What are the opening hours?

Monday 09:00 - 17:00 Tuesday 09:00 - 17:00 Wednesday 09:00 - 17:00 Thursday 09:00 - 17:00 Friday 09:00 - 17:00

Centar Snaga namjere, Ulica Josipa Račića 5/1 (dvorišna zgrada), Zagreb (2025)

Q: What is the address?

Ulica Josipa Račića 5/1 (dvorišna Zgrada)

15/11/2025

Koherentna tjelesna psihoterapija je po meni psihoterapijski pristup koji smatra tijelo jednom od ključnih “nepoznanica” u jednadžbi čije rješavanje vodi prema postizanju klijentove psiho-emocionalne dobrobiti. Jedna od ključnih postavki tog pristupa je da je ljudsko tijelo, uz svo mnoštvo funkcija pomoću kojih ono podržava naš život, jedna ogromna i jako značajna riznica informacija u kojoj su pohranjeni zapisi o našim emotivnim iskustvima sve od našeg začeća pa nadalje. Uz našu eksplicitnu memoriju, kojom uglavnom upravlja naš mozak (primarno hipokampus, neokorteks i amigdala), postoji i implicitna memorija, u kojoj se nalaze velike količine iznimno dragocjenih informacija o našoj psiho-emocionalnoj prošlosti, a čiji nositelj je ljudsko tijelo. Informacije koje su pohranjene u našoj implicitnoj memoriji toliko su značajne da je proces ljudskog psiho-emocionalnog iscjeljenja vrlo osiromašen ukoliko se u njega ne uključi i klijentovo tijelo.
Ja vidim u tom kontekstu tijelo kao neke vrste seizmografa koji s velikom osjetljivošću pomno bilježi sve tektonske pokrete našeg živčanog i emotivnog sustava. I ako otvorimo klijentu mogućnost da pogleda u zapise tog instrumenta te ih počne dešifrirati i na taj način sve više razumjeti poruke koje se nalaze u njima, pružimo mu vrlo lijepo priliku da pomoću tijela napokon sasluša svoje vlastite priče koje v**e za tim da budu ispričane. Svi nedovršeni traumatski procesi, svi naši zatomljeni impulsi, potisnute emocije, istine koje se nisu mogle ili smjele izgovoriti, sve autentične ekspresije našeg bića koje su se trebale sakriti pred svijetom - sve to ima svoju energiju koja je zarobljena negdje u našim tijelima.
I zbog te vrlo neposredne i usko isprepletene povezanosti između zbivanja u našem psiho-emocionalnom svijetu i našeg tjelesnog postojanja, koherentna tjelesna psihoterapija koristi dragocjene izvore informacija koje su pohranjene u tijelu kako bi nedovršene emocionalne priče napokon dobile svoje završetak. A završetak svake ovakve priče čini važan doprinos koherentnosti klijentovog psiho-emocionalnog sustava, što znači da su svi njegovi dijelovi međusobno usklađeni, dobro izbalansirani i komplementarno povezani.

Jaša Jarec
Koherentna tjelesna psihoterapija

12/11/2025

Vrlo često ljubavna strastvena zaluđenost može početi iz traumatskog vezivanja. Snažna seksualna privlačnost kao da zamagli osjećaj sebe i zdravog rasuđivanja te uviđanja „crvenih zastava“ oko mnogih pokazatelja da „stvari baš ne štimaju“. Ako upadnemo u takav vrtlog izgleda da se ne možemo odlijepiti od te osobe i kad vidimo da je veza nezdrava i ponižavajuća. Ne možemo prestati misliti ili govoriti o toj osobi. Zaslijepljenost i gubljenje sebe nije uopće u skladu sa stvarnom kvalitetom veze. Možemo uljepšavati partnerovo ponašanje, pronalaziti izgovore, pokušavati ih spašavati ili im davati iznova i iznova nove šanse u očajničkoj nadi da će se promijeniti.

Kad se naše neiscijeljene rane zalijepe na traume s druge strane, može nas prožeti osjećaj duboke povezanosti i prepoznavanja, kao da smo doma. Konačno se osjećamo viđenima, često imamo slična iskustva iz djetinjstva, slične povrede i to izgleda tako povezujuće i blisko. Traumatsko povezivanje može biti izuzetno toksično, može nas povući u kemiju seksualne energije i fantazija“ kako bi moglo biti drugačije“. Vrlo lako se gubi pravi osjećaj sebe i prosuđivanja te se ignorira povređujući odnos i jasni znakovi emocionalnog zlostavljanja.

