Institut Ruđer Bošković

Institut Ruđer Bošković Hvala vam što nas pratite! Tu smo jer želimo čuti vaša mišljenja.

Institut Ruđer Bošković jedinstveno je mjesto na znanstvenoj sceni Hrvatske po raznolikosti istraživanja koja se na njemu odvijaju i koje po veličini, znanstvenoj produktivnosti, međunarodnoj prepoznatljivosti istraživanja te kvaliteti znanstvenog kadra predstavlja stožernu znanstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj u području prirodnih i biomedicinskih znanosti te istraživanju mora i okoliša.

Ovog vikenda znanost izlazi iz laboratorija i dolazi ravno među građane i to na trgove u Splitu i Zagrebu.Događanje Znan...
06/03/2026

Ovog vikenda znanost izlazi iz laboratorija i dolazi ravno među građane i to na trgove u Splitu i Zagrebu.

Događanje Znanost u prolazu, koje organizira Udruga Znanost u prolazu, već godinama gradi prostor u kojem je znanost dostupna, razumljiva i otvorena svima, uz poseban naglasak na vidljivost znanstvenica, ravnopravnost, suradnju, mentorstvo i edukaciju.

U samo četiri godine Znanost u prolazu održana je osam p**a, u Zagrebu, Sisku, Rijeci i Osijeku, okupivši 92 znanstvenice iz različitih disciplina i više od tisuću građana u publici.

Ovogodišnje izdanje donosi i dva važna trenutka:
u Zagrebu se obilježava 5. izdanje Znanosti u prolazu, koje se seli na Trg bana Josipa Jelačića, a događanje po prvi put stiže i u Split, gdje će splitska Riva 7. ožujka 2026., uoči Međunarodnog dana žena, postati mjesto javnog učenja, razgovora i susreta građana sa znanošću. Događanje u Splitu održava se pod okriljem europskog projekta Science Comes to Town.

Posebno smo ponosni što boje Instituta Ruđer Bošković ove godine predstavljaju:

📍SPLIT | subota, 7. ožujka 2026. | od 10:30
Obala Hrvatskog narodnog preporoda
dr. sc. Ivana Brekalo
Bez muke nema nauke, pa ni molekulskih spužvi

📍ZAGREB | nedjelja, 8. ožujka 2026. | od 10:30
Trg bana Josipa Jelačića
dr. sc. Antica Čulina
Kako negativno utječemo na ptice i što vi možete napraviti da pomognete

dr. sc. Anamaria Brozovic
Plastičnost stanice raka jajnika – oružje za bijeg od terapije

Ako ste ovog vikenda u Splitu ili Zagrebu, svratite, poslušajte i podržite znanstvenice u ovom sjajnom formatu susreta znanosti i građana.

Program na linkovima u komentaru ;)

💡 Može li se „programirati“ oblik molekule?Kemičari i kemičarke s Instituta Ruđer Bošković razvili su novi način kako pr...
03/03/2026

💡 Može li se „programirati“ oblik molekule?

Kemičari i kemičarke s Instituta Ruđer Bošković razvili su novi način kako precizno usmjeriti savijanje peptida - malih molekula koje su važne u našem tijelu, ali i u razvoju lijekova i novih materijala.

Peptidi su kao lančići od “perlica” aminokiselina.
Trik je u tome da nije važno samo od čega su napravljeni, nego i kako su savijeni u 3D prostoru. Taj oblik često odlučuje što molekula može raditi.

Što su kemičari napravili?
U peptide su ugradili posebno dizajnirane aminokiseline koje na sebi imaju šećerne skupine (kao mali “dodaci”).
I pokazali nešto jako zanimljivo, a to je da šećeri nisu samo ukras, već oni pomažu peptidu da se savije na određeni način, poput malih “up**a” u molekuli.

Napravili su četiri nove vrste takvih aminokiselina s različitim šećerima i testirali kako se peptidi ponašaju kad se šećer stavi na različita mjesta u lancu. Rezultat je da različite kombinacije daju različite, predvidljive oblike.

Zašto je to važno?
Ako možemo kontrolirati oblik, možemo lakše dizajnirati stabilnije peptide, a to je korak prema boljim lijekovima i pametnijim materijalima.

👏 Bravo za tim: dr. sc. Barbara Bogović, dr. sc. Ivanka Jerić, dr. sc. Ivana Colić, dr. sc. Ivana Nikšić-Franjić i dr. sc. Vilko Smrečki.

