitka i razočaranja" na našoj psihoedukativnoj platformi, a zatim dođi na Zoom meet-up grupe Beleške o visokoj emotivnosti u utorak 18.11. u 18h - da se zajedno podsetimo poruka koje tuga zapravo želi da nam saopšti. 📣✍️✨

Ne brini ako lekciju ne uspeš da pogledaš; biće kratkog pregleda na početku susreta. Link za priključivanje grupi nalazi se u prvom komentaru objave.

Grupu Beleške o visokoj emotivnosti kreira i vodi,

~ Jelena Veljković, psiholog i psihoedukator, administrator stranice Beleške sa psihoterapije