„Biti izabran ili izabrana“ je toliko zamamno za sve sa snažnom ranom odbačenosti i osjećajem manje vrijednosti, da ćemo lako biti zavedeni. Kod ove privlačnosti događa se sljepljivanje trauma, nedovršenih procesa.To bude važan razlog za intenzivno nezdravo vezivanje. Osjećaji budu presnažni (pa ih brkamo s velikom ljubavi), strah od odbacivanja također, pokušavaj spašavanja s jedne strane, a s druge možda odbacivanje.

Trauma je posljedica presnažnog i prebrzog iskustva koje je u tom trenutku nemoguće dovršiti preko našeg živčanog sustava. Jednostavno ga taj sustav ne može tada propustiti, pregorio bi... kao žarulja od prevelike snage električne energije. Trauma postane odvojeni dio nas, pohranjen u autonomni sustav i ne možemo do tog dijela sebe doći preko razmišljanja i racionalnog mozga. Trauma djeluje na sve aspekte našeg života, a naročito na vezivanje u partnerstvima.
Koji su znakovi nezdravog vezivanja iz traume:

-imamo osjećaj da smo više povezani preko svađa i prekida nego ugodnih trenutaka
-žudimo da drugu osobu usrećimo pa žrtvujemo svoje vlastite potrebe
-vjerujemo da ćemo ih promijeniti
-bojimo se ako ih ostavimo nešto loše će se njima dogoditi
-imamo osjećaj kao da ćemo umrijeti ako ne budemo zajedno

Intenzivni usponi i padovi bez prestanka, počinju u mozgu stvarati dodatnu navezanost na "jako, jako strastveno, grozno, grozno ponižavajuće". Zdrave veze konstantno opskrbljuju naše tijelo pomalo dopaminom. Traumatsko vezivanje zadržava dopamin i povremeno nam da veliku dozu, efekt droge i očaja kada nema droge. Taj ciklus fizičkog i emocionalnog zlostavljanja može kod nekih stvoriti intenzivnu ovisnost, koja je katkada emocionalna zalijepljenost, a onda zlostavljanje i osjećaj bezvrijednosti i besmisla. Svatko je vrijedan istinske ljubavi i iscjeljenja dijelova koji su odvojeni u vrtlogu traume. Na žalost, to nije moguće kod ovakvih načina vezivanja. Ako ste u nečemu sličnom... razmislite, potražite pomoć. Pronađite drugačije lice s druge strane koje će vas ogledati u zdravom dijelu. Vrijedi svakog djelića nas. Kad se osjećamo potpunije i povezanije sa sobom, više nas ne vuku takve veze.

Koherentna tjelesna psihoterapija istražuje vezu između tijela i uma te pomaže klijentima da postanu svjesniji svojih tjelesnih senzacija i emocionalnih reakcija. Ujedno pomaže klijentima razviti dublje razumijevanje i svjesnost svojih emocionalnih potreba i tjelesnih reakcija.

Koherentna tjelesna psihoterapija verificirana od strane European Association for Body Psychotherapy (EABP). Snaga namjere je član SPUH-a.
Voditeljice Marina Nardin EABP, ECP i Tihomira Ilić Prskalo,EABP, ECP.

10/11/2025

Koherentna tjelesna psihoterapija prati cijelo tijelo, emocije i reakcije autonomnog živčanog sustava koji ne podliježe racionalnom dijelu mozga. Tijelo i um, primitivni nagoni, emocije, intelekt i duhovnost, sve je to dio nas i naših kapaciteta i kao takve ih je potrebno zajedno razmatrati. Osjetilni dojam je sredstvo pomoću kojeg sebe doživljavamo kao organizam. Pomoću njega doživljavamo punoću senzacije i znanja o sebi. Jasnije razumijevanje ovih izraza ćete možda upoznati tek uz svjedoka uz sebe, terapeuta koji može biti prisutan i zrcalit vam svojim sustavom kako divna sredstva tijelo sve nudi.
Ukoliko trebate pomoć, javite nam se. Nemojte ostati sami u nečemu što je predugo “zaglavljeno”.
Tim Centra Snaga namjere