Istraživanje je financirano u sklopu projekata Hrvatska zaklada za znanost - Croatian Science Foundation

Mogu li čelične kuglice riješiti problem plastičnog otpada?U novoj publikaciji dr. sc. Vjekoslav Štrukil, dr. sc. Anamar...
02/03/2026

Mogu li čelične kuglice riješiti problem plastičnog otpada?

U novoj publikaciji dr. sc. Vjekoslav Štrukil, dr. sc. Anamarija Briš i dr. sc. Davor Margetić (Zavod za organsku kemiju i biokemiju, IRB) donose sveobuhvatan pregled područja mehanokemijskog kugličnog mljevenja kao alata za kemijsko recikliranje i “upcycling” otpadne plastike.

Umjesto visokih temperatura, tlakova i otapala, reakcije se mogu odvijati u čvrstom stanju, pri sobnoj temperaturi i atmosferskom tlaku, a cilj je plastiku razgraditi do monomera, osnovnih građevnih jedinica, kako bi se materijal mogao ponovno koristiti bez da gubi na kvaliteti.

Rad “Mechanochemical ball milling as an emerging tool in chemical recycling and upcycling of waste polymers” objavljen je u Green Chemistry (RSC) i odabran za naslovnicu tog broja.

Pročitajte više na našem webu.

Još malo i nestalo!Ostalo je još samo nekoliko popodnevnih termina za organiziranu, grupnu posjetu Institutu Ruđer Boško...
25/02/2026

Još malo i nestalo!

Ostalo je još samo nekoliko popodnevnih termina za organiziranu, grupnu posjetu Institutu Ruđer Bošković u sklopu - otvorenog dana na znanstvenom brdu.

Provjerite termine na www.scihill.eu i vidimo se 17. travnja!

Institut za fiziku Zagreb Dan i noć na PMF-u

Stigao je “račun” za 2025. i izgleda da smo ozbiljno računali. Doslovno, na superračunalima! :)Sveučilišni računski cent...
24/02/2026

Stigao je “račun” za 2025. i izgleda da smo ozbiljno računali. Doslovno, na superračunalima! :)

Sveučilišni računski centar - Srce je objavilo svoj redoviti Izvještaj o korištenju usluge Napredno računanje za 2025., s pregledom rada na hrvatskim HPC resursima: superračunalu Supek, oblaku Vrančić, klasteru Padobran i Jupyter platformi...

Ove godine posebno su istaknuti i AI projekti, a zahvaljujući povezanosti s CroRIS-om do detalja projekta dolazi se jednim klikom.

Što kaže statistika za Institut Ruđer Bošković u 2025.?

Rangovi po iskorištenosti:
1. mjesto po iskorištenosti CPU vremena na superračunalu Supek i klasteru Padobran
2. mjesto po iskorištenosti GPU vremena na superračunalu Supeku
3. mjesto po iskorištenosti vGPU vremena na Cloud resursu Vrančiću

Hvala SRCE na podršci i najjačoj računalnoj infrastrukturi u Hrvatskoj, a mi ćemo ju nastaviti koristiti jos više i jače za treniranje inovativnih AI modela za rješavanje novih znanstvenih izazova ;)

Link na cjeloviti izvještaj u komentarima.

Tkanina koja istovremeno može štititi od vatre, bakterija i sunčevog zračenja? Upravo to pokušavaju postići znanstvenice...
24/02/2026

Tkanina koja istovremeno može štititi od vatre, bakterija i sunčevog zračenja? Upravo to pokušavaju postići znanstvenice Instituta Ruđer Bošković u sklopu projekta SAFEGUARD, koji financira NATO kroz program Znanost za mir i sigurnost.

Današnja zaštitna odjeća rijetko je dugoročno pouzdana u svemu. Vatrootpornost se gubi s pranjem, UV-zaštita slabi nakon sati provedenih na suncu, a znojna i vlažna tkanina lako postaje leglo bakterija i gljivica. Tim koji predvodi dr. sc. Nives Matijaković Mlinarić razvija napredne obloge za zaštitne tekstile namijenjene vojnicima, vatrogascima, hitnim službama i medicinskom osoblju.

Istraživanje se vrti oko četiri cilja: razvoj vatrootpornih materijala, bolja UV-zaštita, antimikrobna svojstva za čišće i sigurnije uvjete nošenja te trajni, ekološki prihvatljivi premazi koji ne gube učinkovitost s vremenom.

Kao što ističe dr. sc. Matijaković Mlinarić: „Kombiniramo interdisciplinarne pristupe iz kemije materijala, mikrobiologije i biomedicine kako bismo odgovorili na složene sigurnosne izazove današnjice."

