Razgovor sa psihologom

06/11/2025

18/10/2025

02/10/2025

30/09/2025

̌ivota

26/09/2025

Transgeneracijski prenosimo mnoge obrasace ponašanja koje možemo da promijenimo.

23/09/2025

18/06/2025

10/06/2025

Sa dolaskom proljeća tradicionalno se kreće u radove u našim domovima i dvorištima, sređivanje i pospremanje. Ova psihološka radionica poziva da isti postupak primjenimo i na naš unutrašnji svijet: raszbistrimo misli, prepoznamo neka ograničavajuća uvjerenja i napravimo prostor za sve što dolazi sa punoćom ljeta. 🌿

Na ovoj psihološkoj radionici pod vedrim nebom upoznaćemo se sa korisnim i provjerenim psihološkim metodama za poboljšavanje efikasnosti i rješavanja problema, tehnikama sabranosti pažnje (mindfulness) i kreativnim načinima za opuštanje i jačanje unutrašnjih snaga.

Broj mjesta je ograničen na 14, kako bi se svako moga da ima dovoljno vremena i pažnje. Ova psihološka radionica je poklon sugrađanima u cilju promovisanja mentalnog zdravlja i dobrostanja u zajednici. Sav materijal za radionicu je obezbjeđen, a od polaznika se traži da donesu svoje podloge za sjedenje, više detalja biće nakon prijave.

📅 Datum: Nedjelja, 15. jun 2025.
⏰ Vrijeme: 17:30 – 20:30h
📍 Lokacija: Otvoreni prostor u Podgorici, a tačna lokacija biće poznata učesnicima.
👥 Radionicu vodi psiholog i psihoterapeut Al-Ammar Kašić.

Ukoliko želiš da učestvuješ, u komentaru ostavi svoj omiljeni cvijet 💐 i poslaću ti prijavni formular. Ako znaš nekog kome bi “spremanje glave” dobrodošlo – slobodno proslijedi. ✨🙏🏽

Dobro došli! 🌱

25/05/2025

Pitam se kako bi Budo Tomović primio vijest da ustanova za kulturu koja nosi njegovo ime u trenutnom kontekstu ne bojkotuje Izrael?! Ovo nije promocija kulture, već način da se normalizuje i legitimizuje još jedan holokaust! Sramota je i uvreda za naše kulturološko naslijeđe. U zdravom društvu ne podržavamo legitimizaciju i normalizaciju nasilja kroz kulturu i umjetnost. Pozivam urednički tim KIC Budo Tomovic na javnu odgovornost! ✨🙏🏼

01/04/2025

Mudrost je skupa da se stekne. Kada je jednom dosegnemo, ona se upakuje u jednostavne misli koje putuju kroz vijekove, prenoseći iskustvo s generacije na generaciju. Narodne mudrosti tako služe kao podsjetnik i obećanje – za svaku situaciju postoji izlaz. No, koliko god bile univerzalne, put do njih je uvijek isti za svakoga. Svaka etapa tog p**a donosi novu spoznaju, a za svaku mudrost neko može pronaći i njenu suprotnost. Na primjer: “Suprotnosti se privlače” i “Svaka ptica svome jatu leti”. Obje su istinite – ali za koga i za kada?

Jedna od tih mudrosti do nas dolazi kao matematička zagonetka, a u sebi krije blago za razumijevanje čovjeka.

Čovjek koji ima vuka, ovcu i kupus treba da ih preveze na drugu obalu rijeke. Čamac prima samo njega i još jedno stvorenje. Ako ostavi vuka s ovcom – vuk će je pojesti. Ako ostavi ovcu s kupusom – ostaje bez kupusa.

U dubljem značenju, ova zagonetka otkriva mudrost da čovjek sagledan kao cjelina ima više djelova, ovjde prikazanih kao čovjek, vuk, ovca i kupus.
Psihološki gledano, nekad se osjećamo kao čovjek koji upravlja sobom, nekad kao ovca koju vode osjećanja, nekad kao vuk kojeg pokreću nagoni, a nekad kao kupus – pasivno prepušteni drugima.
Ako bismo rekli da čovjek simbolizuje razum, vuk nagone, ovca emocije, a kupus tijelo, postaje jasna težina zagonetke:

Kako da ljudsko biće ostane čitavo, a da pređe sa jedne obale na drugu?
Jureći za brzim rješenjima sistemskih problema, brzim popravkama i “uspijehu preko noći”, svako plaća cijenu jednim dijelom svog bića. Mnogi ljudi uspiju da se prevezu na drugu obalu, ali po koju cijenu? Šta su na tom putu žrtvovali i kome?

Odgovor na zagonetku je u prvom komentaru.

Al-Ammar Kašić,
psiholog i psihoterapeut

12/03/2025

Još od samog početka ljudskog postojanja, ljudi stoje zagledani u dva beskrajna horizonta: jedan – svijet spolja, drugi – svijet iznutra. Čovjek između svjetova čini se da je uvijek u nekoj krizi, ugrožen okolnostima spolja i povučen vrtlogom iznutra. Psihologija, kao most između dvije obale, spaja dva svijeta, omogućujući njihovu harmoničnu integraciju. Sve krize su istovremeno prilike da se naprave novi proračuni i još uspješnije povežu dvije ili više različitih obala.

Vrlina, razvijena i obrazovana kao unutrašnja snaga, nije pod kontrolom spoljašnjih faktora niti je u vlasti bilo kog “gospodara”. Vrlina je snaga koju ispoljava naša duša bez obzira na okolnosti.
Filozof Platon ju je vidio kao neprolaznu osobinu duše, dok ju je psiholog Erik Erikson posmatrao kao rezultat naših životnih iskustava. Bilo da razumijemo ili ne razumijemo kako vrlina nastaje, svako može unaprijediti kvalitet svog života njegujući svoje vrline.
Prema Eriksonovom razumijevanju čovjeka, razvoj je cjeloživotan i odvija se u osam glavnih etapa, a svaka etapa počinje velikom životnom krizom. Svaka od tih kriza prilika je da se razvije vrlina – počevši od prve životne krize, u kojoj kao bebe pokušavamo da odgonetnemo da li je svijet pouzdano mjesto, pa do posljednjeg stadijuma u poznoj starosti, kada gledamo svoj život i pitamo se da li je imao smisla.

Kriziramo:

Mogu li da vjerujem svijetu?
Mogu li sam da upravljam svojim postupcima?
Mogu li da istražujem i preuzimam inicijativu?
Mogu li da uradim nešto dobro?
Ko sam ja i gdje pripadam?
Mogu li da ostvarim pravu ljubav i bliskost sa drugima?
Mogu li da doprinesem svijetu i ostavim nešto iza sebe?
Da li je moj život imao smisao?

Vjera, nada, ljubav i mudrost neke su od vrlina kojima svako ljudsko biće može da zrači. Kada se jednom osvoje, one postaju trajno dobro, služeći kao siguran most ne samo nama samima, već i drugima kojima je potreban. Za razliku od lijepih mirisa koje može da nosi vjetar, kako kaže Buda, plemenit čovjek miriše mirisom vrline na sve strane.

Al-Ammar Kašić,
Psiholog i psihoterapeut