08/11/2025

Sposobnost empatije ili viđenja druge osobe i razumijevanja njenih osjećaja, podrazumijeva kapacitet da možemo biti s vlastitim osjećajima i da istovremeno možemo biti u međuodnosu s drugim ljudskim bićem. Nije važno da li dijelimo osjećaje s tim „drugim ili drugom“, ali ih možemo razumjeti i prihvatiti čak i kad se ne slažemo. Dakle izlazimo iz prosudbe i iskrivljavanja, projekcije i transfera i prisutni smo sa svojim i tuđim u sadašnjem trenutku.
Preko empatije ne postajemo jedno s drugom osobom (kao malo dijete s mamom), nego iz odraslog svjesnog bića premošćujemo jaz između odvojenosti. To se ne može dogoditi, ako u razvojnom periodu nismo najprije osjetili sebe kao zasebno biće. Osjećaj vlastitog ja kao odvojene i samostalne jedinke razvojna je prekretnica, koja se polako povećava od prve do četvrte godine. Da bismo mogli druge očitavati, moramo imati kapacitet sagledavanja sebe i prepoznavanja osjećaja koji nama pripadaju.
Zbog toga je presudno da roditelji imaju razvijen kapacitet empatije, jer onda svojim licem, izražajima, očima i naravno ponašanjem zrcale djeci njihove intenzivne osjećaje. Tako stvaraju bazu koju preko neurona zrcaljenja dijete usvaja.
Empatija se ne može razviti ako dijete ne postigne osjećaj sebe i svojih osjećaja, te mogućnosti toleriranja osjećaja, a naročito srama. Sram je najniža vibracija osjećaja i dijete ga ne može samo izregulirati. Zaobiđeni sram- sram koji narcisoidni ljudi tako duboko potiskuju ispod razine svjesnosti- priječi rast empatije. Bez empatije ljudi teško kontroliraju agresivne nagone.

Manipulativni ljudi pate od razvojne povrede gdje ne razumiju svoju zasebnost i granice tuđe osobnosti. Dijete kad se rodi i prve dvije godine nema razumijevanje odvojenosti i osjeća se jedno sa svime oko sebe, te s roditeljima i njihovom moći. Kad počne uviđati da je malo i bespomoćno, a da snaga prebiva u odrasloj osobi, dio djeteta želi ostati u jedinstvu sa snažnim skrbnikom. Ako među njima nema granica, može nastaviti osjećati da ima kontrolu nad onim tko zadovoljava njegove potrebe.
Ono što je važno u roditeljstvu je da djetetu u ovom periodu olakšaju život u njihovoj ranjivosti, te da dijete dobije osjećaj da vrijedi zbog onoga što zaista jest, a ne zbog svoje moći. Ako roditelj dozvoli djetetu da se osjeća pretjerano važnim i da mu da preveliku kontrolu, dijete podržava infantilnu fantaziju da njegova moć dolazi od kontrole odraslih.
Dakle i oduzimanje potpune važnosti i obezvrjeđivanje kao i davanje pretjerane kontrole djetetu, mogu odvesti u razvoj manipulacije. To zaustavlja razvoj u smislu postepenog upoznavanja vlastitih sposobnosti i izgradnji samopouzdanja za samostalnost.
Kad ne upoznaju svoju zasebnost takve osobe ne poznaju vlastite granice niti razumiju da druge osobe imaju pravo na svoje granice. Umjesto toga razvijaju se vještine snimanja sredine kako bi se uzelo od drugih preko manipulacije.
Ljudi koji toleriraju povrede granica su najčešće oni koji kao i narcis nisu stvorili osjećaj posebnog ja, obično zato što su ih naučili da prihvaćaju uplitanja dok su odrastali. Manipulativni ljudi mogu biti nesvjesni kako povrjeđuju tuđe granice ali će to činiti bez grižnje savjesti i bez okolišanja.

Koherentna tjelesna psihoterapija prati cijelo tijelo, emocije i reakcije autonomnog živčanog sustava koji ne podliježe racionalnom dijelu mozga. Tijelo i um, primitivni nagoni, emocije, intelekt i duhovnost, sve je to dio nas i naših kapaciteta i kao takve ih je potrebno zajedno razmatrati. Osjetilni dojam je sredstvo pomoću kojeg sebe doživljavamo kao organizam. Pomoću njega doživljavamo punoću senzacije i znanja o sebi. Jasnije razumijevanje ovih izraza ćete možda upoznati tek uz svjedoka uz sebe, terapeuta koji može biti prisutan i zrcalit vam svojim sustavom kako divna sredstva tijelo sve nudi.
Ukoliko trebate pomoć, javite nam se. Nemojte ostati sami u nečemu što je predugo “zaglavljeno”.
Tim Centra Snaga namjere

06/11/2025

Što kad se u partnerstvu nađu 𝑛𝑖𝑠̌𝑡𝑎 𝑚𝑖 𝑛𝑒 𝑝𝑜𝑚𝑎𝑧̌𝑒𝑠̌, 𝑠𝑣𝑒 𝑗𝑒 𝑛𝑎 𝑚𝑒𝑛𝑖 i 𝑢𝑣𝑖𝑗𝑒𝑘 𝑘𝑟𝑖𝑡𝑖𝑧𝑖𝑟𝑎𝑠̌, 𝑛𝑖𝑘𝑎𝑑 𝑡𝑖 𝑛𝑖𝑠̌𝑡𝑎 𝑛𝑒 𝑣𝑎𝑙𝑗𝑎?

Kritiziranje i popravljanje često proizlaze iz vlastitih potisnutih uvjerenja, potreba i osjećaja. Što ne prepoznajemo u sebi, lijepimo posvuda vani, a najlakše u partnerstvu.

