02/12/2025
Vršnjačko nasilje, prevencija kroz znanje
Svjedoci smo porasta nasilja među vršnjačkim grupama.Vršnjačko nasilje nije novi fenomen u društvu, ali jesu njegovi pojavni oblici , kao I intezitet vršenja nasilja. Istraživanje rađeno 2024.godine pokazuje da je svaki peti srednjoškolac imao iskustvo žrtve nasilja, dok 53,4 odsto poznaje nekoga ko je bio maltretiran od strane vršnjaka. Najčešći oblik vršnjačkog nasilja u školama su psihičko i fizičko nasilje. Od srednjoškolaca koji su bili žrtve nasilja, 64,2 odsto su prijavili nasilje, dok 35,8 procenata to nije učinilo. Takođe, alarmantni su podaci da djeca ne zanju kome da se obrate kada do nasilja dođe. Najčešći oblici vršnjačkog nasilja u školama su fizičko I psihičko (verbalno) nasilje. Vršnjačko nasilje se definiše kao svako ponašanje koje je štetno po fizičko i psihičko zdravlje djeteta, a koje obuhvata različite forme poput udaranja, čupanja, vrijeđanja, ismijavanja, ogovaranja, društvene izolacije, kao i nasilje posredstvom korišćenja društvenih mreža (slanje uvredljivih poruka, dijeljenje slika druge osobe, neprimjereni komentari i slično).
U Domu zdravlja Glavnog grada, u sklopu Savjetovališta za mlade počele su sa radom interaktivne radioce za osnovnoškolce od trećeg do šestog razreda, koje realizuje socijalna radnica Milena Lazović Boričić. U planu su I radionice za djecu starijih razreda. Međutim, ono što je važno napomenuti da sa edukacijama treba početi u što ranijem školskom uzrastu, kako bi djeca mogla prepoznati oblike nasilničkog ponašanja. Na radionicama se govori I o vrstama vršnjačkog nasilja, fizičkom, vebrbalnom, seksualnom i digitalnom, procjenjujući o kojoj vrsti nasilja ćemo govoriti, u skladu sa uzrastom djece kojoj je namijenjna radionica.
Učenici/e su često svjedoci nasilja ili su upoznati/e sa njegovim postojanjem, te je zbog toga njihova uloga u prevenciji i sprečavanju još važnija. Edukacija učenika/ca se sprovedi kroz radionice neformalnog obrazovanja. U okviru tih radionica oni se upoznaju sa fenomenom, oblicima, opasnostima i štetnim posljedicama vršnjačkog nasilja. Takođe, i sa sankcijama koje vršnjačko nasilje povlači sa sobom. Edukacija doprinosi razvoju socijalnih vještina i osjećaja empatije, kao i njihove svijesti o tome koliko je važno boriti se protiv nasilja i pomoći vršnjacima koji se nađu u takvoj situaciji. Djeca se kroz radionice uče toleranciji, empatiji, nenasilnim oblicima ponašanja kao i mehanizmima za rješavanje situacija u kojim postoji nasilje. Djeca u toku radionice imaju priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja o viđenju situacije i načinima rješavanja problema.
U svakodnevnom radu veoma je važna i uloga učitelja/ca, nastavnika/ca i drugog školskog osoblja u prevenciji nasilja.
Prevencija nasilja zahtijeva koordinisanu saradnju roditelja, škole I relevantnih institucija. Takođe, neophodno je raditi i na edukaciji ostalih društvenih aktera, jer se radi o problemu koji ne pogađa samo učenike/ce koji/e su žrtve nasilja i njihove roditelje, već i društvo u cjelini.
Dom zdravlja Glavnog grada, Savjetovalište za mlade, kroz kontinuirani rad na prevenciji vršnjačkog nasilja ima u planu organizovanje radionica za roditelje djece školskog uzrasta.