Projekt povezuje laboratorije iz triju zemalja: IRB razvija obloge u Zagrebu, Empa - Swiss Federal Laboratories for Materials Science and Technology testira antimikrobnu učinkovitost, a TU GRAZ - Sveučilište u Grazu ispituje sigurnost materijala u kontaktu s kožom.

Mravi su mali, ali mogu biti izvrstan “signal” onoga što se događa u okolišu, od onečišćenja do porasta temperature.Upoz...
19/02/2026

Mravi su mali, ali mogu biti izvrstan “signal” onoga što se događa u okolišu, od onečišćenja do porasta temperature.

Upoznajte Antoniju Smolić, asistenticu u Zavodu za istraživanje mora i okoliša IRB-a. U sklopu doktorata istražuje kako stresori, posebno onečišćenje, povišena temperatura i insekticidi, utječu na ponašanje mrava. Uskoro započinje eksperiment na mediteranskoj vrsti koja nastanjuje stabla i živi u grančicama, te može biti korisna jer se hrani štetnicima.

Antonia sudjeluje i u projektu “Jadranski otoci kao prirodni laboratoriji klimatskih promjena”, gdje se istražuje kako mravi koriste mikroklimu i mogu li promjenama ponašanja i fiziologije izbjeći toplinski stres.

Mravi se često nazivaju inženjerima ekosustava, prozračuju i obogaćuju tlo, sudjeluju u rasprostranjivanju sjemenki, a kolonije mogu opstati na istom mjestu godinama, što ih čini odličnima za praćenje dugoročnih promjena i kumulativnih učinaka stresora.

Fuzija kao energija budućnosti zvuči daleko, ali jedan ključan dio te priče razvija se i u Hrvatskoj.Predstavljamo dr. s...
18/02/2026

Fuzija kao energija budućnosti zvuči daleko, ali jedan ključan dio te priče razvija se i u Hrvatskoj.

Predstavljamo dr. sc. Kristinu Tomić Luketić sa Zavoda za eksperimentalnu fiziku IRB-a, koja radi u području fuzije kao energije budućnosti.

Kristinin fokus je dizajn i razvoj dijagnostičkih uređaja za akceleratorsko postrojenje IFMIF-DONES, high-power akcelerator koji će proizvoditi neutrone odgovarajućeg intenziteta i energije za kvalifikaciju materijala za fuzijske primjene, kao i za istraživanja poput testiranja načina proizvodnje tricija. Postrojenje otvara mogućnosti i za šire primjene u drugim područjima (npr. nuklearna fizika, fizika čvrstog stanja, kemija, strojarstvo).

Komponente na kojima radi tim IRB-a ključne su jer omogućuju posljednju provjeru i mjerenje parametara snopa deuterona i slapa tekućeg litija prije njihove interakcije kojom nastaju neutroni, čime se osiguravaju željeni ishodi, stabilnost i pouzdanost sustava.

Više pročitajte u Kristininoj priči.

Prijave za su otvorene. je zajedničko popularno-znanstveno događanje Instituta Ruđer Bošković, Institut za fiziku Zag...
16/02/2026

Prijave za su otvorene.
je zajedničko popularno-znanstveno događanje Instituta Ruđer Bošković, Institut za fiziku Zagreb i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu koje približava znanost učenicima kroz posjete laboratorijima i susrete sa znanstvenicima.

Pridružite nam se u petak, 17. travnja 2026., od 9 do 17 sati na danu ispunjenom znanstvenim otkrićima, zabavom i inspiracijom, poziv je otvoren za škole i organizirane posjete.

Učenici će kroz posebno osmišljene rute obići laboratorije, istraživačke postaje i upoznati znanstvenike na lokacijama u Zagrebu i Rovinju.

Što vas očekuje:
• IRB – pet tematskih ruta kroz edukativne postaje
• Institut za fiziku – tri rute kroz laboratorije
• Centar za istraživanje mora Rovinj – istraživanje svijeta mora
• PMF – program “Dan i noć na PMF-u”

Prijavite grupu i osigurajte svoje mjesto na https://scihill.eu/

Jer svaki dan je dobar dan za malo ljubavi prema znanosti.Za sve vas koji volite znanost – evo nekoliko znanstvenih srda...
14/02/2026

Jer svaki dan je dobar dan za malo ljubavi prema znanosti.
Za sve vas koji volite znanost – evo nekoliko znanstvenih srdaca.

Prvo je pronađeno doslovno u srcu fuzije:) u fuzijskom reaktoru Joint European Torus (JET) otkrivena je sićušna, srcolika čestica prašine, široka otprilike koliko i ljudska vlas. Nastala je tijekom fuzijskih eksperimenata 2015. godine kada su je identificirali Stjepko Fazinić, Ivan Sudić i Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković, zajedno s kolegama s KTH Royal Institute of Technology. Čak i u ekstremnim uvjetima – znanost je pronašla srce.