Vlastiti nezreli obrasci u kombinaciji s partnerovim kreiraju savršeno platno za projekcije i upravo zovu da preuzmemo ulogu roditelja ili djeteta, što kod oboje naravno stvara otpor i udaljava nas od onog što zapravo želimo - partnerstva.

Moj osjećaj da 𝑢𝑣𝑖𝑗𝑒𝑘 𝑠𝑣𝑒 𝑚𝑜𝑟𝑎𝑚 𝑠𝑎𝑚𝑎 u terapiji se otkrio kao unutarnji obrazac preuzimanje odgovornosti i za ono što nije moje. U djetinjstvu je bilo hvaljeno što sam samostalna, što poslušam, što mogu sama, što dobro obavim stvari, ali za mene je to vremenom postao način da primam i pokazujem ljubav i da se osjećam dobro, vrijedno i priznato.
Pa sam to nesvjesno uvjerenje počela živjeti 𝑘𝑎𝑜 𝑎𝑘𝑜 𝑗𝑎 𝑛𝑒 𝑑𝑟𝑧̌𝑖𝑚 𝑠𝑣𝑒 𝑝𝑜𝑑 𝑘𝑜𝑛𝑡𝑟𝑜𝑙𝑜𝑚, 𝑠𝑣𝑒 𝑐́𝑒 𝑠𝑒 𝑟𝑎𝑠𝑝𝑎𝑠𝑡𝑖; 𝑗𝑎 𝑧𝑛𝑎𝑚 𝑏𝑜𝑙𝑗𝑒; 𝑑𝑟𝑢𝑔𝑖 𝑛𝑒 𝑣𝑖𝑑𝑒 𝑠̌𝑡𝑜 𝑡𝑟𝑒𝑏𝑎 𝑖 𝑛𝑒𝑐́𝑒 𝑜𝑏𝑎𝑣𝑖𝑡𝑖 𝑡𝑎𝑘𝑜 𝑑𝑜𝑏𝑟𝑜. Kad bi me to dovelo do emocionalne i fizičke iscrpljenosti, upala bih u vrtlog frustracije i žrtve, onaj grozan osjećaj da sam dala, a opet nema za mene. Sada mogu ostati, uglavnom 😉, s nelagodom koju osjećam bez da je se odmah riješim i ispucam na partnera, kao kritiku – ti nikad, ja uvijek… Tako inače pričaju djeca od dvije ili više godina – sve, nikad, uvijek, ništa, svi, nitko – polariteti su dobra informacija i poziv na svjesnost – koliko godina sad upravo imam?

Ljutila me partnerova pasivnost, koja je eto, neobjašnjivo – tvrdila sam na terapiji, najviše izražena baš u odnosu sa mnom, inače je ok. Pa sam otkrila da svoju pasivnost, koju si ne dopuštam i koje se plašim, projiciram na partnera i onda bih je tamo, vani, gdje je lijepo vidim, s guštom 𝑝𝑜𝑝𝑟𝑎𝑣𝑖𝑙𝑎. A zaista me dotakao uvid da je moja potreba da kontroliram, nesposobnost da se prepustim i opustim i vjerujem drugoj osobi, zapravo naličje pasivnosti. Za mene je put bio i jest da se izjasnim i jasno tražim pomoć i odustanem od ideje da je način kako ja radim stvari jedini način. I najbolji.

Ako ste poput mene, s druge strane vam možda stoji osoba koja bi rekla 𝑢𝑣𝑖𝑗𝑒𝑘 𝑘𝑟𝑖𝑡𝑖𝑧𝑖𝑟𝑎𝑠̌ 𝑖 𝑛𝑖𝑘𝑎𝑑 𝑡𝑖 𝑛𝑖𝑠̌𝑡𝑎 𝑛𝑒 𝑣𝑎𝑙𝑗𝑎. Ovdje je u pozadini izrazito kritičan roditelj koji je djetetu duboko usadio uvjerenje da je neadekvatno. Svaka kritika podiže stari osjećaj bespomoćnosti i 𝑛𝑖𝑘𝑎𝑑 𝑛𝑖𝑠𝑎𝑚 𝑑𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑛𝑜 𝑑𝑜𝑏𝑎𝑟 što će spriječiti partnera da čuje što trebate, čut će samo kritiku, moguće osjetiti i stari grozni sram djeteta koje nikako ne uspijeva, iako se jako trudi, udovoljiti roditelju. Reakcija će biti otpor (𝑒 𝑠𝑎𝑑 𝑐́𝑢 𝑏𝑎𝑠̌ 𝑛𝑎𝑝𝑟𝑎𝑣𝑖𝑡𝑖 𝑛𝑒𝑠̌𝑡𝑜 𝑑𝑒𝑠𝑡𝑟𝑢𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑜, 𝑖𝑜𝑛𝑎𝑘𝑜 𝑗𝑒 𝑠𝑣𝑒𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜), povlačenje (pasivnost), racionalizacija ili napad.

Partner bi mogao dječji osjećaj neadekvatnosti koji ne želi osjećati projicirati na vas i zaključiti da ste vi problem jer ste komplicirani, zahtjevni i kritični. Tu je put raditi na granici koja može zvučati i 𝑘𝑎𝑜 𝑠𝑝𝑟𝑒𝑚𝑎𝑛 𝑠𝑎𝑚 𝑐̌𝑢𝑡𝑖 𝑠̌𝑡𝑜 𝑡𝑟𝑒𝑏𝑎𝑠̌, 𝑎𝑙𝑖 𝑛𝑒 𝑚𝑜𝑔𝑢 𝑠𝑙𝑢𝑠̌𝑎𝑡𝑖 𝑎𝑘𝑜 𝑚𝑒 𝑛𝑎𝑝𝑎𝑑𝑎𝑠̌ 𝑖𝑙𝑖 𝑧̌𝑒𝑙𝑖𝑚 𝑑𝑜𝑝𝑟𝑖𝑛𝑖𝑗𝑒𝑡𝑖, 𝑎𝑙𝑖 𝑡𝑟𝑒𝑏𝑎𝑚 𝑖 𝑑𝑎 𝑣𝑖𝑑𝑖𝑠̌ 𝑖 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑖𝑠̌ 𝑢𝑐̌𝑖𝑛𝑗𝑒𝑛𝑜.

Jer sve što prepoznamo iznutra kao svoje, ne moramo više popravljati vani. A koliko sam mentalne energije ode na bavljenje tim što bi drugi trebali da nama bude bolje.

Vraćamo si projekcije i odgovornost, zahtjevno je, da, ali si time vraćamo i moć umjesto da je stalno ostavljamo drugima koji onda svojim ponašanjem odlučuju kako će biti nama.

I da, partner ne mora zadovoljiti našu potrebu. Tada ipak još imamo svoju granicu i svoju odluku što dalje. A možemo odlučiti samo ako je moć kod nas – ako je nismo ostavili, poput djece, tamo negdje vani.

Magda Kuljiš
Koherentna tjelesna psihoterapija
Snaga namjere

03/11/2025

Ne morate sve sami bez podrške. Mi smo ljudska bića i naši zrcalni neuroni trebaju drugog čovjeka da nas vidi i čuje. Ako trebate pomoć, javite se.
Koherentna tjelesna psihoterapija istražuje vezu između tijela i uma te pomaže klijentima da postanu svjesniji svojih tjelesnih senzacija i emocionalnih reakcija. Ujedno pomaže klijentima razviti dublje razumijevanje i svjesnost svojih emocionalnih potreba i tjelesnih reakcija.
Koherentna tjelesna psihoterapija verificirana od strane European Association for Body Psychotherapy (EABP). Snaga namjere je član SPUH-a i HKPT.
Voditeljice Marina Nardin EABP, ECP i Tihomira Ilić Prskalo,EABP, ECP.

01/11/2025

Nekad nam treba takvo vrijeme i nekad je dobro dopustiti bliskim ljudima njihovo vrijeme za osamu. Takvi periodi života ne moraju biti depresivna epizoda ili nešto nezdravo. Stanislav Grof je to nazvao „spiritual emergency“ i može biti velika prekretnica u životu. Često je povezano s velikim gubitkom ili fizičkom bolesti, ali pruža zaista mogućnost proboja opne u koju smo se začahurili. Način suvremenog života je izuzetna brzina i nedostatak vremena općenito, a onda naročito vremena za sebe. Postoje i različita razdoblja u našem životu, ponekad jako trebamo društvo i komunikaciju, a u neka druga vremena tražimo sebe u unutarnjem zaranjanju. Provesti više vremena u samoći, u tišem i mirnijem ritmu može biti iscjeljujuće. Kad ne bježimo od te odzvanjajuće unutarnje tišine, kad dopustimo dugačku stanku i iščekujemo polagano odgovor. To nije isto kao izolacija i bijeg, to je vrijeme za osluškivanje i usporavanje. Možda vrijeme za žalovanje, prihvaćanje gubitka i prolaznosti. Ono kad ne protrčimo samo kroz taj period nego mu damo punu važnost. Ono kad ne pobjegnemo u pametne mobitele ili neku drugu distrakciju. Kako je samo utonuti u duboku istinu vlastitog postojanja?
Ja sam ih imala nekoliko u svom životu. I da, obično su ta vremena bila obilježena nekim gubitkom ili fizičkim bolestima. Ali kad sam prošla kroz očaj, neprihvaćanje i ljutnju, onda sam mogla biti s nekim osjećajima koje inače izbjegavam i mogla sam osjetiti „moć sadašnjeg trenutka“. Kad sve postane drugačije važno i bitno.
Kad sam mogla bolje vidjeti i osjetiti svoje odbačene i neželjene dijelove. Kao Tihanu koja je „slomljena i jadna“ ili „ogorčenu Tihanu“. Kad povjerujemo da smo takvi neprihvatljivi i da nas je nemoguće takve voljeti, onda i mi odbacimo te dijelove. Ono što je bilo najljepše je prihvaćanje tih mojih dijelova, zaboravljenih i odbačenih. Bilo je dirljivo i iscjeljujuće. Znam da sam još dugo preslagivala unutarnje vrijednosti i uvide.
Bez tih perioda ne bih bila ova današnja.