A onda imamo i jedno biološko srce.
Srcoliku jezgru stanice, uhvaćenu pod mikroskopom, snimili su dr. sc. Isabella Koprivec, dr. sc. Valentina Štimac i Marko Sprem, tijekom svog rada u laboratoriju dr. sc. Ive Tolić. Onaj rijedak, predivan trenutak kad ti znanost doslovno "nacrta" simbol.

Od unutrašnjosti fuzijskog reaktora do unutrašnjosti žive stanice, dva potpuno različita svijeta, a ista poruka.

Znanost je zahtjevna. Nekad teško razumljiva. Ali predivna.
A ponekad je znanost i neočekivano romantična :)

Slavite ljubav prema životu, jedni prema drugima, i prema znanosti – danas i svaki dan. 💫

Kad dr. sc. Eva Šatović Vukšić kaže da istražuje „tamnu materiju genoma“, reakcija je gotovo uvijek iznenađenje, pa odma...
13/02/2026

Kad dr. sc. Eva Šatović Vukšić kaže da istražuje „tamnu materiju genoma“, reakcija je gotovo uvijek iznenađenje, pa odmah pitanje: „A što je to uopće?“

Odgovor koji slijedi je još zanimljiviji.

Genom je cijeli „paket“ genetičke informacije, a geni su samo mali dio tog paketa, konkretne upute za stvaranje proteina ili funkcionalnih RNA. U genomima složenih organizama takvih gena ima tek 1 do 2%, dok se najveći dio DNA nalazi izvan gena, u području o kojem se dugo znalo vrlo malo i za koje se smatralo da nema važnu funkciju. Danas se sve jasnije pokazuje da je upravo taj dio, “tamna materija”, od izuzetnog značaja za strukturu, stabilnost i evoluciju genetičkog materijala.

Eva se bavi molekularno-biološkim istraživanjima repetitivnih DNA sekvenci (poput satelitne DNA i pokretnih genetičkih elemenata) koje oblikuju kromosome, sudjeluju u diobi stanica, čuvaju krajeve kromosoma i mogu potaknuti preslagivanja u genomu, pa čak i utjecati na aktivnost gena.

Kao voditeljica dvaju projekata, Eva istražuje “tamnu materiju” u genomima školjkaša (važnih za akvakulturu i ekologiju, uključujući invazivne vrste) te kukca brašnara (Tenebrio molitor), čiji genom u velikoj mjeri čini satelitna DNA. Riječ je o temeljnoj znanosti koja gradi cjelovitiju sliku o tome kako genomi funkcioniraju i evoluiraju, i pritom otvara nova pitanja sa svakim eksperimentom.

Dok većina “jača imunitet”, dr. sc. Sonja Marinović ga želi razumjeti.Kad Sonja kaže da se bavi imunologijom, ljudi najč...
12/02/2026

Dok većina “jača imunitet”, dr. sc. Sonja Marinović ga želi razumjeti.

Kad Sonja kaže da se bavi imunologijom, ljudi najčešće pomisle na gripu i odmah pitaju: “Što jesti i piti za jači imunitet?” No imunološki sustav nije prekidač koji se samo uključi ili pojača. To je sofisticirana mreža signala i ravnoteža koja nas štiti od infekcija, ali i odlučuje kako će reagirati kad stvari krenu po zlu.

Kao znanstvena suradnica u Zavodu za molekularnu medicinu IRB-a, u Laboratoriju za personaliziranu medicinu, Sonja danas istražuje pitanje koje zvuči gotovo filmski, može li smrt tumorske stanice “alarmirati” imunološki sustav da napadne tumor ili mu, paradoksalno, pomoći da se lakše razvija? Drugim riječima: nisu svi signali nakon smrti stanice isti, a imunološki sustav mora “pročitati” kontekst i odlučiti kako će odgovoriti.

U tome je i poruka njezina rada, terapije budućnosti neće biti samo “jače”, nego preciznije s većom učinkovitošću i manje nuspojava.

Address

Bijenička Cesta 54
Zagreb
10000

Telephone

+ 385 1 4571 269

Website

https://www.irb.hr/Uvjeti-koristenja-mreznih-stranica

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Institut Ruđer Bošković posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Featured

Share

Share on Facebook Share on Twitter Share on LinkedIn
Share on Pinterest Share on Reddit Share via Email
Share on WhatsApp Share on Instagram Share on Telegram