Jeste li se vi susreli s takvim bivanjem? Koja su vaša iskustva? Možete li prihvatiti tuđe potrebe te vrste?

Pišite nam o vašim velikim prekretnicama gdje ste osluškivali sebe.

Tihana

29/10/2025

Hvala svima koji su nam se javili i žao nam je za sve koje nismo mogli primiti. Hvala još jednom na vašem interesu i vidimo se na radionicama.
Tim Snaga namjere
Koherentna tjelesna psihoterapija verificirana od strane European Association for Body Psychotherapy (EABP). Snaga namjere je član SPUH-a i HKPT.
Voditeljice Marina Nardin EABP, ECP i Tihomira Ilić Prskalo,EABP, ECP.

27/10/2025

Ne morate sve sami bez podrške. Mi smo ljudska bića i naši zrcalni neuroni trebaju drugog čovjeka da nas vidi i čuje. Ako tebate pomoć, javite se.
Ukoliko vas zanima kako promijeniti uhodane obrasce, priključite nam se na Edukaciji osobnog razvoja.
Koherentna tjelesna psihoterapija istražuje vezu između tijela i uma te pomaže klijentima da postanu svjesniji svojih tjelesnih senzacija i emocionalnih reakcija. Ujedno pomaže klijentima razviti dublje razumijevanje i svjesnost svojih emocionalnih potreba i tjelesnih reakcija.
Koherentna tjelesna psihoterapija verificirana od strane European Association for Body Psychotherapy (EABP). Snaga namjere je član SPUH-a i HKPT.
Voditeljice Marina Nardin EABP, ECP i Tihomira Ilić Prskalo,EABP, ECP.

25/10/2025

Ne brinite, ne griješite u odgoju djeteta zato što plače i pokazuje više kad su s vama nego kad vas nema u blizini. Često se govori :“Ma plače jedino kad si ti blizu, čim odeš zaboravi i prestane.” To se ističe kao nešto, dijete je razmaženo pa se pretjerano “pekmezi” u maminoj blizini. Ali suvremena neuroznanost govori kako je to normalno i u redu da dijete čuva tu svoju osjetljivost baš za vas.
Ako je dijete dobro u vrtiću i “sluša” tete, ponaša se izvrsno kod bake, ali čim vi uđete na vrata dijete počne plakati ili dodatno iskazivati potrebitost… može nam se činiti da griješimo. Znanost govori drugačije. Dječja psihologinja Dr. Suzanne Zeedyk je proučavala emocionalnu regulaciju male djece u različitim situacijama čuvanja i brige o djeci. Iskazivanje pojačanih emocija i tzv. “raspekmezivanje” u blizini roditelja ukazuje na snažnije i zdravije vezivanje u ranoj dobi razvoja djeteta. To je znak povjerenja i većeg stupnja sigurnosti uz roditelje i smije biti pretjeranije nego što je bilo bez prisustva mame ili tate.
Što se zapravo događa u mozgu djeteta? Prefrontallni korteks, koji je u odraslosti odgovoran za emocionalno kontroliranje (ukoliko osoba emocionalno odraste, na žalost to se ne postiže racionalizacijom), kod male djece još nije dovoljno razvijen… zapravo tek je na početku. Cijeli dan ta mala djeca koriste sve što mogu za svoju samoregulaciju kako bi prošli kroz izazove “dobrog ponašanja”. I onda kad ugledaju vas… sve te kočnice popucaju, jer sad smiju biti samo mala djeca, jer su dovoljno sigurni.
Neuroznanstvenik Dr.Bruce Perry je dao naziv tome “restraint collapse”, što bi bilo kolaps obuzdavanja. Živčani sustav malog djeteta je cijeli dan bio u lagano napetom stanju pokušavajući se uklopiti u pravila vrtića, potiskujući impulse i regulirajući emocije.
Tako da vaš dolazak nije okidač za dječji raspad, vi ste oslobođenje svega toga. Kad malo razmislite o sebi i svom živčanom sustavu nakon napornog radnog dana… Cijeli dan ste se održavali kroz sastanke ili neke druge radne obveze, smiješili se i pokušavali ostati profesionalni. Onda dođete doma i možda puknete na svog partnera zbog nečeg nevažnog. E pa to je sličan mehanizam, samo sasvim drugačiji i manji kapacitet živčanog sustava.
Dakle mozak vašeg djeteta očitava vaše prisustvo kao sigurnu bazu, kao sad se konačno ne moram susprezati. Jer s drugima, njihov živčani sustav cijelo vrijeme očitava je li sigurno, pa se prilagođava ili ugađa i pokušava biti što bolje prihvaćeno. Neka djeca koja nemaju sigurnu bazu će odustati, biti odsutna ili “divlja i agresivna”. Uvijek postoji razlog za to.
Pa što onda pomaže u takvim trenutcima? Sigurno ne kažnjavanje ili posramljivanje. Ne niti predavanje kako su se sve do sada “lijepo ponašali”. Oni vas jako trebaju i tako pokazuju osjećaje koje nisu mogli izraziti do sada.
Dobro je provjeriti svoje stanje! Da ne idemo iz reakcije i onoga “i meni je previše”. Možda imenovati ono što oni ne mogu još artikulirati, kao : “Vidim da je bilo zahtjevno danas. Imaš pravo pokazati osjećaje.” Pokušati ostati bliski djetetu i sigurni. Ne pokušavati ih popraviti ili zaustaviti osjećaj, nego biti kontejner za ono što je njima stvarno previše.
Pa onda ponašanja koja mogu biti tobože “sramotna” za okolinu su zapravo razvojna faza. To znači da je dijete nekako uspjevalo bez vas i sad kad vas vidi mogu otpustiti to obuzdavanje. To nije problem nego zapravo emocionalna inteligencija u razvoju.

Tim Snaga namjere

22/10/2025

Korektivno emocionalno iskustvo je transformativan koncept u psihoanalizi koji je prvi predstavio Franz Alexander, osnivač Čikaškog psihoanalitičkog instituta 1932. godine. Ovaj koncept naglašava iscjeljenje koje se događa kada pacijenti dožive drugačiju, podržavajuću dinamiku s terapeutom u usporedbi s prijašnjim odnosima. Time se pomaže u razrješavanju emocionalnih rana, jača otpornost i potiče osobni rast. Kada životni pritisci pojačaju nerazriješene emocionalne konflikte, korektivno emocionalno iskustvo nudi način za ponovno izgraditi povjerenje, osjećaj vlastite vrijednosti i emocionalnu ravnotežu. Razumijevanje ovog procesa može osnažiti pojedince da potraže smislenije promjene u svojim odnosima i općem mentalnom zdravlju.
Što je korektivno emocionalno iskustvo?
Korektivno emocionalno iskustvo događa se “ovdje i sada” kad osoba doživi zdraviju interakciju s terapeutom nego što je imala s važnim osobama iz prošlosti, poput roditelja ili skrbnika. Korektivno emocionalno iskustvo se može dogoditi u grupnom radu s drugom osobom, ono što je bitno da se ovo iskustvo može integrirati preko tijela, isto tako da se ogledanjem u drugoj osobi može provjeravati je li to zaista istina. Naime trebat će vremena dok ovo iskustvo zaživi u fiziologiji tijela. Ovakva iskustva omogućuju ljudima da ponovno prožive bolne emocije, koje su nekada bile neizdržljive i preteške u sigurnom i podržavajućem okruženju, što potiče iscjeljenje i rast.
Na primjer, osoba čiji su roditelji bili pretjerano kritični može pronaći utjehu u suosjećajnom i neosuđujućem pristupu terapeuta. S druge strane, netko tko je odrastao u previše popustljivom okruženju mogao bi imati koristi od terapeuta koji postavlja jasne granice. Takva terapeutska prilagodba pomaže pacijentima da preispitaju svoje shvaćanje odnosa i razviju zdravije emocionalne obrasce.
Alexander je vjerovao da je uloga terapeuta upravo u tome da namjerno podržava takva iskustva, što je predstavljalo oštar zaokret u odnosu na dotadašnje psihoanalitičke pristupe koji su naglašavali emocionalnu neutralnost. Iako su neki stručnjaci u to vrijeme kritizirali njegove metode, današnji terapeuti često pažljivo uključuju korektivna emocionalna iskustva u svoju praksu, vodeći računa o psihološkom stanju pacijenta.
Kako korektivna emocionalna iskustva potiču iscjeljenje
Korektivno emocionalno iskustvo ključno je za pomaganje pojedincima da se oslobode emocionalnih obrazaca formiranih u ranom životu. Ti obrasci, često ukorijenjeni u nerazriješenim sukobima ili neispunjenim potrebama, mogu potrajati u odrasloj dobi i oblikovati način na koji se ljudi odnose prema sebi i drugima. Iskustvom zdravije dinamike u terapiji, pacijenti mogu početi preispitivati i transformirati te obrasce.
Korektivno emocionalno iskustvo u modernoj terapiji
Moderni terapeuti gledaju na korektivno emocionalno iskustvo kao na nijansirani alat koji integrira interpretaciju i prilagodbu ponašanja. Dok stvaraju podržavajuću terapijsku dinamiku, analitičari također rade s pacijentovom transferencijom—način na koji pacijent projicira prošle odnose na terapeuta. Ovaj dvostruki pristup osigurava da pacijenti dobiju emocionalno ozdravljenje i dublje razumijevanje svojih relacijskih obrazaca.
Današnji terapeuti pažljivo balansiraju sljedeće:
Podrška i granice: Terapeuti stvaraju okruženje sigurnosti i povjerenja bez da postanu previše popustljivi ili udaljeni. Ova ravnoteža pomaže pacijentima da se osjećaju podržano dok potiče samootkrivanje.
Interpretacija transferencije: Umjesto da zamjenjuju prošle odnose novima, terapija se fokusira na razumijevanje emocionalnih reakcija i obrazaca pacijenta. Korektivno iskustvo proizlazi iz uvida stečenih u ovom procesu.
Usmjerenost na potrebe pacijenta: Terapeuti prilagođavaju svoj pristup jedinstvenim psihološkim potrebama svakog pacijenta, osiguravajući da su intervencije značajne i učinkovite.
Inkorporiranje ovih elemenata u terapiju pomaže pacijentima da dožive punu korist od korektivnog emocionalnog iskustva, potičući dublji osjećaj emocionalne stabilnosti i osobnog rasta.
Korektivna emocionalna iskustva n**e snažan put ka ozdravljenju, pomažući pojedincima da se oslobode prošlih emocionalnih obrazaca i izgrade zdravije, ispunjenije živote.

Ukoliko vas zanima kako promijeniti uhodane obrasce, priključite nam se na Edukaciji osobnog razvoja.
Koherentna tjelesna psihoterapija istražuje vezu između tijela i uma te pomaže klijentima da postanu svjesniji svojih tjelesnih senzacija i emocionalnih reakcija. Ujedno pomaže klijentima razviti dublje razumijevanje i svjesnost svojih emocionalnih potreba i tjelesnih reakcija.
Koherentna tjelesna psihoterapija verificirana od strane European Association for Body Psychotherapy (EABP). Snaga namjere je član SPUH-a i HKPT.
Voditeljice Marina Nardin EABP, ECP i Tihomira Ilić Prskalo,EABP, ECP.

20/10/2025

Najvjerojatnije ćemo nastaviti sami sebe kritizirati. Često ćemo prosuđivati druge ili nastojati dostići savršenstvo. Ranjivost ćemo doživljavati kao slabost i nećemo lako donositi odluke. Tražiti ćemo potvrdu izvana. Izbjegavat ćemo činiti stvari gdje možemo pogriješiti i možda biti izuzetno osjetljivi na kritiku. Preveliko kritiziranje u djetinjstvu ostavlja duboke tragove na samopouzdanju, jer internaliziramo tu kritiku i nastavljamo šibati sami sebe unutarnjim glasom. Okrutnost vlastite procjene za “pogriješiti“. Kako nije moguće „ne pogriješiti“, vrtimo se u začaranom krugu „dostizanja savršenstva“. Danas u odrasloj dobi, nitko drugi ne može izvana popraviti taj unutarnji glas osim nas samih. Osobni razvoj znači osvještavanje stilova preživljavanja, primjećivanje kako to činimo i polako mijenjanje prakse i uhodanih obrazaca. Rad u sigurnoj grupi nudi stvaranje novog iskustva i otpuštanja tjelesnih, podsvjesnih zapisa koji nam ne dopuštaju opušteniji i cjelovitiji život.
Ukoliko vas zanima mogućnost takvog rada, priključite nam se na Edukaciji Snaga namjere Osobni razvoj.
Grupni rad omogućuje stvaranje sigurnog mjesta za otvaranje ranjivosti i nedovršenih emocija.
Tim “Snaga namjere”

Centar Snaga namjere

15/11/2025

12/11/2025

10/11/2025

08/11/2025

06/11/2025

03/11/2025

01/11/2025

29/10/2025

27/10/2025

25/10/2025

22/10/2025

20/10/2025

Address

Opening Hours

Website

Alerts

Shortcuts

Featured

Share

Category

Monday	09:00 - 17:00
Tuesday	09:00 - 17:00
Wednesday	09:00 - 17:00
Thursday	09:00 - 17:00
Friday	09:00 - 17:00